Na regionalnom hackathonu What the Hack i tim iz Hrvatske

Kako su Hrvati ‘hakirali’ futurističko rješenje za korištenje javnog prijevoza u Austriji

Regionalni hackathon What the Hack!, održan krajem lipnja u gradiću St. Salvator u austrijskoj pokrajini Koruška, prvi je kojeg su zajednički suorganizirali coworking prostori iz regije. Hrvatski tim može se pohvaliti osvojenim drugim mjestom za svoje rješenje na temu unaprjeđenja korištenja javnog prijevoza, no to nisu bili jedini naši predstavnici ondje, što je bio povod da provjerimo kako su se snašli na hackathonu koji je bio zanimljiv i po činjenici da se članovi timova nisu poznavali od prije.

Matija Raos naglašava kako su u srži ovog hackathona bile i coworking vrijednosti. Foto: Coworking Croatia

Krajem lipnja, austrijski gradić St. Salvatore bio je domaćin regionalnog hackathona What the Hack? na kojem je je i Hrvatska imala svoje predstavnike. Matija Raos, iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, koje je u Lijepoj našoj bilo zaduženo za organizaciju hackathona, kaže kako je najviše prijava za sudjelovanje stiglo upravo iz Hrvatske, a sudionici su birani na temelju iskustva, motivacije, vještina te međusobne kompatibilnosti za kreiranje što konkurentnijeg tima. Ovo potonje je posebno važno istaknuti jer je hackathon bio koncipiran na način da se članovi tima ne poznaju od prije pa je lako za pretpostaviti kako je timski rad i nošenje sa stresom u ovom slučaju bilo dodatno na kušnji. Govoreći o hackathonu, Matija ističe:

Do sada nije postojao ni jedan regionalni hackathon kojeg suorganiziraju coworking prostori, koji pored natjecanja u srži ima coworking vrijednosti, a u kojem sudjeluju primarno članovi coworking zajednica.

Uz tim iz Hrvatske, na hackathonu su sudjelovali predstavnici iz Srbije, BiH, domaćina Austrije, Italije, ali i bio je tu i mješoviti tim Alpe Adria. Hrvatski tim Transpotting osvojio je drugo mjesto te nagradu od 3000 eura za svoju aplikaciju BiBo (be in – be out) koja se temelji na korištenju Bluetooth Low Energy (BLE) beacona kako bi pojednostavila i poboljšala iskustvo korištenja javnog prijevoza. Austrijski tim je bio prvi te je osvojio nagradu od 5000 eura, a srpski treće mjesto i nagradu 2000 eura.

Drugo mjesto za futurističku viziju korištenja javnog prijevoza

kresic_voras_resize
Dva Ivana, Krešić i Voras, na hackathonu What the Hack!

Više o samom rješenju, ali i dojmovima s hackathona ispričao nam je Ivan Voras. Ivan objašnjava kako je rješenje koje se tražilo na hackathonu išlo u smjeru futurističke vizije korištenja javnog prijevoza. Prema rješenju koje je napravio zajedno s kolegama, Ivom Gregurcem, Marijanom Jurešićem i Ivanom Krešićem, putnik samo treba ušetati u vozilo, a aplikacija na njegovom mobitelu će komunicirati s vozilom i odraditi plaćanje karte bez da korisnik uopće treba vaditi mobitel iz džepa.

Ovo je ideja gdje putnici doslovno ulaze i izlaze po potrebi a tehnologija odrađuje sve što je potrebno. Voljeli bi dalje razvijati ovo rješenje, ako dobijemo neku konkretnu priliku.

Ivan objašnjava kako je njegov tim bio raznolik po pitanju iskustva s hackathonima, ali da su svi došli iz znatiželje i dobrog iskustva. Iako ne krije zadovoljstvo nekim stvarima, od smještaja do hrane, Ivan ima i preporuke za poboljšanje, posebno kad je riječ o samom konceptu hackathona i traženim rješenjima.

Iako je na početku izgledalo kao zanimljiv eksperiment, nakon svega mislim da je bilo pogrešno od organizatora napraviti tim developera koji se ne poznaju, ne znaju koje su nam vještine, koliko smo komplementarni u izradi jedinstvenog projekta te koliko dobro funkcioniramo pod pritiskom.

Sam zadatak hackathona je bio daleko preusko specificiran u odnosu na slične hackathone na kojima sam prije bio te su zbog toga rješenja svih timova bila vrlo slična i nije bilo puno prostora za inovativnost.

