Iako se u hrvatskim zakonima izrijekom ne spominju kriptovalute ili NFT-ovi, prijevare investitora itekako se mogu kazneno goniti i zakonski procesuirati, najčešće kao prijevara ili računalna prijevara.
Varanje ljudi je kažnjivo, bilo to putem kriptovaluta ili šibicarenjem, jednostavno objašnjava Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik UBIK- a (Udruge za blockchain i kriptovalute). Hrdalu smo se obratili za komentar nastavno na jučerašnji članak o jednoj u nizu prijevara s NFT projektima, iza koje navodno stoji nekoliko Hrvata i komentara na društvenim mrežama kako hrvatske vlasti u ovom slučaju ne mogu učiniti ništa jer kriptovalute kod nas nisu regulirane nijednim zakonom.
Međutim, u zakonu ne mora doslovno biti opisan mehanizam prijevare da bi se smatrala protivnom zakonu već najčešće potpada ili pod prijevaru opisanu u članku 236. Kaznenog zakona ili računalnu prijevaru opisanu u članku 271. istog zakona. Za oba djela je predviđena zakonska kazna između šest mjeseci i pet godina zatvora, a u slučaju da je prevarom stečena velika materijalna korist kazna je od 1 do 8 godina zatvora.
Problem s dokazivanjem namjere
U slučajevima prevara ovog tipa, zvanih “rug pull” – gdje se određeni projekti kreiraju i promoviraju kao odličan potencijal za zaradu, s velikim planovima i obećanjima samo da bi njihovi tvorci netragom nestali onog trenutka kad skupe dovoljno sredstava naivnih investitora, problem bi mogao biti s dokazivanjem. Jer, tehnički gledano, kupci i dalje imaju NFT-jeve u koje su uložili, samo što su preko noći ti NFT-jevi postali potpuno bezvrijedni:
Problem bi mogao nastati kod dokazivanja namjere jer prevareni uglavnom dobiju NFT koji su htjeli, samo se čitav svijet oko tog “umjetničkog djela” srušio voljom organizatora.
Iz MUP-a su na naš upit samo šturo priopćili da ozbiljno shvaćaju sve primljene dojave, pa i one objavljene na internetu i društvenim mrežama. U sklopu Ravnateljstva policije djeluje Služba za kibernetičku sigurnost koja, među ostalim, “provodi složena kriminalistička istraživanja u domeni kaznenih djela počinjenih na štetu i pomoću računalnih sustava i mreža”.
Detektivi-amateri s društvenih mreža morali bi dati sve podatke
Kako je cilj internetskih detektiva-amatera, posebno onih koji razotkrivaju prevare u kripto i NFT svijetu, uvijek da prevaranti dobiju zasluženu kaznu, pitam Hrdala što bi ovaj koji je na Twitteru za “rug pull” u 9 projekata prozvao četiri Hrvata, trebao učiniti da to i dokaže:
Korisnik Twittera koji je sve pokrenuo morao bi do kraja prikazati analitičke podatke kojima raspolaže i temeljem kojih je zaključio da se radi upravo o osobama koje je imenovao. Dokazivanje je u takvim predmetima uvijek izazovno jer jedno je kao pripadnik javnosti donositi svoj sud, a sasvim drugo je to dokazati na sudu izvan razumne sumnje.
Dodaje da se ne radi o članovima UBIK-a i da se cijela hrvatska kripto-zajednica okupljena oko te udruge bori protiv upravo takvih prijevara jer bacaju negativno svjetlo na cijeli ekosustav i tako legitimnim projektima otežavaju razvoj. Napominje i da, koliko mu je poznato, nikakvi pravni postupci još nisu pokrenuti:
Iako, ako postupci budu pokrenuti, pravno će biti izrazito zanimljivi.
U drugom poznatom primjeru rug pulla prevaranti bi mogli dobiti i do 20 godina zatvora
Kao najpoznatiji primjer “rug pulla” koji je doživio uhićenje i optužnicu navodi primjer dvojca koji stoji iza NFT projekta Frosties. Njima se u New Yorku sudi s optužbama za računalnu prijevaru jer su obrisali svaki trag svog NFT projekta nakon što su kupci uplatili kriptovaluta u vrijednosti od 1,1 milijun dolara i za pranje novca jer su sumnjivim transakcijama tako stečene kriptovalute pokušali “oprati” i pretvoriti u dolare. Ako ih sud proglasi krivima, prijeti im do 20 godina zatvora jer, kako je rekao specijalni agent američke porezne uprave zadužen za istragu:
Iako je NFT novi oblik ulaganja, vrijede jednaka pravila kao i kod ulaganja u, primjerice, nekretninski projekt. Ne možeš od nekoga tražiti da uloži sredstva u neki posao pa odustati od tog posla i otići s novcem investitora.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.