Sjećate li se Zrikke, Horsetweeta, Trosjeda? Dok su oni ugašeni, ShoutEm radi punom parom!

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Sjećate li se Zrikke, Horsetweeta, Trosjeda? Dok su oni ugašeni, ShoutEm radi punom parom!

Viktor Marohnić iz ShoutEma za svoje predavanje na konferenciji RockPaperStartups odabrao je jednu od tema o kojoj se rjeđe govori na ovakvim događajima – neuspjelim projektima ili izmjenama postojećih koji su ipak, na kraju krajeva, doveli do konačnog uspjeha jednog od njih. Naime, oni koji se sjećaju prvotne verzije ShoutEma, znaju kako je njegova prvotna namjena bila poprilično različita od trenutne, iako će Viktor reći da je za njega to još uvijek isti proizvod.

ShoutEmov tim na RockPaperStartupsu (snimila Marina Filipović Marinshe)
ShoutEmov tim na RockPaperStartupsu (snimila Marina Filipović Marinshe)

Viktor Marohnić iz ShoutEma za svoje predavanje na konferenciji RockPaperStartups odabrao je jednu od tema o kojoj se rjeđe govori na ovakvim događajima – neuspjelim projektima ili izmjenama postojećih koji su ipak, na kraju krajeva, doveli do konačnog uspjeha jednog od njih. Naime, oni koji se sjećaju prvotne verzije ShoutEma, znaju kako je njegova prvotna namjena bila poprilično različita od trenutne, iako će Viktor reći da je za njega to još uvijek isti proizvod.

Viktor je priču počeo s Flickrovim klonom, Ptičicom, a nakon čega je kreiran i Trosjed, društvena mreža, koja je, usprkos značajnom prvotnom uspjehu, potonula kada je na ova područja stigao veliki igrač, Facebook. No, u međuvremenu se počelo raditi na ShoutEmu, a, kako Viktor kaže, bio je to jedan od prvih startupa koji je radio globalni proizvod. ShoutEm je tada bila platforma na kojoj je bilo tko mogao kreirati mobilnu društvenu mrežu prema svojim potrebama. Treba imati na umu da je sve to bilo prije dolaska iPhonea i uređaja pogonjenih Androidom, pa je takav projekt bilo teže lansirati, no što bi to možda moglo biti danas.

Viktor Marohnić, ShoutEm (snimila: Marina Filipović Marinshe)
Viktor Marohnić, ShoutEm (snimila: Marina Filipović Marinshe)

Twitter za ljubitelje konja?

Slijedila je Zrikka, stranica za mikrobloganje, a zatim i Horsetweet, Twitter za ljubitelje konja. Ti su projekti danas možda ugašeni, ali su autori, kako Viktor kaže, naučili nešto od njih. Istovremeno, radili su na ShoutEmu, koji je napokon postao ono što je i sada – platforma za izgradnju vlastitih mobilnih aplikacija.

Danas je ShoutEm jedan od vodećih DIY kreatora mobilnih aplikacija na tržištu. Ima više od 1600 korisnika diljem svijeta, a koristi se u 150 zemalja. Priča o njegovom putu do onoga što je danas samo je dokaz da ustrajnost, bez obzira što je možda popraćena pokojim neuspjesima, na kraju može biti itekako isplativa.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. nenad

    nenad

    22. 07. 2013. u 11:47 am Odgovori

    Ono što uvaženi gospodin nije rekao je da još uvijek prihodi dolaze od outsourcing programerskih poslova, koji su i omogućili eksperimentiranje sa svim tim sajtovima. Tko nema takvo zaleđe ili ne dobije ulagače na vrijeme ima realno male šanse za opstanak.

  2. Ante

    Ante

    22. 07. 2013. u 12:39 pm Odgovori

    Kako to misliš “zaleđe”? Pa nisu oni sinovi od političara. Ta firma s kojom oni rade programe po narudžbi je njihova firma koju su stvorili iz nule i s njom su financirali svoje start up projekte. Tako se to i radi.

