
I ♥ Startups: Kako smo proveli Valentinovo uz Wayru i osnivače zaljubljene u startupe
Regionalno izdanje akceleratora Wayra, za CEE regiju, u Zagrebu je, prigodno, na Valentinovo održao svoj događaj I ♥ Startups. Pritom se predstavio program samog akceleratora, startupi su pozvani da se na njega prijave do 23. veljače, a hrvatski startupaši podijelili su s publikom svoja iskustva iz startup svijeta, ona pozitivna i negativna.

Regionalno izdanje akceleratora Wayra, za CEE regiju, u Zagrebu je, prigodno, na Valentinovo održao svoj događaj I ♥ Startups. Pritom se predstavio program samog akceleratora, startupi su pozvani da se na njega prijave do 23. veljače, a hrvatski startupaši podijelili su s publikom svoja iskustva iz startup svijeta, ona pozitivna i negativna.
Nešto više o Wayrinom programu te profilu i uspjesima startupa koji su u njemu, već ste mogli saznati u ranijim člancima i najavama, no da ponovimo, riječ je o globalnom akceleratoru kojeg je pokrenula španjolska Telefonica, s četrnaest akademija u dvanaest zemalja svijeta, a nama najbliža je ona u Pragu.
Startupi koji uđu u program financiraju se s 40 tisuća eura seed investicije i prolaze kroz strukturirani osmomjesečni program akceleratora, a za to vrijeme mogu koristiti radni prostor, resurse i usluge koje im Wayra nudi u svojim akademijama. Treba ipak imati na umu da kako bi završili program i dobili pun iznos investicije, startupi moraju doseći određene ostavljene ciljeve i pokazati napredak, inače ranije napuštaju akcelerator.
Osim investicije, startupi dobivaju mentorstvo i stručno savjetovanje, što je ono što može uvelike pomoći poduzetnicima u svijetu startupa, koji ponekad može biti težak i surov.
Ljubav nekad boli
Upravo su na tu temu održale svoje predavanje Ana Burica i Josipa Majić, koje su pod naslovom “Boli li ljubav (prema startupu)” progovorile o svojim prvim poduzetničkim neuspjesima i stresnim situacijama s kojima će se susresti oni koji pokušavaju pokrenuti svoj startup. Iako je ovaj dvojac Teddyjevki, već dobro poznat po svojim uspjesima i velikom broju osvojenih nagrada, no u zakulisju ne ide sve tako glatko kad pokrećete svoj startup, upozorile su.

Njihov je prvi startup bio je usmjeren na softver, međutim, tim koji je iza njega stajao raspao se u ključnom trenutku, i u svom prvom poduzetničkom pokušaju ništa nisu prodale niti zaradile. Nakon toga prebacile su se na hardverska rješenja, o čemu nisu mnogo znale, a tu su se javili mnogi problemi, pogotovo kad je riječ o nabavnom lancu – proizvesti europski proizvod sa sastavnim dijelovima proizvedenim u Europskoj uniji pokazalo se mnogo zahtjevnijim no što su očekivale.
Usprkos svim problemima, sa svojim hardverskim startupom ipak su završile na CES-u, gdje je dio njihovog proizvoda zakazao netom prije nego što su ga trebale prikazati pa su noć prije prezentacije Teddyja provele s lemilicama.
Devet od deset dana u startup svijetu su teški, no zbog desetog dana – kad stvari sjednu na na mjesto – se sve isplati.
Sve su im situacije iz života startupa, pozitivne i negativne, pomogle da nauče nešto novo i steknu iskustva koja će im koristiti u daljnjem poslovanju, kada je riječ o Teddyju ili daljnjim projektima. Trenutačna verzija Teddyja rasprodana je za 2014. godinu, nove inačice su u razvoju, a Teddyjevke imaju urede u Zagrebu i Londonu te iskustvo i volju potrebne da odvedu svoj startup na novu razinu.
Biti hrvatski startup
O svojim iskustvima govorio je Izet Ždralović iz startupa Photopay, projekta koji je u razvoju nešto više od dvije godine, a kao registrirana tvrtka nedavno je proslavio prvi rođendan. Poznat je i kao sustav koji je Erste Banka implementirala u svoju “Slikaj i plati” mBanking uslugu, a danas surađuje s osam banaka iz pet različitih zemalja i može se pohvaliti s više od dva milijuna korisnika.
Prvotna ideja bila je napraviti sustav koji bi skupljao sve račune u jednu aplikaciju, što se pokazalo vrlo problematičnim jer je podrazumijevalo suradnju banaka i izdavača računa. Na tome su radili nekoliko godina, no proizvod nikad nije bio na razini koju su željeli, ali su tako došli do ideje slikanja računa pametnim telefonom, koja se pokazala vrlo uspješnom.
Ključ uspjeha bio je u sposobnosti da se adaptiraju, prvotno promijenivši svoj osnovni koncept, a kasnije prilagođavajući se potrebama tržišta na kojem vlada sve veća konkurencija. Kada su krenuli, objašnjava Zdralović, bilo riječ o inovativnoj ideji, no u godini dana niknulo je barem šest drugih tvrtki koje razvijaju istu tehnologiju. Startupima je stoga savjetovao da uvijek imaju na umu što je sljedeće i na koji način mogu unaprijediti svoj proizvod ili proširiti ponudu kako bi zadržali prednost na tržištu.
U radu s bankarskim sektorom također su se suočili s problemom usko povezanim s panelom koji je uslijedio. Činjenica da su hrvatska tvrtka nije im mnogo pomogla u poslovanju:
Kada saznaju da ste hrvatski startup, ljudi najčešće kažu kako je to divna zemlja. Pod time misle da idu tamo na godišnji odmor, ne da od tamo kupuju softver.
Prije ili kasnije, tvrtke koje se bave fintechom (financijskim tehnologijama) trebat će otvoriti urede u Zürichu, Beču, Londonu, zaključio je Ždralović, što je još jedna od prepreka s kojom se CEE startupi moraju suočiti.
Emotivni startup?
Dok su svi osnivači na neki način emotivno vezani za svoje pothvate, Jelena Ribić na ovom je događaju u predstavila projekt koji naziva “prvim emotivnim startupom”, u maniri koja tom imenu odgovara, uz glazbu, osobnu priču i “slajdove” koji su uživo oslikavani tijekom prezentacije.

Riječ je o zajednici Chummunity, inspiriranoj Jeleninim projektom Chu Prichu – Samo tvoja priča, gdje ljudi mogu naručiti svoju osobnu priču, pretvorenu u pravu knjigu. Chummunity je korak dalje od toga, platforma na kojoj svi mogu naručiti priču za sebe, a Chu pisci, kako ih Jelena naziva mogu “živjeti od ljubavi”.
Potencijalni spisatelji mogu se prijaviti u zajednicu kako bi pisali priče i tako zarađivali, a potencijalni kupci na stranicama Chummunityja mogu ispuniti formular s nekim informacijama o osobi za koju žele naručiti priču i što tom pričom žele reći. Svakako će biti zanimljivo vidjeti kako će jedan takav neuobičajen startup snaći u startup zajednici.
Na događaju je održan je i panel na temu mogu li startupi iz središnje i jugoistočne Europe pokoriti svijet, na kojem su sudjelovali Mashableov Stan Schroeder, Ben Southworth iz agencije 3Beards te Netokracijin Ivan Brezak Brkan, o čemu ćete više moći čitati u idućem tekstu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.