Developeri najviše utječu na to koliko će web biti pristupačan - ili ne

Developeri najviše utječu na to koliko će web biti pristupačan – ili ne

Pokušajte se, barem na nekoliko trenutaka, zamisliti kao slijepa ili slabovidna osoba. Posjetite svoj omiljeni news portal i zažmirite. Niste se baš informirali, zar ne?

Slijepe i slabovidne osobe koriste web čitače, ali da bi uz pomoć tehnologije mogli pronaći ono što žele web stranica treba biti dizajnirana i strukturirana na adekvatan način. U suprotnom, stranica je toj osobi zbunjujuća i praktično – neupotrebljiva.

Iskustvo pandemije bitno je promijenilo naše živote i interakcije – prijatelji, posao, škola i drugi načini učenja, kao i gotovo svi oblici zabave i informiranja premjestili su se u digitalni prostor. Dok se većina tim promjenama relativno brzo prilagodila, osobe s teškoćama su ostale uskraćene za dobar dio tog digitalnog prostora, s dodatnim komplikacijama svakodnevnih životnih interakcija i obaveza.

Pod zajednički nazivnik osoba s teškoćama (prema uvriježenom stručnom nazivlju) broje se slijepi i slabovidni, gluhi, osobe s motoričkim oštećenjima, oni s poremećajima iz autističnog spektra, osobe s disleksijom, poremećajem pažnje i slično. Za potrebe ovog teksta njih ćemo nazivati osobama s komunikacijskim osobitostima. Radi se o čak petini populacije za koju je potrebno napraviti prilagodbu.

Ilustracije: Tea Jurišić

Prvi koji se moraju osvijestiti o važnosti pristupačnosti su – sami developeri

Internet i jest u viziji svojeg utemeljitelja, Tim Berners-Leeja, zamišljen kao univerzalan prostor bez barijera, pristupačan svima. S tim na umu, Tim 1997. osniva W3C konzorcij, organizaciju koja se bavi standardizacijom tehnologija korištenih na webu, a jedan od njenih ključnih segmenata je WAI (Web Accessibility Initiative), inicijativa čija je osnovna misao vodilja razvijanje svijesti o dobrim rješenjima i prilagodba web stranica osobama s komunikacijskim osobitostima.

Izvor: WebAIM

Pridržavajući se ili ne pridržavajući tog standarda, upravo su web developeri ti koji imaju najviše utjecaja učiniti stranice koje stvaraju više ili manje pristupačnim. Bez njihove svjesnosti o važnosti ispravne primjene HTML semantike koja je kompatibilna asistivnoj tehnologiji, posjet web stranici za mnoge korisnike bit će neugodno iskustvo, ističe Tomislav Juzbašić, neovisni stručnjak za asistivne tehnologije:

Za slijepe osobe kretanje i konzumacija sadržaja mogu biti zahtjevni jer iziskuju dublje poznavanje terminologije web stranica i izraza koje za njihovo prezentiranje čitači ekrana koriste te poznavanje mnoštva kombinacija tipki na tipkovnici ili pokreta na ekranima pametnih telefona. Upravo je zato važna pravilna implementacija standarda pristupačnosti web sadržaja.

Na taj način se slijepe osobe puno jednostavnije i brže mogu koristiti ponuđenim sadržajem. Ako se ovi elementi ne ugrade ili se njihova upotreba ne odradi na pravilan način, korisnik se može naći u problemu i izgubiti u samom sadržaju ili mu za čitanje i konzumacije tog sadržaja treba puno više vremena.

Danas se to ne odnosi samo na sadržaje nekog slobodnog karaktera nego i na edukaciju i svakodnevno komuniciranje s društvom i državnim sustavom. Tu su i razne vrste usluga tipa internet i mobilnog bankarstva, online kupnja itd. Iako se stanje ponešto popravlja potrebno je još puno informiranja javnosti o nužnosti ovakvih prilagodbi.

U studenom 2011. u jednostavnom i konciznom blog postu američki web developer Joe Devon apelira na važnost uloge svoje struke u poštivanju tih smjernica i HTML5 semantike te da se osnuje tzv. Međunarodni dan svjesnosti o pristupačnosti (Global Accessibility Awareness Day). Danas se taj dan obilježava svakog trećeg četvrtka u svibnju, a možemo reći da je i cijeli mjesec iza nas sveukupno posvećen toj pristupačnosti.

Od kud krenuti?

Ukratko, digitalna pristupačnost predstavlja praksu prilagodbe web stranica, mobilnih aplikacija i digitalnih dokumenata kako bi im svi korisnici mogli pristupiti, koristiti ih i razumjeti bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće koje mogu biti privremene ili trajne. Na službenim web stranicama WAI-ja nalazi se puno informacija o strategijama i standardima te mnogi resursi koji definiraju kako napraviti web prilagođen za sve.

Definiranim dokumentimaWCAG (Web Content Accessibility Guidelines) – objašnjeno je kako da se sadržaj web stranice učini pristupačnim. Pod “sadržaj” se primarno misli na informacije koje se nalaze na web stranici i aplikaciji: tekst, slike, zvučni zapisi, kod, prezentacija, itd. Danas je aktualan WCAG 2.1. Standard.

Omoguru je pripremio i kratak vodič s bitnim poveznicama i informacijama.