  3. Blogowski

    Blogowski

    22. 07. 2013. u 3:29 pm Odgovori

    Lol za Nenada! Trol godine :)) Da, ta firma (pet minuta op.) im je što kaže Ante pala s neba! Zašto uvaženi gospodine Nenade ti ne napraviš dev firmu s 30tak vrhunskih programera pa onda u “zaleđini” eksperimentiraš :))

  4. nenad

    nenad

    22. 07. 2013. u 5:16 pm Odgovori

    Gospoda brza na okidaču su me pogrešno shvatila 🙂 ali nema veze. Rekao sam da je potrebno imati ‘zaleđe’ da bi mogao eksperimentirati sa sajtovima pa možda koji upali. Zaleđe u smislu financijskih sredstava. Ovdje u tekstu je riječ o sajtovima a ‘zaleđe’ je zarada koju ta firma zarađuje od sousourcing IT poslova (za što im iskreno svaka čast).

    To mi se učinilo pomalo pogrešnim jer možda bi bilo bolje da je napravljen intervju o IT outsourcingu koji oni očito rade vrlo uspješno.

    Npr. tvrtka “IN2” također je vrlo uspješna u IT outsourcingu, ali možda nije toliko pozvana pričati o sajtovima koje eventualno financiraju svojim outsourcing poslovima. Ispričavam se ako ste me pogrešno shvatili.

  5. Mario

    Mario

    22. 07. 2013. u 8:42 pm Odgovori

    Ak te to veseli neno, ja te kužim i slažem se s tobom!
    Sa druge strane u vrijeme izlaska trosjeda bas sam si razmišljao da moraš biti stvarno hmm blago ću napisati otkacen da uložis pare u nešto takvo kad su igrači oko toga kakvi jesu i onda bili i sad su. To mi je usporedba kao da sad netko iz Hrv ide razvijati novi YouTube jer on zna bolje. Mislim netrebas biti genijalac da vidiš da to bas neće proći

    • cipo

      cipo

      22. 07. 2013. u 11:45 pm Odgovori

      Mario, stvar je u tome što oni nisu uložili svoje pare u debilanu kao što je bio trosjed ili kauč ili kakolisvevećtozvalo. A ne, ekipa je uložila naše pare u to, dakle i tvoje pare. Dobili dečki od genijalaca iz BICRO-a milijunčić-dva naših para pa krenula pisat face i twiter. Da su dobili deset-dvadeset naših milijunčića krenuli bi oni i na Mjesec, pa bi sad frajer startup astronautima pričao o tehnikama disanja na Mjesecu. Naravno, sve bi bilo plaćeno našim parama i uz blagoslov genijalaca iz BICRO-a.

      • nenad

        nenad

        23. 07. 2013. u 12:07 am Odgovori

        Ako se ne varam i Gohome je od iste gospode dobio 2.6 milijuna za forum koji najblaže rečeno baš i ne izgleda kao da je toliko uloženo.

        A nije da se nije moglo tim iznosima financirati nove nade sa perspektivni(ji)m projektima. Čudni su putevi domaćeg kapitala.

      • Ante

        Ante

        23. 07. 2013. u 1:44 pm Odgovori

        Zvuči jako zlobno. BICRO ti daje pare pod određenim uvjetima. Uvjet je da imaš projekt u kojeg je već uloženo para i vremena, koji nije u početnoj fazi ili u fazi filozofiranja.

        Također traže da uložiš minimalno 30% od procjenjenog budžeta. Znači ako ti treba milijun kuna za realizaciju, ti moraš imati svojih 300 000 kuna. To je garancija da ekipa misli ozbiljno jer neće nitko ispaliti svojih privatnih para u iznosu od 300 000 da bi išao mlatiti praznu slamu (da ne govorimo o prethodnom ulaganju para i vremena).