Za pobjedu na hackathonu važan je uigran tim

wth_atmosfera_resize

Ivan ističe kako je najvrjednije iskustvo koje je stekao jest ono da i sam puno bolje razumije što čini dobar hackathon, odnosno što timove čini sretnima i produktivnima, a rješenja primjenjivima. Svima koji razmišljaju o hackathonu savjetovao je da svakako isprobaju:

To je odlično iskustvo u kojem zbog vremenskog ograničenja – od ideje do prototipa u 48 sati (ili nekad manje) – izlaze najbolje ideje, najbolje improvizacije i situacije u kojima se fantastično puno može naučiti o timskom radu pod pritiskom. Čak nije ni toliko bitno pobijediti, nego je samo sudjelovanje vrhunsko iskustvo samo za sebe.

No, Ivan ima i nekoliko ‘veteranskih’ savjeta:

Onima koji pak žele ići i pobijediti savjetujem da odu kao uigran tim, bilo kao kolege s posla bilo kao frendovi, s dobrom percepcijom tko će što raditi i kako će biti komplementarni. Kao ‘veteranski’ trik bi rekao da je dobar cilj da prvi dan završe osnovne funkcionalnosti (da projekt zapravo nešto radi), a drugi dan ‘šminkaju’. Mislim da ta strategija rezultira i konkretnim projektom i dobrom prezentacijom. No u svakom slučaju – just do it!

Hackathoni kao prilike za buduću suradnju

roni_puz_jpg
Roni ističe kako su hackathoni odlična prilika za dogovoriti buduću suradnju ili neformalna druženja.

No i tim mješoviti tim Alpe Adria imao je jednog sudionika te mi je posebno bilo zanimljivo čuti njegova iskustva. Roni Puži objašnjava kako je u posljednjih pola godine bio na nekoliko hackathona u Hrvatskoj i Sloveniji te da uglavnom ide na svaki za koji čuje. A odakle uopće želja za sudjelovanjem?

Prijavljujem se iz istih razloga: strast prema hackathonima, rješavanje zanimljivih problema, druženje s genijalnim ljudima i besplatna hrana. 🙂 Hackathoni su prilika za upoznavanje različitih ljudi s kojima ćete dogovarati buduću suradnju ili neformalna druženja. Tako je došao i WTH hackathon koji je prikupljao najbolje ljude iz nekoliko država ove regije kako bi radili na problemu integracije svih transportnih oblika u jedinstveni sustav. Dobre nagrade i organiziran prijevoz. Nema se što razmišljati.

Iako njegov tim nije osvojio novčanu nagradu, dobili su vrijedno iskustvo, a Roni ističe kako rad u internacionalnom timu može biti zahtjevniji zbog jezičnih i kulturalnih barijera, no da ovdje to nije bio slučaj.

Čak je i Talijan pričao dobar engleski. To je bio tim u kojem su se našli odlični profesionalci, a k tome smo i ‘kliknuli’ skupa. Izuzetno sam zadovoljan što smo napravili i dokle smo dogurali u razvoju rješenja zadanog problema. S obzirom na to da smo imali jednog service design stručnjaka i jednog grafičkog dizajnera, puno se crtalo i tu sam imao priliku naučiti i isprobati zanimljive tehnike brainstorminga i izrade koncepta rješenja (jedna od tehnika uključivala je jacuzzi 😉 ). Sve u svemu odlično iskustvo i jedva čekam sljedeće. 🙂

Ako želite vidjeti kako funkcionirate u timu pod povećim opterećenjem, naučiti nešto o sebi, steći dodatne vještine ili možda upoznati buduće kolege, ne preostaje vam ništa drugo nego okušati se barem u jednom hackathonu.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

LAUNCHub je već investirao u hrvatske startupe, a sad su zatvorili fond od minimalno 44 milijuna eura!

LAUNCHub, bugarski VC koji je svojevremeno uz Eleven bio jedini early stage fond u Hrvatskoj i Srbiji, vraća se s podebljanim fondom za startupe u SEE i široj CEE regiji.

Kultura 2.0

Staro računalo i oprema vam skupljaju prašinu? Donirajte ih učenicima iz potresom pogođenih područja

Imate starije računalo koje još uvijek radi, ali baš pikirate nabaviti novo? Donirajte staro za školarce koji su zbog potresa ostali bez svojih školskih računala!

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…