Virtualni asistenti: U Hrvatskoj ih ima 50-100, ali čak 40% ispitanika čulo je za njihove usluge tek ove godine

Virtualni asistenti: U Hrvatskoj ih ima 50-100, ali čak 40% ispitanika čulo je za njihove usluge tek ove godine

Što Hrvati misle o virtualnim asistentima? Tko su uopće virtualni asistenti i što rade? Koliko ih ima u Hrvatskoj? Jesu li zadovoljni svojim poslom? Jesu li klijenti zadovoljni njima? Samo su neka od pitanja na koja su u sklopu projekta Ljudomat, Sanja Veletanlić, Irina Malogorski i Kristina Markić potražile odgovore.

U rujnu su tako putem ankete pokrenule prvo istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj ne bi li približile ovo malo poznato zanimanje široj javnosti i donijele bolje uvide samoj zajednici. Ako ni sami niste sigurno što posao virtualnog asistenta pokriva niti bi li upravo takva opcija angažmana vanjskog suradnika bila odlična za vas – niste jedini.

Našla se i sama Netokracija u toj situaciji krajem 2019. kada smo tražili novu osobu za administraciju. Nismo ni razmišljali o opciji angažiranja vanjske osobe, odnosno virtualnog asistenta, ali se ona nametnula sama od sebe.

“Mjesto gdje virtualni asistent postaje stvaran!”

Istraživanje o virtualnim asistentima u Hrvatskoj Sanja, Kristina i Irina pokrenule su u jesen 2020. godine vođene spoznajom da se o virtualnim asistentima u Hrvatskoj još uvijek jako malo zna.

Virtualni asistenti su stvarni ljudi koji pružaju svoje usluge na daljinu, istaknuto je na stranici Ljudomata koji je pod okriljem moje sugovornice Sanje i njezinih kolegica postao glavno mjesto za pitanja o poslu virtualnog asistenta. Ipak, takva definicija u 2020. odnosi se na skoro svako drugu osobu, s obzirom na promjene u načinu rada.

U tome i jest zanimljivost ovog posla – tehnički pokriva mnoga područja. No, ako bi podvukli crtu negdje, Ljudomat ističe nekoliko zajedničkih karakteristika: posluju na daljinu (zato virtualni); ne morate ih zaposliti; rade sa svojom opremom; rade po satu ili paušalno; rade razne stvari – ovisno o potrebama i vještinama, od administracije do financija i marketinga te zadnje, ali ne manje važno, prilagođavaju se potrebama klijenata.

Kako stoji u uvodu istraživanja:

Zanimanje virtualnog asistenta svoje korijene vuče iz tradicionalnog zanimanja tajnice (sekretarice, osobnog asistenta). Razvojem tehnologije i interneta, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, tajnice i osobni asistenti su neke zadatke počeli obavljati izvan svog matičnog ureda i raditi od kuće. (…) Dodatnu su popularnost u svijetu virtualni asistenti stekli 2007. godine nakon što je Timothy Ferriss objavio knjigu Četverosatni radni tjedan. Ferriss u svojoj knjizi govori o mogućnostima angažiranja vanjskih suradnika (outsourcing) i o utjecaju koji takav način suradnje ima na život i poslovanje.

Koliko toga se promijenilo do danas? U svijetu mnogo, a u Hrvatskoj priča o virtualnim asistentima čini se tek počinje.

U istraživanju je sudjelovalo 325 ispitanika te su anketom prikupljeni stavovi šire javnosti o virtualnim asistentima, ali i komentari samih virtualnih asistenata kako bi se dobio što bolji uvid u njihovo iskustvo. Niže ćemo vam predstaviti neke od najvažnijih podataka iz istraživanja uz Sanjine komentare, a svakako za više informacije preporučujemo da preuzmete sami ebook!

Kako su digitalnoj zajednici promaknuli virtualni asistenti?

Ljudomat, istraživanje 2020.

Čak 22% ispitanika, odnosno svaki peti ispitanik je za virtualne asistente prvi puta čuo tek u trenutku kada je bio zamoljen da ispuni anketu o virtualnim asistentima, što je problem sam po sebi ako uzmemo u obzir da su ispitanici većinom visokoobrazovani, dobro informirani digitalci, ističe Sanja. Uostalom, bolja upućenost u zajednici bi povećala ne samo mogućnost za suradnju (poduzetnike), već i mogućnost za vlastiti posao (buduće virtualne asistente).

Meni osobno se do sad znalo činiti suvišno pisati o tome tko/što je virtualni asistent, jer kao – pa to ljudi znaju već i ne treba stalno ponavljati nešto što svi znaju, no ispada da je upravo to ono o čemu moramo govoriti. Nije problem kad netko ne angažira virtualnog asistenta jer mu ne treba, problem je što ljudi uopće nisu svjesni da nekog mogu angažirati na taj način, i s druge strane što nisu svjesni da tako drugima mogu ponuditi svoje usluge.

Razumljivo je stoga da 84% ispitanika nije do sada nikada koristio usluge virtualnog asistenta. Ipak, većina ispitanika je otvorena za tu mogućnost te svi oni koji su već koristili njihove usluge – žele nastaviti i u budućnosti. To sve potvrđuje i mišljenje 75% ispitanika koji smatraju da angažman virtualnog asistenta može imati priličan pozitivan utjecaj na njihovo poslovanje i/ili život.

Pronaći virtualnog asistenta za sebe – u Hrvatskoj

Za ispitanike se u biranju virtualnog asistenta ispostavilo da su najvažnije preporuke te potom znanja i vještine, a na zadnjim mjestima su se našle cijena i osobnost. Odabir virtualnog asistenta tako ponajviše ovisi i o tome koje vrste poslova isti odrađuje.

