WWW.HR, "početna stranica Hrvatske", navršila je prošloga tjedna svoj dvadeseti rođendan, a kako bi dostojno proslavila ovu nemalu godišnjicu, dobila je i novo ruho. Riječ je o stranici koja nudi osnovne informacije o Hrvatskoj te obuhvaća različite teme kao što su državno uređenje, gospodarstvo, povijest, kultura, sport i geografija, na engleskom i hrvatskom jeziku.
WWW.HR, “početna stranica Hrvatske”, navršila je prošloga tjedna svoj dvadeseti rođendan, a kako bi dostojno proslavila ovu nemalu godišnjicu, dobila je i novo ruho. Riječ je o stranici koja nudi osnovne informacije o Hrvatskoj te obuhvaća različite teme kao što su državno uređenje, gospodarstvo, povijest, kultura, sport i geografija, na engleskom i hrvatskom jeziku.
Projekt je započeo na Zavodu za telekomunikacije zagrebačkog FER-a, pogonjen entuzijazmom nekoliko asistenata 1994. godine, u vrijeme kada je cjelokupni internet brojio tek nekoliko stotina sjedišta. Glavna ideja za pokretanje stranice bila je promocija Hrvatske na, u to vrijeme novom mediju, internetu, a jedan od bitnih motiva bila je i želja da se svijet bolje upozna s okolnostima u kojima se Hrvatska nalazila prilikom pokretanja stranice, objašnjava voditelj projekta dr. sc. Marin Vuković.
Adresar hrvatskog weba
S vremenom je stranica dobila i funkciju kataloga hrvatskih poslužitelja weba. U početku je u katalog bilo uvršteno svega nekoliko desetaka stranica iz Hrvatske (čitav internet je u to doba brojio nekoliko stotina stranica) no taj se broj povećavao proporcionalno rastu hrvatskog weba i danas broji oko 25000 stranica iz Hrvatske i stranica tematski vezanih uz Hrvatsku te kao takav predstavlja svojevrsni adresar hrvatskog weba.
Vukovića smo pitali koliko je takav adresar uistinu nužan danas, uz sve dostupne tražilice te neće li i ovaj adresar postati zališan kao i oni davno tiskani u debelim svescima, na što je odgovorio:
Prednost kataloga naspram uobičajenih tražilica jest činjenica da su sve stranice u katalogu uvrštene od strane vlasnika stranica te pregledane i odobrene od administratora kataloga, ne “automatski”. To osigurava vjerodostojnost sadržaja koji WWW.HR nudi i minimizira mogućnost pojave sadržaja koji bi mogao biti štetan korisnicima, bilo iz sigurnosnog aspekta ili u smislu lažnih informacija.
Štoviše, u posljednje se vrijeme nekoliko država zainteresiralo za otvaranje sličnih domena u svojem domenskom prostoru, napominje Vuković, pa su se stoga i obratili Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži CARNet kako bi im prenijeli dobru praksu WWW.HR-a koja funkcionira već 20 godina. Usput budi rečeno, upravo je CARNet taj koji financira ovaj projekt još od 1996. godine.
WWW.HR hoda ukorak s trendovima i prati trendove
Od samog osnutka, WWW.HR je nastojao je ići ukorak s vremenom, naglašava Vuković. Štoviše, s obzirom da se projekt provodi na istraživačkoj instituciji, to mu daje i mogućnost predviđanja trendova kroz istraživanja u okviru studentskih diplomskih i završnih radova.
U brojkama, kroz WWW.HR je do sada “prošlo” više od pedeset studenata te je obranjeno oko trideset završnih i diplomskih radova tematski vezanih uz WWW.HR. Velik dio tih radova predstavlja ključne elemente koji danas čine ovu stranicu.
Najpopularnije kategorije na ovoj stranici su “Dnevne novosti” te “Dopisivanje i druženje”, nakon kojih slijede “Turizam i putovanja” te “Gospodarstvo”, koje se po popularnosti izmjenjuju ovisno o godišnjim dobima, otkrio nam je.
Trenutna novost su, uz novu početnu stranicu, mobilna aplikacija za Android te iOS (koja je trenutačno u procesu revizije), a u bližoj budućnosti planira se prikupljanje geolokacija svih sjedišta prijavljenih u katalog kako bi se omogućilo pretraživanje ovisno o lokaciji.
Ova će se funkcionalnost najbolje moći koristiti u okviru mobilnih aplikacija jer će omogućiti vrlo praktične upite kao što su “Gdje je najbliži apartman?” i mogla bi biti vrlo korisna stavka, jer ipak dobar dio posjetitelja ove stranice čine posjetitelji i turisti iz drugih država pa im se mobilnim aplikacijama želi što više olakšati snalaženje.
Što nam WWW.HR donosi u sljedećih 20 godina, tek ćemo vidjeti.