Više od transparentnosti: Nije dovoljna sama otvorenost javnih podataka, nego i način korištenja!

Otvorenim razgovorom o otvorenosti javnih podataka danas je obilježen prvi dan događaja Više od transparentnosti. Kako je na početku napomenula Jelena Berković iz GONG-a, koji je uz Code for Croatia i Rational International organizator događaja, otvaranje podataka ujedno bi olakšalo građanima pristup informacijama, ali bi sa sobom povelo bolji i učinkovitiji rad institucija u Hrvatskoj. Uz Anamariju, panelu su prisustvovali Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije, Igor Vidačak iz Ureda za udruge Vlade RH, Miroslav Schlossberg iz HR Opena, Tomislav Vračić iz Ministarstva uprave, Louise Crow, MySociety iz Velike Britanije te Bojan Opačak iz Rational Internationala.

Kako bi rasprava bila što konkretnija, otvorila ju je Louise Crow, voditeljica softverskog tima u MySociety, koja je predstavila britanske primjere korištenja otvorenih podataka. MySociety je osnovan još 2003. godine, a samim time je jedan od prvih projekata koji je izgradio korisne alate na temelju otvorenih podataka.

Projekti pomažu građanima u svakodnevnim situacijama. Jedan od primjera je praćenje britanskog parlamenta, gdje svaki građanin može imati u vidu što radi osoba za koju je glasao. Tu je i FixMyStreet, gdje se mogu prijavljivati stvari koje se mogu popraviti, poput razbijene javne rasvjete ili rupe na cesti, i to na lokalnoj razini. Slijedi WhatDoTheyKnow, koji se koristi  za dobivanje korisnih informacija od vlade – građani mogu postaviti pitanja i zahtjeve, a vlada odgovara, što se pretvorilo u vrlo korisnu arhivu.

Otvoreni podatci, manje prostora za manipulaciju

Na konkretne primjere prednosti otvorenih podataka u Hrvatskoj osvrnula se Mihaela Bronić. Naime, Institut za javne financije 2010. je istraživao proračune u tridesetak hrvatskih gradova. Većina građana ih nije razumjela, stoga su shvatili da je nužna edukacija o otvorenosti proračuna.

Države koje imaju otvorene podatke o financijama imaju manji dug i deficit. Građani u takvim slučajevima mogu pozvati državu na odgovornost, mogu analizirati podatke, stoga je manja vjerojatnost da će doći korupcije. Raste povjerenje građana u vladajuće, poboljšava se komunikacija između građana i lokalne jedinice i raste vjerojatnost da će se građani uključivali u lokalnu vlast.

Igor Vidačak pojasnio je kako su u pripremi su operativni programi za korištenje sredstava do 2020. iz strukturnih fondova. Među područjima u koja se planira ulagati nalazi se i pametna administracija, u kojoj se stavlja naglasak na otvorenost i pružanje inovativnijih usluga. Napomenuo je kako se tu računa i na nezavisne inicijative civilnog društva, koje bi trebale s javnim i poslovnim sektorom surađivati.

Ovakve rasprave su ključne za osmišljavanje tipova projekata koji će se predlagati europskim fondovima. U novom akcijskom planu treba biti što više konkretnih mjera za povećanje otvorenosti podataka.

Osvrnuo se i na još jedan konkretan primjer korištenja otvorenih podataka. Tako Ured za udruge prikuplja sve informacije o projektima koje provode sve udruge na razini cijele Hrvatske. Kako kaže, u njih se ukupno ulaže milijarda i pol kuna na godišnjoj razini, stoga im je u cilju da informacije o tome stignu to što većeg broja građana. Objavljuju podatke u sirovoj verziji, ali voljeli bi vidjeti da netko napravi nešto s njima, poput aplikacije u kojoj bi se mapirale udruge i njihovi projekti.

Dostupni podatci i nisu toliko dostupni

Miroslav Schlossberg pojasnio je kako je dobar dio današnjih javno “dostupnih” podataka zapravo vrlo teško pronaći, a i njihovi su formati neprilagođeni (PDF ili neki drugi zaključani format). Da bi se otvorilo mjesto inovacijama potrebno je da lokalna uprava pomogne otvaranjem podataka, kaže.

Postoje dvije vrste otvorenih podataka, oni koji su čitljivi ljudskim i ni koji su čitljivi strojnim okom. Zakonom o pravu na pristup informacijama moguće je doista pristupiti informacijama, ali nije definiran njihov oblik. Da bi se nešto ovako realiziralo potrebna je pomoć vlasti da nam omogući da mi pomognemo njima.

Gov.hr: Informacije u tri klika

Tomislav Vračić, koji je zadužen za “e-projekte”, među kojima je projekt e-građani, čiji je dio i portal gov.hr, napomenuo je kako nije tajna da se spomenuti projekt nastavlja na iskustvo Velike Britanije te da se kopira njihov koncept. Princip portala gov.hr fokusiran je na “tri klika”, odnosno, cilj je da se u tolikom broju koraka dođe do informacije koja je potrebna. Korisnicima će se omogućiti da vjerojdajnicom upišu na jednom mjestu svoje podatke i na taj način pristupaju svim informacijama.

Što se tiče koda, gov.hr je nije izrađen na otvorenoj platformi. No, sa završetkom ugovora postajemo vlasnici rješenja i, primjerice, svaka jedinica lokalne samouprave moći će na temelju njega napraviti vlastiti servis.

Na portalu će se povezivati portali institucija, poput ministarstava, ali postojeći servisi će ostati na starim mjestima. Kako kaže, radi se na jedinstvenom mjestu pristupa, jedinstvenom mjestu za prijavu i korisničkom pretincu. Na upit hoće li postojati  centralno mjesto za objavu svih tih otvorenih podataka putem kojih bi se moglo napraviti nešto proaktivno, poput aplikacije, Vračić je odgovorio pozitivno.

Da, riječ je o portalu data.gov.hr, čiji je sustav preuzet od Velike Britanije. Ta se platforma se sastoji od različitih ‘open source’ alata, koji će se prilagoditi za Hrvatsku, a sredstva za to su došla od HAKOM-a. Ideja je da dobijemo tvrtku koja će raditi na uslugama, a CARNet će dati platformu. Otvorena licenca podrazumijeva da se podatci mogu koristiti i komercijalizirati.

Vračić je napomenuo kako će se za sve to osigurati platforma i infrastruktura, ali da svaka institucija mora osigurati podatke koji bi građanima koristili. Sada već postoji 68 data setova (usporedbe radi, Francuska je nedavno objavila sličan servis koji sadrži oko 9000 data setova) koja su ministarstva kandidirala, a ostali se mogu predlagati. Moglo se još čuti i kako će gov.hr i data.gov.hr biti prvotno pušteni u beta verziji, a sama stranica gov.hr portala biti responzivna. Također, za korisnički dio radit će se i nativne aplikacije za Android i iOS te WP platformu.

Sutrašnji dio programa nastavlja se hackathonom na kojemu će se izrađivati konkretni primjeri aplikacija za otvaranja javnih podatka. Radionica će se održati paralelno s još 109 takvih događaja diljem svijeta na sam Dan otvorenih podataka. Ukoliko ste zainteresirani, još uvijek se možete prijaviti putem Eventbritea.