U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Da su Vladine mjere dostatne, ne bi bilo niti potrebe za nastankom inicijative, izjavio je tada serijski poduzetnik Hrvoje Bujas kao jedan od pokretača:

U ovom trenutku je bitno imati ne samo Krizni stožer za zdravstvo nego i za gospodarstvo, mjere koje se donose trebaju osigurati maksimalnu sigurnost svima, od mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika.

Nažalost premijer Plenković jučer je na pitanje uspostave gospodarskog stožera po uzoru na onaj za civilnu zaštitu odmahnuo rukom. Rekao je da će Vlada osnovati savjet ekonomskih stručnjaka i ljudi iz poslovnoga svijeta koji Vladi mogu pomoći da eventualno korigira ili poduzme mjere koje nisu došle od samih ministarstava. Kaže, slušat će ih, ali odgovornost i konačne odluke za poteze na planu ekonomske politike imat će Vlada.

Odgađanje propasti

No razumije li Vlada što se zapravo događa u privatnom sektoru?

Nadležni koji su s premijerom 17. ožujka donijeli mjere za suzbijanje posljedica od pandemije koronavirusa kao da nisu svjesni što se dogodilo u trenutku kada se obustavio rad trgovačkih centara, kafića i restorana, kazališta, knjižara, muzeja, sportskih i fitness centara, radionica, konferencija, turističkih agencija te drugih uslužnih i ugostiteljskih djelatnosti. Odgoda plaćanja poreza, doprinosa i drugih davanja za freelancere, mala, srednja i mikro poduzeća samo znači da ih za 3 mjeseca čeka još veći problem. Jer u ova tri mjeseca oni neće priskrbiti novac da plate ono što će duplo doći na naplatu, već će te mizerne “viškove” iskoristiti da uopće prežive naredna 3 mjeseca.

Odgoda za male, mikro i srednje poduzetnike, ali i nezavisne profesionalce jednako je učinkovita gospodarska mjera kao vjera u bolje sutra. Ona to NIJE.

Iz inicijative Glas poduzetnika, prije objave apela Vladi na promjene mjera, proveli su anketu među poduzetnicima koja je pokazala da su rezerve malih i srednjih hrvatskih tvrtki na minimumu i da većina nije spremna za preživljavanje duže od 3 mjeseca. Nedavno pokrenuta anketa o stanju freelancera u Hrvatskoj koju provodi Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca također ukazuje na tu problematiku. U još nepotpunim rezultatima istraživanja, već je evidentna poražavajuća statistika – čak 27.5% hrvatskih nezavisnih profesionalaca nema dovoljnu financijsku zalihu za život narednih mjesec dana, ističe Karla Andrić, voditeljica društva:

Imam osjećaj da vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, a slušajući danas vijesti ne čuju glas niti jednog poduzetnika. Osobno sam razočarana pristupom i mjerama koje su donesene. S druge strane, ovo je prvi put da je netko od vladajućih rekao da samozaposleni postoje i ponadala sam se da će kriza poboljšati položaj svih nas, ali ugrizla sam se za jezik. Sada se trenutačno pitam je li bolje živjeti s onom bolje išta nego ništa ili čekati da se glasovi svih čuju i da se pametne mjere donesu.

Gdje su nas dosad dovele Vladine odluke i mjere do kojih su došli?

Svi relevantni ekonomski instituti ističu da nas čeka gospodarska kriza teža od one iz 2009. Nema u to sumnje, ako pogledamo samo u najbliži kvart, mjesto, susjedov ili vlastiti biznis. Čitav život je stao, istovremeno je pala i ponuda i potražnja te mnogim poduzetnicima prijeti nelikvidnost – anemično stanje protoka novca.

Kako bi ublažila udarac na gospodarstvo, Vlada je prije dva tjedna donijela 63 mjere.

Stav poduzetnika mogao bi se svesti na dvije riječi: prekasno i previše. S mjerama se nije krenulo na vrijeme, no mnoge države svijeta našle su se u sličnoj situaciji. Međutim, sam sadržaj mjera je posebno zabrinjavajuć. Kvaliteta, a ne kvantiteta u ovom bi slučaju bila bolja solucija jer mnogi ističu da su mjere prespecifične te da se moglo u startu više toga riješiti sa samo par konkretnih i jakih mjera, a koje su usmjerene na najveće boljke privatnog sektora: poreza, doprinosa i drugih nameta.