        Definirane su i aktivnosti koje se može raditi, tj. u što se točno ulaže. Nije to ono da ti daju pare pa ti sebi kupiš mercedesa.

        • cipo

          cipo

          23. 07. 2013. u 2:10 pm Odgovori

          Ante, ne znam o kojem ti to BICRO-u govoriš, BICRO o kojem ja govorim ima razne programe i u nekima od njih ne moraš uložiti ništa svojih para (a i ako moraš to se vrlo jednostavno fejka, tako da na kraju ništa ne uložiš), BICRO o kojem ja govorim je leglo korupcije, nekompetentnosti i gluposti koji tvoje i moje pare poklanja moronima koji prave kopiju fejsa i twitera. Znaš li ti ikoga, tko je pri zdravoj pameti, tko bi uložio kunu u takvo što? Ili još bolje, zar bi ti htio da ti o biznisu priča frajer koji je ladno uzeo tvoje pare (vjeruje mi to je trebalo pripremiti sa ekippom iz BICRO-a) i sa svojom ekipicom krenuo radit kopiju fejsa.
          Mene to ždere, a mislim da bi trebalo i tebe. Jer pare za njih znači ništa para za nešto pametno.

  6. Ante

    Ante

    23. 07. 2013. u 2:51 pm Odgovori

    Cipo, ne bih se složio. Dovoljno da da prokopaš malo i vidiš koliko je navedena ekipa uložila svojih para i vremena i što su do sada sve napravili. Oni su svijetli primjer u gomili loših projekata. Štoviše, prilagođavali su se tržišnim potrebama i napravili funkcionalan poslovni model koji bi mogao uskoro doći do najviših razima uspjeha u internetskom poslovanju. A mogli su sa svojim novcima kupiti mercedesa i puhati se okolo umjesto da ih ulože u svoje projekte kojima vjeruju i posvećuju im se maksimalno.

  7. nenad

    nenad

    23. 07. 2013. u 3:51 pm Odgovori

    Ante baš me zaintrigirala ta polemika pa sam malo googlao. Možda je cipo malo preoštar a ti si malo previše PR. Ne vidim kako je taj primje ‘svijetli’ u ‘gomili loših projekata’. Jedina razlika koju ja vidim je što jedni dobiju novac a drugi ne.

    Prema podacima BICRO-a Pet Minuta je osnovana 2007 i 90% prihoda zarađuje od outscorcinga a Dovikivati doo u koju je 2010. izdvojen Shoutem je 2011 imala 140 tisuća Kuna prometa (2012 oko 439 tisuća). Dosta malo osim ako prihodi ne dolaze na stranu firmu što je moguće.

    Ptičicu i Trosjed je preuzeo dogovorom EPH a BICRO je nakon toga financirao Shoutem sa 1.7 mil kn. Tamo piše da je to 70% a 30% je došlo od drugih izvora, sad da li u pravima ili novcima ne zna se. Znači ne vidi se baš da su uložili svojih para (500.000 kn), a vremena ionako ulaže tisuće drugih startupa. Ne vidim stoga na čemu ti baziraš svoj optimizam. I malo je neozbiljno tvrditi da su novcima BICRO-a mogli kupiti mercedes, jer je to namjenski nepovratni kredit (ako zarade tada će vratiti, ako ne nikome ništa).

    Ponavljam poštujem stvarno ono što su napravili, ali jednako tako ne pretjerujmo i ne stvarajmo kule u oblacima

    • Viktor

      Viktor

      23. 07. 2013. u 7:14 pm Odgovori

      Da. Za ShoutEm smo takodjer smo dobili stranu investiciju od 1mil EUR-a od kojeg je vecina potrosena u Hrvatskoj za razvoj, odnosno pola uplaceno u poreze, doprinose, mirovinsko i zdravstveno. Prihod je kao sto si vidio prosle godine skocio 4x, a ove godine ocekujemo isti toliki rast. Naime za prodavati software po maloj cijeni, a u velikim kolicinama treba proteci neko vrijeme u kojem se vise investira nego sto se zaradjuje. FYI i Trosjed i Pticica cu financirani od naseg novca, dosta prije Bicro investicije koja je dosla kasnije i bila je namijenjena samo za ShoutEm.

