Što to znači biti freelancer, koje su prednosti i mane, kako to funkcionira u Hrvatskoj i gdje naći posao neka su od najčešćih pitanja svakoga tko razmišlja o tome da se otisne u ove vode.
Upravo smo na ta pitanja odgovarali Ivan (Brezak Brkan) i moja malenkost (Emil Drkušić) kad nas je Business club @FOI pozvao da studentima održimo predavanje o freelancingu.
Kako je kraj godine vrijeme za promišljanje o novim počecima i novim karijernim opcijama, prema predavanju smo sastavili i ovaj vodič za sve ostale studente i ne-studente koji nisu bili na predavanju. Pa krenimo redom:
Što je uopće “freelancer”?
Zamisao je i bila da otvorimo predavanje definicijom tko bi bio freelancer. Ukratko, riječ je o samozaposlenoj osobi, koja sama pronalazi poslove, samostalno ih odrađuje i većinom sama vodi brigu o svim onim stvarima koje u firmama inače odrade drugi (naplata, računovodstvo, isplata plaća itd.).
Bitno je naglasiti, osim toga, kako freelance ne mora biti vezan samo uz IT već tu ima jako puno kreativaca, društvenjaka i ostalih ne-tehničkih stručnjaka. Freelance je postojao i prije IT booma, samo je sada puno prisutniji s obzirom na mogućnosti koje je donijelo umreženo društvo.
Gdje pronaći poslove?
Jedan od čestih načina nalaženja poslova su platforme poput Toptala, Upworka, Freelancera, i PeoplePerHoura. Svi oni nude jako puno poslova za freelancere. U kvalitetu svakoga od njih ne bih ulazio, ali o tome stvarno ima dosta materijala na netu, a i sama Netokracija je napravila pregled najpopularnijih freelance platformi koja će vam pomoći da nađete najbolju za sebe. A možda i ne, jer kako mnogi freelance veterani znaju, to nisu jedine opcije. Još jedna mogućnost je i izravan kontakt s klijentima s kojima bi željeli raditi.
S vremenom i iskustvom, preporuke će se širiti pa će se poželjni klijenti javljati vama samoinicijativno. Naravno, kako bi se to dogodilo potrebno je paziti da poslove odrađujete kvalitetno, izbjegavate konflikte koliko god je to moguće i da su vaši uspjesi bar negdje javno vidljivi.
Kako u Hrvatskoj poslovati kao freelancer?
Freelancati možete na više načina, ali danas su među IT-evcima, a i generalno, najpopularniji ili obrt (paušalni) ili firma.
S paušalnim obrtom je mudro ići ako tek počinjete ili ako ćete freelancati uz redoviti posao. Ako ste full-time freelancer i stvari se zakotrljaju, firma (prvenstveno mislim na d.o.o.) ima itekako smisla. Odlučite li se pak pokrenuti paušalni obrt, sve korake opisao je Hrvoje Glasnović u svojoj kolumni.
Koji god pravni subjekt imali, račune za obavljene usluge morate izdati. Kako sve skupa funkcionira uvijek je poželjno provjeriti s računovođom ili u poreznoj upravi. Znam da je i meni odlazak u Poreznu prije bavljenja freelanceom djelovao kao big deal situacija, ali danas nije tako. Otprilike svaka dva mjeseca priuštim si posjet, čisto da provjerim je li s mojim poslovanjem sve na mjestu. Mogu reći da sam do sada imao samo pozitivna iskustva.
Koje su prednosti freelancinga?
Svi vole pozitivu, pa kao na predavanju, nastavljamo i ovaj vodič u pozitivnom tonu. Kroz kratko ispitivanje na predavanju, probali smo doznati koje bi to bile prednosti freelance rada. Evo koje smo uspjeli definirati:
- Slobodan odabir projekata na kojima želimo raditi.
- Mogućnost rada (iz Hrvatske) sa stranim klijentima te naplate veće cijene nego u slučaju da radimo s domaćim klijentima (veća primanja, a manji troškovi življenja).
- Mogućnost putovanja uz rad (ono kad ste mladi i možete kombinirati putovanja s co-living prostorima).
- Bolje upravljanje osobnim vremenom (u načelu bi cilj trebao biti bolji work/life balance).
- (Zaboravili smo spomenuti) ne gubljenje vremena na putovanje do posla i nazad te sukladno tome manji troškovi transporta, manje praznog hoda (npr. pauze kad vam ne trebaju). A i manje običnog hoda pa time i manje trošenje cipela (eto još jedne uštede).
Zasad sve izgleda super pa tko normalan ne bi htio poslati freelancer? Prijeđimo sad na moje omiljeno – negativnosti. U svijetu prepunom pozitivaca – usudi se biti negativac 🙂
A koje su mane freelance rada?
Prednosti i mane su često povezane. Takav je slučaj i ovdje.
- Iako imate mogućnost organizacije svoga vremena, ipak ste i dalje ograničeni zahtjevima klijenata i rokovima, a granica između poslovnog i privatnog je puno manja nego kod “klasičnog” posla. Fizički, a često i psihički nikad ne odlazite s posla pa ako si ne postavite jasne granice kada taj dan posao prestaje, burnout postaje vaš najbolji prijatelj.