Trenutne vladine mjere uglavnom se i sastoje od reguliranja otplate raznih davanja državi, ali i raznih odgoda plaćanja. Među mjerama su istaknuti beskamatni zajmovi poduzetnicima, ubrzane isplate iz državnog proračuna, ali i moratorij na kredite. Nažalost, koliko efikasno se mjere provode govori sama činjenica da ni dva tjedna nakon objave mjera, vijest o moratoriju na kredite nije došla do mnogih banaka, a nad čime njihovi privatni i poslovni korisnici mogu samo sjesti i plakati.

S druge strane, poruka je: zadužujte se više. Paket mjera simbolično naslovljen “korona krediti” uredio je udvostručena sredstva HAMAG-BICROA-a za kredite malih i mikro poduzeća, ali i smanjene kamate za obrtna sredstva. Možda su nadležni mislili da će to olakšati grč u želucu poduzetnika, no kako komentira Hrvoje Bujas – ne, krediti nisu rješenje:

Mjere su neadekvatne i slabe, trebaju biti znatno efektnije, poslali smo kao Inicijativa Glas Poduzetnika prijedlog mjera Vladi i čekamo odgovor! Vrijeme leti.

Što kad deseci tisuća poslodavaca nemaju za plaće?

I vrijeme je proletjelo, a najveći problem tih mjera je ostao – odgoda.

Nažalost, u par sastanaka s vladajućima i ministrom financija Zdravkom Marićem, predstavnici inicijative Glas poduzetnika, Dražen Oreščanin i Hrvoje Bujas nisu uspjeli naići na razumijevanje nadležnih. Problem je u tome, kako je istaknuo Oreščanin, to što ministar, koji ima iskustva rada u velikim korporacijama i javnoj upravi, ne shvaća koliko je za male poduzetnike presudno da im se obveze otpišu, a ne samo odgode.

Istraživanje provedeno među članovima inicijative uoči predstavljanja Vladinih mjera pokazalo je kako je Vladine dosadašnje mjere planiralo prihvatiti i iskoristiti tek 6,8 posto poduzetnika. Čak 68 posto ispitanika istaknulo je u anketi kako čeka bolje i kvalitetnije mjere, dok će 9 posto ispitanika odabrati najekstremnije mjere kao što su otpuštanje radnika, obustava plaćanja prema državi/gradu, zatvaranje tvrtki ili obustava otvaranja koja su u tijeku. Žalosno je što su upravo takve poteze poslodavaca vladajući trebali spriječiti.

Naime, prema procjenama analitičara iza inicijative, a koje predvodi ekonomski i politički analitičar dr.sc. Vuk Vuković, u sljedećih dva mjeseca ugroženo će biti ukupno 730.000 radnih mjesta, a broj izgubljenih radnih mjesta u tri mjeseca mogao bi dosegnuti čak 300.000. Najvažnija mjera koju uvodi Vlada kako bi ublažila taj udar na tržište rada je financiranje 100 posto neto minimalne plaće sljedeća tri mjeseca uz mogućnost produljenja na još tri mjeseca. Tim potezom će se osigurati plaće za oko 400.000 radnih mjesta. Zahtjeve za isplatom minimalne plaće do prije par dana podnijelo je 29.000 poslodavaca, i to za 170.000 zaposlenih.

Time je Vlada možda priskrbila jedan jastuk da ublaži posljedice za radnike, no poduzetnici nastavljaju padati. Posla nema, a neke stvari će ih za par mjeseci čekati na naplatu kao da su bez prestanka štancali proizvode i usluge. Nisu, i vjerojatno još neko vrijeme neće, jer nema tko poželjeti novi web dizajn, televizor, opremu za kampiranje, medicinsku masažu ili ulaznice za kazališnu predstavu kad nitko od nas ne zna što će biti za mjesec-dva ni koliko će nam rezati plaću.

Poduzetnicima i freelancerima trebaju respiratori, a ne umjetno disanje

Cilj bi trebao biti održati na životu što je više poslovanja moguće, a ne kada izdahnu pumpati u njih život.