      U isto vrijeme taj tzv ‘outsourcing’ (kojeg mi zovemo suludim nazivom rad za klijente) generira cca 12, odnosno ove godine cak 15 milijuna kuna od kojih je takodjer 50% uplaceno u proracun, a ostatak se isplati kao placa sto ekipa potrosi po Zagrebu, Osijeku i okolici poticuci lokalnu privredu.
      95% svog tog novca je naplaceno prodajom po inozemstvu, a ne iz domaceg poslovanja.
      Samo za usporedbu, kad smo dosli u Bicro 2008e imali smo 350.000kn godisnje prihoda.
      Novac koji smo zaradili smo namjerno ulozili u te bedastoce koje su propale, jer naime dosta je tesko napraviti uspjesan proizvod, a da se putem ne zajebes po koji put. Svaki dan razmisljamo o tome koliko smo mercedesa ili brodova na moru mogli kupiti da smo si isplatili sav novac kao dobit umjesto sto smo zaposljavali ljude da rade gluposti. No na kraju dana opet zakljucimo, da nam je mozda pametnije i dalje ulagati jer ipak nekako na kraju, nakon svih failova, smislimo nesto sto upali, zaradi novac pa zavrsimo u plusu.

      A kad bih ja bio Bicro i kad bi mi se svaki drugi projekt ovako vratio u 4-5 godina sa cca 10x povrata ja bih bio jako zadovoljan. A osim Bicro-a trenutno je sa nama jako zadovoljna i porezna uprava. Naime sve poreze placamo na vrijeme, te dapace dolazimo uplatiti sve vise i vise. Uz sve to jos i sprijecavamo najbolje studente FER-a koji su dobili besplatno skolovanje od Hrvatske, da odu raditi u Facebook, Google ili neku njemacku firmu, te ih zaposljavamo tu kod kuce, ne bi li se nekad i isplatili onima koji su ulagali u to besplatno skolovanje.

      Uglavnom jednog dana kad bude vise nezadovoljnih nama nego zadovoljnih mi cemo drage volje spakirati torbe i otici negdje gdje nas vise vole, a do tada cete nas morati trpiti cak i ovako grozne i nesposobne.

      • cipo

        cipo

        23. 07. 2013. u 9:53 pm Odgovori

        Viktore, razumijem da ovo shvaćaš osobno (i jest osobno), ali tvoja ekipa je samo jedna u nizu ekipa koji su dobili naše novce od BICRO-a za projekte koji su debilni. Pardon my french! Kad bih ja sad odlučio konstruirat bolid F1 i za to od BICRO-a dobio 10 milijunčića tvoje love, što bi ti o tome mislio? Inače, trenutno je nova ekipa iz BICRO-a poslala hrpu dokumentacije državnom odvjetniku, jer smatraju da “tamo nešto gadno smrdi”. Ti se valjda nemaš zašto sekirati. Inače, ja nipošto ne želim omalovažavati oni što si ti napravo. Naprotiv. Ja se samo nadam da će staru ekipu iz BICRO-a strpat na robiju.

        • Viktor

          Viktor

          23. 07. 2013. u 10:04 pm Odgovori

          Pa meni je sasvim ok da se poticu svakakvi projekti. Statistika pokazuje da 1 od 10 uspije, lako ih je kasnije zvati debilnima.
          Bicro je radio super i skroz transparentno, svi projekti su bili dobri i imali solidan plan. Svakako ne bih volio da itko od njih zavrsi na robiji, nego dapace da i dalje nastave podupirati sve nas koji imamo volje upustiti se u lude poduhvate.
          Procitaj si ovdje koliko vec dugo i koliko novaca Izrael ulaze u svoj IT i sto im je to do sad doneslo. http://pandodaily.com/2013/07/05/why-israel-should-reconsider-too-much-high-fiving-over-waze/

          Stvari se ne dogadjaju preko noci. Od 10 pokusaja da se konstruira F1 bolid u Hrvatskoj jedan bi mogao i uspjeti. Iako usporedjivati godisnji budget za F1 momcad od $350mil sa cca $300K koje smo mi dobili, mozda ipak nije realno :).