Omoguru

No, digitalna pristupačnost nije samo pitanje elementarne pristojnosti, već i temeljno ljudsko pravo – definirano zakonom

U Americi, Kanadi i cijeloj Europskoj Uniji, uključujući Hrvatsku jačaju zakonski propisi kojim se utvrđuje nužnost poboljšanja digitalne pristupačnosti. Poznat je slučaj Guillerma Roblesa, slijepog muškarca iz Kalifornije koji je 2019. dobio presudu protiv prehrambenog franšiznog lanca Domino’s nakon što pomoću čitača ekrana nije uspio naručiti pizzu s njihove web stranice.

Temeljem Direktive EU 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća, 2019. stupio je na snagu Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Taj Zakon je donesen s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u društvu svih osoba bez obzira na vrstu i stupanj njihovog invaliditeta i/ili smanjene sposobnosti za korištenje digitalnih sadržaja tijela javnog sektora kroz propisanu nužnost uporabe svjetskih standarda prilikom izrade web stranica.

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Opcije pristupačnosti na webu nisu namijenjene samo dijelu korisnika

Sukladno načelima univerzalnog dizajna, ispravno implementirane opcije pristupačnosti mogu svim korisnicima olakšati korištenje nekog web-sjedišta ili programskog rješenja, pojašnjava dr.sc. Željka Car, profesorica s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, pionirka u komuniciranju važnosti digitalne pristupačnosti.

Pa kao što koristimo rampu na ulazu u zgradu kad na primjer vučemo kofer s kotačićima, tako nam ponekad odgovara veći font, drugačija kombinacija pozadine i teksta na mobilnoj aplikaciji ili jače označene poveznice.

Potrebno je širiti svijest o tome da opcije pristupačnosti nisu zahvati na korisničkom sučelju namijenjeni samo dijelu korisnika, nego sve tehnološke proizvode treba osmišljavati od početka imajući u vidu pristupačnost dizajna, funkcionalnosti i sadržaja.

Ako smo netko tko kreira dio digitalnog prostora u vidu osmišljavanja sadržaja koji treba plasirati ili pisanja koda u pozadini, važno je zapitati se kako ga možemo učiniti razumljivijim nemalom dijelu populacije i potencijalnih korisnika. Osim toga poboljšat će se SEO optimizacija web stranice te postići pozitivan dojam i odanost posjetitelja.

S Omoguru widgetom ne čitaju lakše samo disleksičari, već svi mi koji u ekrane buljimo svakodnevno

Koliko su digitalni obrazovni sadržaji i aplikacije pristupačni različitim skupinama korisnika?

Među prvim prioritetima pristupačnosti je i sama edukacija. Nedavno je, po prvi put u Hrvatskoj, provedena javna nabava i pokrenuto je testiranje digitalne pristupačnosti obrazovnih sadržaja i aplikacija. Tijekom iduće dvije godine, OmoLab će provoditi testiranje s partnerima.

Stručnjaci i testeri imaju zadatak otkriti koje barijere treba ukloniti u obrazovnim sadržajima i uslugama u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva. Zajedničkom izradom protokola i testova, akumuliranjem znanja i iskustva postavit će se temelji za znanje pristupačno svima. Posebno je na to utjecala i sama pandemija, objašnjava Maja Peretić, logopedinja i voditeljica testiranja.

U zadnjih godina dana bez korištenja digitalnih platformi i sadržaja nismo mogli učiniti skoro pa ništa, kako u poslu tako i u obrazovanju. Do sada se prilikom njihova razvoja nije razmišljalo o tome kako će ih koristiti osobe s teškoćama što ih stavlja u nezavidan položaj. Cilj ovog testiranja je kreirati dobre prakse digitalne pristupačnosti kako bi svi u društvu imali jednak pristup znanju i informacijama.

Pristupačnost znanju i informacijama temeljno je ljudsko pravo koje doprinosi razvoju individualaca te društva u cjelini. Ilustracija: Hana Tintor

A što je s ostalim sadržajima?

Kao primjer dobrih rješenja za slijepe i slabovidne, Tomislav Juzbašić navodi Večernji list i 24 sata. Jedan od webova koji bi istaknuli kao dobar primjer je i web Hrvatskog sabora čija analiza pokazuje visok stupanj usklađenosti.

Promišljanje o digitalnoj pristupačnosti imperativ je za sve kreatore web stranica, aplikacija i digitalnih sadržaja. Javni sektor već sada uvjetovan je zakonski da poštuje standarde pristupačnosti, a zakonske odredbe uskoro će postati nužnost i privatnih poduzeća.

Osviješteno društvo ne smije ignorirati potrebe osoba s komunikacijskim osobitostima da postanu ravnopravni sudionici digitalnog svijeta. Štoviše, snaga i razvijenost nekog društva najbolje se demonstriraju odnosom prema deprivilegiranim skupinama.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".

Društvene mreže

Book Tok ili kako je Tik Tok knjige učinio ponovno modernima

Kako se dogodilo da je upravo Tik Tok, društvena mreža kratkih i dinamičnih videa, za koju smo mislili da će potpuno uništiti fokus i pažnju djeci i mladima, učinila upravo suprotno, potaknula ih da - čitaju!

Startupi i poslovanje

Od design-driven do data-driven tvrtke, kako je Score Alarm postao Superology

Superology će uskoro napuniti 10 godina, no njihov rebrending odvio se ne samo ususret toj velikoj obljetnici već kao posljedica rasta tvrtke koja je doktorirala razvoj digitalnog proizvoda u svom području.