Kada su u pitanju freelanceri, upitala sam Karlu na koga bi se mogli ugledati po pitanju podrške nezavisnim profesionalcima općenito, a posebno u ovakvim kriznim situacijama. Ona ističe da se ugledati možemo na većinu članica Europske Unije, a prva nam je susjedna Slovenija. Samozaposlenima u Sloveniji država će do 31. svibnja plaćati sve doprinose u vrijednosti od 400 EUR i osigurat će im osnovne prihode u postotku od 70% minimalne plaće, što je oko 490 EUR mjesečno. Kad se sve zbroji riječ je o mjesečnoj pomoći od 890 EUR, dodaje Karla:

U Italiji su vladajući obećali pomoći freelancerima u mjesečnom iznosu od 600 EUR, ali taj prijedlog mora još proći u Parlamentu. Njemačka je iz Solidaritätsfonda osigurala 10 milijardi EUR direktno za freelancere i male poduzetnike do 10 zaposlenika. Njemačko gospodarstvo raste zbog malih poduzetnika, a u njih se ubraja i 5 milijuna freelancera koji su nažalost zbog krize izgubili prihode i poslove.

U Njemačkoj je najviše pogođen umjetnički sektor. Isto tako, svi freelanceri koji nastave raditi nakon krize moći će do rujna podmiriti davanja državi, a to je samo početak njihovih mjera. U Nizozemskoj će izdvojiti između 10 i 20 milijardi EUR za samozaposlene i male poduzetnike, dok će freelanceri u sljedećem kvartalu imati pravo na državne dodatke. Ovo pokazuje kako su navedene zemlje i njihovi vladajući razmišljali o svakom sektoru posebno. E to se jednostavno može nazvati pametna mjera.

Živimo li od krize do krize?

Nužno je sad pomoći samozaposlenima kao što su to napravile ostale članice EU, dodaje Karla, a početak je da država plati ili otpiše svima obavezna davanja u periodu službene krize, nakon čega bi bi trebala izaći s novim mjerama koje će pomoći svakome da stabilizira svoje poslovanje:

Također, osiguravanje minimalnog iznosa plaće trebalo bi biti omogućeno svima – bez obzira jesu li otvorili obrt prije mjesec dana ili šest mjeseci. Vladajući naglašavaju kako je vrijeme solidarnosti, tada ta solidarnost ne bi smjela imati vremensku razliku.

Vlada ima priliku popraviti stvari. Premijer Plenković jučer je obznanio da će drugi travanjski paket mjera pripremati do sjednice Vlade. Kaže kako će drugi paket biti sveobuhvatan, robustan i dalje ići na zaštitu gospodarstvenika i radnika. Po završetku, drugi paket planiraju prezentirati javnosti do kraja ovoga tjedna.

Ovaj put Vlada i može napraviti bolju stvar. Ovaj put imaju smjernice koje su realne potrebe privatnog sektora. Inicijativa Glas poduzetnika koja službeno okuplja 4 tisuće tvrtki, s ukupnim prihodom od 25 milijardi kuna i više od 40.000 zaposlenih i stalnih vanjskih suradnika, predstavila je deset točaka koje će tome poslužiti.

Kako je spomenuo Vuk Vuković ovaj vikend gostujući u emisiji Nedjeljom u 2, ova kriza je prilika da očistimo sustav jednom za svagda. Nakon što prođe pandemija imamo priliku eliminirati sve što se nakačilo na proračun te srediti birokraciju poučeni digitalnim iskustvima. Okupljeni poduzetnici pod inicijativom s razlogom traže TRAJNO omogućavanje plaćanje PDV-a po naplati, TRAJNO ukidanje svih parafiskalnih nameta i obaveznih članarina, TRAJNO, ukidanje plaćanja akontacije poreza na dobit…

Jedino ćemo tako imati priliku prebroditi ovu krizu i neku sljedeću dočekati spremnije – jer posljedice koje je donijela pandemija, otežane su upravo problemima s kojima se poduzetnici nose već godinama u svakodnevnom radu. Kako Hrvoje Bujas kaže:

U 2020-toj je bitno sačuvati zdravlje, i svoje zaposlenike. U 2021 ćemo osvojiti Regiju 😉

Za Hrvoja Bujasa i sve poduzetnike u Hrvatskoj, nadamo se da će sljedeći paket mjera to i omogućiti.