        • goran

          goran

          23. 07. 2013. u 10:09 pm Odgovori

          ako imaš pristup portalu poslovna hrvatska onda možeš vidjeti kako je u nekim firmama prosječna plaća rasla i 200% nakon BICRO invensticije. “Zlobnik” bi zaključio da se novac nije mogao povući kroz dobit ili treće firme pa se izvlačio kroz plaće. No dade se i zaključiti da nakon investije BICRO-a su se zapošljavali 2 puta skuplji stručnjaci. Na kraju zašto bi i netko izvlačio novac koji mu je namjenjen kao ulaganje, osim ako mu stvarno ne treba i ako ga ne potroši morati će ga vratiti.

        • cipo

          cipo

          23. 07. 2013. u 11:24 pm Odgovori

          Viktore, BICRO bi trebalo zatvoriti ili reorganizirati, ali nikako im ne dopustiti da i dalje “dobro” rade kao što su to činili do sada. Ništa tamo nije bilo transparentno. Sjećam se jednom su prilikom dali lovu frajeru za razvoj poker mašina. Mašala. Drugom prilikom su, u programu koji je namijenjen projektima koji potiču suradnju sveučilišta i poduzetnika (IRCRO), dali lovu (900.000) Sobolu da sa svojom ekipom napravi e-račune. E-RAČUNE!!!!??? Pa, s obzirom da nam je Akademija napučena nobelovcima, vjerojatno je netko procijenio da Sobol neće moći razviti fuckin račune bez snažne podrške znanosti. Inače, za takve bi projekte u Izraelu dobi nogom u guzicu, a ne lovu na račun. Postoji razlika između odvažnosti i gluposti. Naravno, ne i u državi Danskoj. I još nešto: tuđim je k… uvijek lako gloginje mlatit.

        • Ante

          Ante

          25. 07. 2013. u 10:30 am Odgovori

          Dejane, ako misliš da je to izvedivo sa 33 tisuće eura, onda ne vidim razloga da ti ne pokreneš nešto takvoga. Za početak se udružiš sa jednim ili dvojicom, radite u slobodno vrijeme dok ne napravite inicijalni dio projekta, a zatim tražiš investiciju od 33 300 eura što ne bi trebalo biti teško dobiti ukoliko je projekt zanimljiv i perspektivan. Vrlo brzo ćeš početi zarađivati više nego što si uložio jer tvoj početni ulog neće biti velik.

  8. goran

    goran

    23. 07. 2013. u 9:13 pm Odgovori

    trebalo bi napomenuti da je outsourcing na mjestu broj 2 po prihodima u HR, na prvom mjestu je prodaja hardware, proizvodnja software je “tek” na trećem mjestu. tako da ulaganje u outsourcing je ustvari “slam dunk” ako se imaju uvijeti za pokretanje. uvijeti su ponekad novac, ponekad osigurano tržište, stvarno neznam.
    no ako je outsourcing značajnija stvar u RH od proizvodnje software onda se ne moramo pitati zašto se ne ulaže više u proizvod, zašto nema više seed-eva. to niti nije fokus kod, fokus prdaju usluge u razvoju software. i neznam koji su točno uvijeti da bi se nešto zvalo usluga ili proizvod, mislim da ja razlika po pitanju vlasništva koda.

