Developeri najviše utječu na to koliko će web biti pristupačan - ili ne

Developeri najviše utječu na to koliko će web biti pristupačan – ili ne

Pokušajte se, barem na nekoliko trenutaka, zamisliti kao slijepa ili slabovidna osoba. Posjetite svoj omiljeni news portal i zažmirite. Niste se baš informirali, zar ne?

Slijepe i slabovidne osobe koriste web čitače, ali da bi uz pomoć tehnologije mogli pronaći ono što žele web stranica treba biti dizajnirana i strukturirana na adekvatan način. U suprotnom, stranica je toj osobi zbunjujuća i praktično – neupotrebljiva.

Iskustvo pandemije bitno je promijenilo naše živote i interakcije – prijatelji, posao, škola i drugi načini učenja, kao i gotovo svi oblici zabave i informiranja premjestili su se u digitalni prostor. Dok se većina tim promjenama relativno brzo prilagodila, osobe s teškoćama su ostale uskraćene za dobar dio tog digitalnog prostora, s dodatnim komplikacijama svakodnevnih životnih interakcija i obaveza.

Pod zajednički nazivnik osoba s teškoćama (prema uvriježenom stručnom nazivlju) broje se slijepi i slabovidni, gluhi, osobe s motoričkim oštećenjima, oni s poremećajima iz autističnog spektra, osobe s disleksijom, poremećajem pažnje i slično. Za potrebe ovog teksta njih ćemo nazivati osobama s komunikacijskim osobitostima. Radi se o čak petini populacije za koju je potrebno napraviti prilagodbu.

Ilustracije: Tea Jurišić

Prvi koji se moraju osvijestiti o važnosti pristupačnosti su – sami developeri

Internet i jest u viziji svojeg utemeljitelja, Tim Berners-Leeja, zamišljen kao univerzalan prostor bez barijera, pristupačan svima. S tim na umu, Tim 1997. osniva W3C konzorcij, organizaciju koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na webu, a jedan od njenih ključnih segmenata je WAI (Web Accessibility Initiative), inicijativa čija je osnovna misao vodilja razvijanje svijesti o dobrim rješenjima i prilagodba web stranica osobama s komunikacijskim osobitostima.

Izvor: WebAIM

Pridržavajući se ili ne pridržavajući tog standarda, upravo su web developeri ti koji imaju najviše utjecaja učiniti stranice koje stvaraju više ili manje pristupačnim. Bez njihove svjesnosti o važnosti ispravne primjene HTML semantike koja je kompatibilna asistivnoj tehnologiji, posjet web stranici za mnoge korisnike bit će neugodno iskustvo, ističe Tomislav Juzbašić, neovisni stručnjak za asistivne tehnologije:

Za slijepe osobe kretanje i konzumacija sadržaja mogu biti zahtjevni jer iziskuju dublje poznavanje terminologije web stranica i izraza koje za njihovo prezentiranje čitači ekrana koriste te poznavanje mnoštva kombinacija tipki na tipkovnici ili pokreta na ekranima pametnih telefona. Upravo je zato važna pravilna implementacija standarda pristupačnosti web sadržaja.

Na taj način se slijepe osobe puno jednostavnije i brže mogu koristiti ponuđenim sadržajem. Ako se ovi elementi ne ugrade ili se njihova upotreba ne odradi na pravilan način, korisnik se može naći u problemu i izgubiti u samom sadržaju ili mu za čitanje i konzumacije tog sadržaja treba puno više vremena.

Danas se to ne odnosi samo na sadržaje nekog slobodnog karaktera nego i na edukaciju i svakodnevno komuniciranje s društvom i državnim sustavom. Tu su i razne vrste usluga tipa internet i mobilnog bankarstva, online kupnja itd. Iako se stanje ponešto popravlja potrebno je još puno informiranja javnosti o nužnosti ovakvih prilagodbi.

U studenom 2011. u jednostavnom i konciznom blog postu američki web developer Joe Devon apelira na važnost uloge svoje struke u poštivanju tih smjernica i HTML5 semantike te da se osnuje tzv. Međunarodni dan svjesnosti o pristupačnosti (Global Accessibility Awareness Day). Danas se taj dan obilježava svakog trećeg četvrtka u svibnju, a možemo reći da je i cijeli mjesec iza nas sveukupno posvećen toj pristupačnosti.

Od kud krenuti?

Ukratko, digitalna pristupačnost predstavlja praksu prilagodbe web stranica, mobilnih aplikacija i digitalnih dokumenata kako bi im svi korisnici mogli pristupiti, koristiti ih i razumjeti bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće koje mogu biti privremene ili trajne. Na službenim web stranicama WAI-ja nalazi se puno informacija o strategijama i standardima te mnogi resursi koji definiraju kako napraviti web prilagođen za sve.

Definiranim dokumentimaWCAG (Web Content Accessibility Guidelines) – objašnjeno je kako da se sadržaj web stranice učini pristupačnim. Pod “sadržaj” se primarno misli na informacije koje se nalaze na web stranici i aplikaciji: tekst, slike, zvučni zapisi, kod, prezentacija, itd. Danas je aktualan WCAG 2.1. Standard.

