Virtualni asistenti u Hrvatskoj ciljaju male i mikro poduzetnike, dok ih u svijetu najviše angažiraju velike korporacije

Treću godinu ekskluzivno dobivamo uvid u detaljno istraživanje o virtualnim asistentima, stručnjacima koji su često Katice za sve te ovisno o potrebama i vještinama za svoje klijente obavljaju razne poslove – od administracije i financija do community menadžmenta i marketinga.

U istraživanju, koje uz informacije o samom zanimanju provjerava i status informiranosti šire zajednice o virtualnim asistentima, kao i zadovoljstvo klijenata, ove godine ukupno su sudjelovala 433 ispitanika, od toga 104 virtualnih asistenata.

Donosimo što su saznali uz komentare Sanja Veletanlić, vlasnice Go2Human Huba koji je proveo istraživanje. 

Osviještenost raste, ali broj novih korisnika njihovih usluga stagnira

Virtualni asistent 2020. godine u Hrvatskoj je bio nepoznat pojam. Tada je čak 22% ispitanika (svaki peti) za virtualne asistente prvi puta čuo tek u trenutku kada su bili zamoljeni da ispune anketni upitnik o virtualnim asistentima.

Naredne 2021. godine informiranost se malo poboljšala. Iako se u krugovima onih koji se bave virtualnom asistencijom često moglo čuti da u pokušaju informiranja poduzetnika “imaju osjećaj da iskaču iz paštete”, udio onih koji prije upitnika nisu čuli za virtualne asistente pao je s 22% tek na 18%.

Svi uloženi napori i pokušaji informiranja o virtualnoj asistenciji nisu bili uzaludni, ove godine 95% ispitanika bilo je već upoznato s terminom virtualnog asistenta u trenutku ispunjavanja upitnika.

Međutim, iako je informiranost porasla, i pojedini virtualni asistenti bilježe porast potražnje, uspoređujući podatke istraživanja iz 2021. i 2023. godine vidimo da broj onih koji su koristili usluge virtualnih asistenata stagnira.

Virtualni asistent je visokoobrazovana žena s prethodnim radnim iskustvom

Svijetom virtualne asistencije u Hrvatskoj i dalje vladaju žene (95%) koje su visokoobrazovane (77%) i starije od 30 godina (89%) te imaju prethodno radno iskustvo od minimalno 6 godina (66%).

Broj virtualnih asistenata u Hrvatskoj raste

Točan broj virtualnih asistenata koji svoje usluge pružaju u Hrvatskoj gotovo je nemoguće odrediti zbog činjenice da se usluge virtualne asistencije mogu pružati na više načina (putem vlastite tvrtke/obrta, putem stranih i domaćih platformi, kao fizička osoba putem ugovora), a ne postoji službeni registar koji bi popisao sve virtualne asistente u Hrvatskoj.

Uzevši u obzir:

• rezultate prošlih istraživanja i procjenu da je 2020. godine u Hrvatskoj bilo oko stotinu (100) aktivnih virtualnih asistenata, a krajem 2021. da ih je bilo oko 200 aktivnih,
• višestruko povećanje broja ispitanika koji su se deklarirali kao virtualni asistenti – od 12 (2020.), preko 56 (2021.) do 104 ispitana virtualna asistenta u aktualnom istraživanju (2023.),
• da se više od pola (53%) ispitanih virtualnih asistenata ove godine virtualnom asistencijom bavi 0 – 11 mjeseci,

Zaključna procjena je da se u Hrvatskoj nalazi aktivno oko 400 virtualnih asistenata što znači da svake godine dobijemo otprilike 100 novih asistenata.

Isplati li se biti virtualni asistent u Hrvatskoj?

Procijenjena prosječna cijena sata virtualne asistencije 2020. godine iznosila je 15,26 eura (115 kn), a 2021. neznatno je porasla na 15,79 eura (119 kn) po satu. Prosječna cijena sata virtualne asistencije 2023. godine u Hrvatskoj porasla je na 20,50 eura.

Jedan od razloga zašto su ove godine mogli bolje procijeniti iznos plaće je taj što su virtualni asistenti postali puno transparentniji, ističe Sanja.

Prije samo par godina su virtualni asistenti u pravilu skrivali svoje cijene (i dobar dio je radio za “kikiriki”), a danas to više nije čest slučaj. Ni danas virtualna asistencija nije zanimanje s kojim će se netko obogatiti, ali prosječna cijena je porasla na pristojnu razinu dovoljnu za dostojanstven život.

Kada pričamo o satnicama virtualnih asistenata, važno je ne zaboraviti da virtualni asistenti ne rade za neto plaću (nisu zaposleni kod poslodavca), već su najčešće samozaposleni kao obrtnici (uglavnom obrtnici s paušalnim oporezivanjem). Dodatno, virtualni asistenti koji svoje usluge naplaćuju po satu, naplaćuju isključivo efektivne, tj. produktivne sate. Takvim načinom rada i oni najaktivniji virtualni asistenti u radnom danu naplate tek oko 3-4 sata svog rada.

Kada taj bruto iznos usporedimo s prosječnom mjesečnom isplaćenom neto plaćom po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj koja je za travanj 2023. godine iznosila 1.122 eura jasno je da se većina virtualnih asistenata neće brzo i lako obogatiti baveći se samo virtualnom asistencijom.

Fleksibilnost radnog vremena, samostalnost prilikom odabira klijenata i poslova te mogućnost rada od doma su za većinu virtualnih asistenata razlozi zbog kojih ipak odabiru raditi taj posao. Usprkos činjenici da se virtualnom asistencijom neće lako obogatiti, samostalnost i fleksibilnost ih čine jako zadovoljnima poslom koji rade.

Otvaranje prema velikim poduzetnicima, kao i stranim klijentima najvažniji su idući korak

Virtualna asistencija u Hrvatskoj je na prekretnici, vjeruje Sanja. Broj virtualnih asistenata u zadnje od 3 do 4 godine raste, a broj klijenata koji su spremni na suradnju s njima stagnira:

To da domaće tržište zaostaje za svijetom jer domaći poduzetnici nisu spremni na promjene i inovativne načine suradnje do sada nismo osjetili jer je i virtualnih asistenata bilo malo. Bilo je dovoljno postojati i raditi da bismo među onim hrabrijim poduzetnicima pronašli dobre klijente.

Ako želimo daljnji razvoj virtualne asistencije u Hrvatskoj, moramo mijenjati svoj pristup tržištu, ističe Sanja. Virtualni asistenti u Hrvatskoj mahom ciljaju male i mikro poduzetnike, dok su u svijetu velike korporacije te koje angažiraju bar 50% virtualnih asistenata:

Osim toga, većina domaćih VA surađuje isključivo s domaćim poduzetnicima, iako je jedna od glavnih prednosti virtualne asistencije lokacijska neovisnost. To su propuštene prilike.

Virtualni asistenti moraju početi gledati širu sliku jer više nije dovoljno kopirati način rada onih koji su prvi krenuli u taj posao. Otvaranje prema velikim poduzetnicima, kao i stranim klijentima, ali i promjene u komunikaciji prema malim poduzetnicima su neka od mogućih rješenja za budućnost i rast, zaključuje Sanja.