    • Mirko

      Mirko

      24. 07. 2013. u 1:05 am Odgovori

      Hardware je out. Outsourcing je half way out. U ovom visokokonkurentskom svijetu najbolje živi ono društvo koje radi nešto što ne zna/može raditi puno ljudi (piramidalna hijerarhija poslova). Outsourcing to definitivno nije (uz dužno poštovanje), ali pokretanje jedinstvenih usluga i statupa svakako je. Najmoćnije kompanije Amerike danas su startupi sa unique uslugama, Google, Apple, Microsoft, Facebook a outsourcera nema nigdje.

      Znači kod nas se još čeka da netko napravi domaći pandan uspjehu Facebooka, Skype-a, ili bar Foursquare-a. Sve do tada nismo napravili ništa. Moram reći da cijenim ono što rade Viktor i ekipa ali brojke nažalost nisu previše atraktivne. Kako i šta radi Bicro ne znam ali očito nam fali i atraktivnih inovativnih startupa i sposobnih ulagača. Država tu nažalost još spava zimskim snom ali od nje ionako ne očekujemo rješenje.

      Zato ipak podržavamo Viktora koji u tako ločim uvjetima pokušava nešto napraviti i ne odustaje. Možda mu jedino fali neki suradnik sa američkim načinom razmišljanja, neki Eric Schmidt jer od ‘našeg’ načina razmišljanja nema koristi 😉

      • goran

        goran

        24. 07. 2013. u 12:57 pm Odgovori

        u sribiji se češće ulaže novac kod nas ako se ne varam a možda ima baš i jedan jednostavan razlog, a baš je vezan uz outsourcing.
        kupiš firmu za milijun i pol eura, dobiš njihov proizovod, pretvoriš ih u poslovnicu, integriraš ih u kompaniju i za 3g.-4g. oni se “isplate” čisto na razlikama u plaći ako uzmeš u ozbir da su takav tim oformili kod “kuće”.
        vuk sit, ovca nahranjena i živa, a proizvod ako je “uspio” uspio (više nije domaći proizovod), ako nije svi su u plusu. no to je i razlog zašto vjerovatno neće biti “fejsa” kod nas uskoro. vizija jednog čovjeka ili tima bi trebala biti “istjerana” do kraja a ne podređena nečijim interesima. a sumnjam da je netko spreman iskeširati na miljune dolara uz veliki upitnik jel će možda dobiti novi fejs. mislim da je ulagačima više u interesu završiti na nuli ili biti u plusu nego uložiti milijune u rizik.

        • Dejan

          Dejan

          24. 07. 2013. u 2:18 pm Odgovori

          Gorane, da je netko spreman iskeširati milijune za novi facebook uopće nije upitno. U prvoj polovini 2013 u USA su VC-i uložili 17,6 milijardi USD u startupe. To bi u Hrvatskoj bilo otprilike 150 mil USD a kod nas ne ulažu ni 1% toga iznosa – kod nas su još uvijek glavni slovenski i bugarski fond (bolje išta nego ništa ali to je skoro ništa)

          Problem je što mi kasnimo u glavi 15 godina i uvijek zaostajemo umjesto da idemo iz istih startnih pozicija. I tako američki startup dobije par milijuna i npr onda plati minimalno domaću outsource firmu za programiranje. Dobro za njih dobro i za domaćeg vlasnika, ali za sve ostale kao i za domaću ekonomiju i startup scenu je to loše.

  9. goran

    goran

    24. 07. 2013. u 4:22 pm Odgovori

    Dejane, novac nas zaobilazi jer prvo treba dokazati potencijal na tržištu a ne na papiru. Recimo napravio kladionicu na fejsu, nešto posvetio tome, vidio prevelik zalogaj. Firma koja se bavim sportskom zabavom tek počinje sa implementacijom kladionice i dobi 5 milja dolara. Druge tri aplikacije imaju već 15 milijuna korisnika. Znaći za malo ozbiljnije novce je potrebno ipak imati i ozbiljno tržište, velik napredak i ozbiljnu mašineriju iza projekta. Naš problem je kako doći uopće do novca za pokretanje i održavanje nečeg a gdje su tek investcije. Drugi veliki problem sa tehnološke strane nismo toliko zanimljivi. Rijetko koji naš startup zahtjeve veće intervencije od postojećih frameworka. Možda to oni koji pročitaju bombastičan naslov u novinama neznaju, ali siguran sam da oni koji ulažu novce znaju.