Omoguru je pripremio i kratak vodič s bitnim poveznicama i informacijama.

Omoguru

No, digitalna pristupačnost nije samo pitanje elementarne pristojnosti, već i temeljno ljudsko pravo – definirano zakonom

U Americi, Kanadi i cijeloj Europskoj Uniji, uključujući Hrvatsku jačaju zakonski propisi kojim se utvrđuje nužnost poboljšanja digitalne pristupačnosti. Poznat je slučaj Guillerma Roblesa, slijepog muškarca iz Kalifornije koji je 2019. dobio presudu protiv prehrambenog franšiznog lanca Domino’s nakon što pomoću čitača ekrana nije uspio naručiti pizzu s njihove web stranice.

Temeljem Direktive EU 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća, 2019. stupio je na snagu Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Taj Zakon je donesen s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u društvu svih osoba bez obzira na vrstu i stupanj njihovog invaliditeta i/ili smanjene sposobnosti za korištenje digitalnih sadržaja tijela javnog sektora kroz propisanu nužnost uporabe svjetskih standarda prilikom izrade web stranica.

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Opcije pristupačnosti na webu nisu namijenjene samo dijelu korisnika

Sukladno načelima univerzalnog dizajna, ispravno implementirane opcije pristupačnosti mogu svim korisnicima olakšati korištenje nekog web-sjedišta ili programskog rješenja, pojašnjava dr.sc. Željka Car, profesorica s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, pionirka u komuniciranju važnosti digitalne pristupačnosti.

Pa kao što koristimo rampu na ulazu u zgradu kad na primjer vučemo kofer s kotačićima, tako nam ponekad odgovara veći font, drugačija kombinacija pozadine i teksta na mobilnoj aplikaciji ili jače označene poveznice.

Potrebno je širiti svijest o tome da opcije pristupačnosti nisu zahvati na korisničkom sučelju namijenjeni samo dijelu korisnika, nego sve tehnološke proizvode treba osmišljavati od početka imajući u vidu pristupačnost dizajna, funkcionalnosti i sadržaja.

Ako smo netko tko kreira dio digitalnog prostora u vidu osmišljavanja sadržaja koji treba plasirati ili pisanja koda u pozadini, važno je zapitati se kako ga možemo učiniti razumljivijim nemalom dijelu populacije i potencijalnih korisnika. Osim toga poboljšat će se SEO optimizacija web stranice te postići pozitivan dojam i odanost posjetitelja.

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Koliko su digitalni obrazovni sadržaji i aplikacije pristupačni različitim skupinama korisnika?

Među prvim prioritetima pristupačnosti je i sama edukacija. Nedavno je, po prvi put u Hrvatskoj, provedena javna nabava i pokrenuto je testiranje digitalne pristupačnosti obrazovnih sadržaja i aplikacija. Tijekom iduće dvije godine, OmoLab će provoditi testiranje s partnerima.

Stručnjaci i testeri imaju zadatak otkriti koje barijere treba ukloniti u obrazovnim sadržajima i uslugama u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva. Zajedničkom izradom protokola i testova, akumuliranjem znanja i iskustva postavit će se temelji za znanje pristupačno svima. Posebno je na to utjecala i sama pandemija, objašnjava Maja Peretić, logopedinja i voditeljica testiranja.

U zadnjih godina dana bez korištenja digitalnih platformi i sadržaja nismo mogli učiniti skoro pa ništa, kako u poslu tako i u obrazovanju. Do sada se prilikom njihova razvoja nije razmišljalo o tome kako će ih koristiti osobe s teškoćama što ih stavlja u nezavidan položaj. Cilj ovog testiranja je kreirati dobre prakse digitalne pristupačnosti kako bi svi u društvu imali jednak pristup znanju i informacijama.

Pristupačnost znanju i informacijama temeljno je ljudsko pravo koje doprinosi razvoju individualaca te društva u cjelini. Ilustracija: Hana Tintor

A što je s ostalim sadržajima?

Kao primjer dobrih rješenja za slijepe i slabovidne, Tomislav Juzbašić navodi Večernji list i 24 sata. Jedan od webova koji bi istaknuli kao dobar primjer je i web Hrvatskog sabora čija analiza pokazuje visok stupanj usklađenosti.

Promišljanje o digitalnoj pristupačnosti imperativ je za sve kreatore web stranica, aplikacija i digitalnih sadržaja. Javni sektor već sada uvjetovan je zakonski da poštuje standarde pristupačnosti, a zakonske odredbe uskoro će postati nužnost i privatnih poduzeća.

Osviješteno društvo ne smije ignorirati potrebe osoba s komunikacijskim osobitostima da postanu ravnopravni sudionici digitalnog svijeta. Štoviše, snaga i razvijenost nekog društva najbolje se demonstriraju odnosom prema deprivilegiranim skupinama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.