Neki od prepoznatljivih poslova virtualnog asistenta za ispitanike bili su: organizacije sastanaka, putovanja i događanja, administracija, istraživanje, vođenje društvenih mreža, izrada izvještaja i digitalni marketing. Ipak, posao virtualnog asistenta obuhvaća i mnogo šire usluge i područja – posebno usluge vođenja timova, što je druga najzastupljenija usluga koju zapravo virtualni asistenti nude, nakon administracije.

Ljudomat, istraživanje 2020.

Činjenica jest da neki virtualni asistenti nude više usluga, a neki su se više specijalizirali. Iako možda izbor virtualnih asistenata trenutno nije najveći, počeci su na stabilnim temeljima. S obzirom na sve, donekle je razumljivo da virtualnih asistenata u Hrvatskoj ima malo.

U istraživanju je obuhvaćeno 12 virtualnih asistenata, što se i samim organizatoricama učinilo premalo. No, istražujući više o ukupnom broju, to se ispostavilo kao solidan uzorak s obzirom na to da je u Hrvatskoj vjerojatno danas aktivno do njih stotinjak:

Kad je anketa završila ja sam bila malo razočarana što nam je samo 12 ljudi odgovorilo na anketu da rade kao virtualni asistenti, činilo mi se jako malo. No onda sam krenula kopati dalje – i kad sam po peti puta pročešljala Google uzduž i poprijeko i jedva našla 14 web stranica tvrtki koje nude usluge virtualnog asistenta barem u nekom obliku, onda mi je počelo postajati jasno da onaj broj anketiranih virtualnih asistenata i nije tako mali i da smo anketom uspjeli obuhvatiti zapravo velik dio populacije virtualnih asistenata u Hrvatskoj. Nakon toga sam ručno pročešljala i strane platforme i ukupan broj profila koje sam pronašla je bio ispod 200. Većina tih profila je neaktivna, mnogi se dupliciraju i na kraju sam došla do zaključka da u Hrvatskoj trenutno nemamo više od 50-100 virtualnih asistenata koji svoje usluge nude bilo direktno bilo putem posredničkih platformi.

Iznimno zadovoljni poslom!

Ispitanici koji su se predstavili kao virtualni asistenti mahom su žene (92%), većina ih posluje putem paušalnog obrta i kao virtualni asistenti rade 1 – 2 godine. Za nešto više od pola njih virtualna asistencija predstavlja glavni izvor prihoda. Klijenti im podjednako dolaze iz svijeta kao i s domaćeg terena – najčešće su u pitanju tvrtke. Tjedno za klijente većina njih odradi 17 – 30 efektivnih sati. Koliko su zadovoljni svojim poslom virtualnog asistenta i koliko ih taj posao ispunjava? Istraživanje je pokazalo kako virtualni asistenti zaista vole svoj posao.

Jedna od ključnih karika tog zadovoljstva jest naravno i mogućnost da od posla koji vole – žive. Iako cijena usluga virtualnog asistenta za ispitanike nije bila presudna u odabiru, ona mnogo govori o stanju na tržištu. Problem je nažalost, što je cijene dosta nezgodno točno odrediti, dodaje Sanja, jer nemaju uvid u stvarne fakture, već su samo provjeravali cjenike koji su javno dostupni:

No meni je drago da je ta neka procjena prosječne cijene do koje sam došla pregledom tih javno objavljenih cijena iznad 100kn po satu (115kn/h). Bilo me strah da će biti niža, zbog velike konkurencije s Filipina i drugih dijelova svijeta gdje virtualni asistenti rade za kikiriki i gdje često budu izrabljivani, no drago mi je da smo ipak uspjeli zadržati tu neku prosječnu cijenu u Hrvatskoj iznad 100kn po satu jer osobno smatram da je to minimum za vrijednost koju virtualni asistenti pružaju svojim klijentima.

Ljudomat, istraživanje 2020.

Osim konkretnih brojki, u istraživanju ćete naći i još dobrih informacijama – pogotovo zgodno poglavlje o stavovima i zabludama koje prate virtualne asistente, a jedna važna činjenica koju treba spomenuti jest svakako da virtualnog asistenta možete angažirati i ako niste tvrtka. Za kraj, Sanja dodaje:

Nadam se da ćemo popularizacijom i boljim informiranjem o virtualnim asistentima doprinijeti i tomu da osnažimo same virtualne asistente i pomognemo im u tome da im cijena sata nikada ne padne ispod razine potrebne za neki pristojan život. Nadam se da će u tome pomoći i mišljenje anketiranih koji su preporuke, znanja i vještine stavili ispred cijene po važnosti kod odabira virtualnog asistenta.

I mi se nadamo, a zato vas još jednom upućujemo da se i sami informirate o ovoj zanimljivoj profesiji: kako vam virtualni asistenti mogu pomoći, a možda i kako bi mogli i sami postati virtualni asistent – o svemu, naravno, više saznajte – u novoobjavljenom istraživanju Ljudomata! 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Zašto je ovogodišnji Infobip Shift bio za nas najgori, ali i najbolji?

Infobip Shift za nas nije počeo idealno, ali je završio savršeno. Otkrili smo više o umjetnoj inteligenciji i developerskoj produktivnosti te snimili ispovijesti 6 startupa o izazovima, atmosferi među VC-jevima i planovima za iduću godinu.

Tvrtke i poslovanje

16 lekcija koje sam kao suvlasnik digitalne agencije naučio o poslovanju u SAD-u

Pet godina redovito posjećujem SAD, ne bih li upoznao zemlju i proširio poslovanje naše agencije na to tržište. Puno se toga razlikuje od Hrvatske i Europe općenito, a u ovom tekstu dijelim najvažnije lekcije. 

Tvrtke i poslovanje

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Tehnologija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).