    • Dejan

      Dejan

      24. 07. 2013. u 5:26 pm Odgovori

      To je dokaz našeg zaostajanja jer velika većina ljudi koje znam da se time bavi prvo gleda da se negdje dobro zaposli, ili da zarađuje programiranjem ili slično, pa onda ako ostane vremena onda rade startup u slobodno vrijeme. Naravn da tu nema ni vizije ni strasti pa ni zahtjevnosti koju spominješ. Malo je onih koji kao Marohnić posvećuju tome svoje karijere, a pitanje da li bi i on kada ne bi bilo stalnih outsource prihoda. Nama fali hrabrosti i spemnosti da se živi na rezervi jer vjeruješ u nešto. Ustvari ne znam nikoga tko godinama pokušava progurani neki startup a da ne radi u firmi ili je na faksu ili radi neki drugi posao a ovo mu je sa strane. Dobro je pogledati u kinima film ‘Pripravnici’ koji odlično pokazuje razinu potrebnih kompetencija i privatne ‘nabrijanosti’ za rad u Googleu. Mi smo od toga svjetlosnim godinama daleko i to je naš problem. Zato nismo zanimljivi strancima, jer sjedimo po kafićima i čudimo se

      U Americi je česta pojava potpuna posvećenost startupu ali tamo je i lakše ostvariti neke prihode sa strane dok radiš startup. Europska kultura je cjela anti-startupska jer ne cijeni hrabrost i poduzetništvo već sigurnost rada u firmi. Predviđam da će EU zbog toga imati sve više problema u modernoj ekonomiji.

      • goran

        goran

        24. 07. 2013. u 9:09 pm Odgovori

        Da srž problema, treba mi solo barem mjesec-dva mjeseca da iskucam aplikaciju iz nule i to kvalitetno, brzina + nadogradnja + specifičnosti prema projektu.
        No što ću jesti to vrijeme.., tko će mi kucati dizajn, tko će mi odraditi SEO, na kraju morati ću i iz vlastitog đepa davati reklamiranje. Dizajn ću kupiti, SEO znam ljude, uzeti ću framework i time srezati mjesec-dva mjeseca kucanja. I već to nije to, već radim kompromise, nisam ni počeo. A nadogradnja, promjene i budući razvoj sve će ići sporije jer nisam imao mjesec, dva da iskucam svoj temelj. Znaći svoj starup ću temeljiti na tehnologiji koja je namjenjena firmama sa 20+ developera. Tehnologijama u kojima se ide na dugoročnu uštedu kroz “sigurniji” razvoj. Sumnjam da takve tehnologije su imale na umu razvoj startup aplikacija, no što je tu je, izbora se nema. Recimo da konkretno kažem, dodaš tablicu, imaš library na clientu, imaš interface kako radi sa ostatkom aplikacije, još par linija koda, upgrade gotov. Kad radiš u nekom frameworku, moraš se cijelo vrijeme igrati sa frameworkom ako uopće želiš neku kvalitetu. Nije da je komplicirano ali se gubi vrijeme. Što će ti sustav formi u frameworku, kad je forma na stranici REST request.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Što Infobipova akvizicija Netokracije znači za hrvatsku tehnološku scenu i Netokracijin tim

Najveća tehnološka tvrtka u Hrvatskoj nas je upravo akvizirala, a mi nastavljamo urednički neovisno pratiti startup i developersku scenu, a globalno stvarati kvalitetan developerski sadržaj.

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Startupi i poslovanje

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.