- Postoji dobra šansa da vam odnosi s kolegama na poslu neće patiti jer nećete imati kolega. Naravno, postoje opcije da se dogovorite da radite s nekim u istom prostoru ili postanete korisnik nekog od coworking prostora. Ako ste od onih koji vole na miru odraditi posao, a prijatelje i zabavu ostaviti za kasnije, onda nemate takvih problema.
- Sve radite sami. Doslovno sve. Od pregovaranja s klijentom do naplate. Što više prijašnjeg iskustva imate, ili ako ste jednostavno tip osobe kojoj to leži, bit će vam lakše. Greške vjerojatno nećete moći u potpunosti izbjeći, ali s vremenom, prepoznat ćete potencijalno problematične situacije puno ranije.
- Možda i najveći problem – osiguranje tj. nepostojanje istoga. Ako vam se dogodi nešto nepredviđeno (npr. bolest), vaši prihodi prestaju. Nije tu riječ samo o neto iznosu plaće već i o svim redovitim obvezama (zdravstveno, mirovinsko, porezi) koje morate nastaviti plaćati. A tu je i osjećaj da gubite prihode dok bolest traje (što sigurno ne pomaže).
O tim “mukama po freelancingu” pričali su i članovi Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca:
Jeste li vi za freelancera?
Na ovo pitanje, ne mogu vam dati jednostavan odgovor poput “da” ili “ne” i to prvenstveno iz razloga što ne smatram sebe (ali ni druge), dovoljno kompetentnim da u vaše ime dajem(o) takvu izjavu.
Ipak, jedno je sigurno, morate imati visoku razinu osobne odgovornosti koja uključuje preuvjete poput:
- Revnog ustajanja, svaki dan kao da i dalje idete na posao, jer zapravo i idete.
- Spremno i savjesno odrađivanje svih onih dosadnih zadataka koji ne spadaju u vaš posao (računovodstvo, ugovori, papirologija, posjeta institucijama i sl.).
- Možda i najvažnije od svega – sigurnost u sebe i kvalitetu svog rada.
Bi li nekome tko izlazi direktno s fakulteta preporučio da krene u freelance? Vjerojatno ne. Klasični posao će vam omogućiti stjecanje dodatnog znanja te ponuditi početnu sigurnost. Jer, možda otkrijete da vam upravo to odgovara pa na kraju i odustanete od freelance puta – i to je apsolutno OK. A možda uočite da možete postići više samostalnim radom te ipak odlučite krenuti tim smjerom, ali tada i s malo više iskustva u struci.
Bez obzira jeste li taman s faksa ili u prekretnici karijere, prije nego se ozbiljno zagrijete za freelancing, trebate si postaviti i par pitanja: “Govorim li dovoljno dobro engleski?”, “Kakve su moje vještine u usporedbi s inozemnom ekipom?”, “Imam li dovoljno samokontrole?”, “Jesam li ja uopće za to ili je to samo hir?”.
Konkretni odgovori na ta pitanja čak i nisu toliko bitni koliko prilika da razmišljanjem o njima bolje razumijete vašu trenutnu situaciju i mogućnosti. Uostalom, gotovo sigurno imate potrebne vještine, a samokontrola je stvar odluke tj. definiranje s kojim ciljem radite, a ako nešto nedostaje, stvari se nauče putem – IT vještine, kao i sve druge.
Završimo ipak u pozitivnom tonu
Koliko god nedostatci freelance rada djelovali loše, ipak svaka vrsta rada nosi sa sobom određene poteškoće. Osobno volim istaknuti negativnosti kako bi se kasnije s njima mogli bolje nositi.
U svijetu gdje je sve prepuno samo pozitivnih primjera i uspjeh se veliča na sva zvona, a neuspjeh gura pod tepih, postoji ozbiljan rizik da ako ne uspijete, pomislite da je najveći problem u vama. Kako bi stvari tekle dobro, potrebno je biti uporan, ali i imati sreće. Ipak, i do sretnih okolnosti, ako ih u startu i nemamo toliko, možemo doći fokusiranim radom.
Ako odlučite krenuti u ovom smjeru vjerujem da ćete jako puno naučiti o svijetu oko sebe, ali i o samome sebi. Ali ne zaboravite – “once you go freelance, you never go back” 🙂
Ako su vam ovi odgovori pomogli da saznate više o svijetu freelancinga i doveli vas korak bliže ka tome da želite postati nezavisan profesionalac/ka, provjerite ponudu za poslovne korisnike i mobilne tarife krojene po vašoj mjeri, fiskalizirajte račune bez komplikacija i pronađite najnovije uređaje kako biste još jednostavnije poslovali, u coworkingu ili uredu!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Igor Ujević
26. 03. 2023. u 9:46 am
Odličan i sadržajan članak, ali mislim da ima jedna mana
Naveli ste strane platforme, a niste ponudili čitateljima hrvatske (regionalne) platforme kao što su freelancer.hr, trazim.hr itd.