Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Iako je ove godine osigurala investicijsku rundu Serije A, u prethodnih pet godina Verne se osim investicijama mogao hvaliti samo planovima. Kao tvrtka usmjerena na razvoj rješenja za autonomnu mobilnost – to je i razumljivo. Robotaksiji ne nastaju preko noći.

Međutim, javnost želi znati što se događa i što se radi, pogotovo kada takva tvrtka dobije multimilijunsku investiciju jednog od najvećih svjetskih investicijskih fondova, Public Investment Fund (PIF) iz Saudijske Arabije. Pogotovo kad su u njezinu vlasničku strukturu ušla južnokorejska KIA i hrvatski Infinum. Pogotovo kada im je za razvoj robotaksija Europska komisija odobrila 180 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Znatiželja gura mase. Što se radilo? Kako su dobili novce bez natječaja, zašto nisu odmah počeli raditi na robotaksijima, zašto su obećali petu autonomiju kad razvijaju treću, kako to da su na kraju tehnologiju za svoja autonomna vozila kupili od drugih?

“Automobil, ali potpuno drugačijeg tipa”

Sve su to legitimna pitanja, na mnoga i znamo odgovore. Nisu svi ugodni po ovu hrvatsku tvrtku, ali nisu svi ni crno-bijeli kako se to čini na prvu. Jedan od najvećih grijeha Mate Rimca nije samo to što razvija skupocjene i luksuzne proizvode već što radi kompleksne proizvode – o kojima mnogi misle da znaju sve.

Znate kako kažu… Automobili su kao mišljenja, (skoro) svatko ih ima.

Sva ta pitanja potaknula su vodstvo Verna da što prije pokažu nešto. I pokazali su. U Rimčevom kampusu nedaleko od Zagreba, imali smo priliku vidjeti automobil zavidnog dizajna, kao i upoznati sve funkcionalnosti koje će buduća robotaksi usluga nuditi.

Vernova nova usluga urbane mobilnosti i njezin ekosustav temelje se na tri ključna elementa: potpuno autonomnom električnom vozilu, softverskoj platformi (korisničkoj aplikaciji) i specijaliziranoj infrastrukturi.

Kako je i za britanski Autocar Mate Rimac izjavio početkom godine, robotaksi je “automobil, ali potpuno drugačijeg tipa” – i to se vidi. Minimalističko-futuristički dizajn, velikog, preglednog vjetrobranskog stakla, uz samo jedan izdvojeni sustav za senzore i kamere na vrhu auta. Mudri, glavni direktor dizajna Vernea, objašnjava premisu:

Unatoč dodatnom sadržaju, u usporedbi s običnim automobilima, uspjeli smo postići vrlo elegantan dizajn. Duboko smo integrirali kamere, radare, lidare za male i velike udaljenosti i njihove sustave za čišćenje.

U isto smo vrijeme uspjeli pojednostaviti izgled uklanjanjem tipičnih značajki vozila kojima upravljaju ljudi. Riješili smo se brisača i bočnih retrovizora. To čini aerodinamičke performanse učinkovitijima i omogućuje lakše čišćenje. Jedan tipičan element automobila koji smo zadržali je prtljažnik.

Maksimalno iskorišten unutarnji prostor prvog Verne modela prepoznat će svog vozača, ali taj vozač sada je putnik – u Verneu ga neće dočekati volan, već ultrawide ekran i 17 zvučnika. Cijelo to iskustvo ide u prilog tome što je i Mate Rimac istaknuo na predstavljanju:

“Želimo običnom čovjeku pružiti bolje iskustvo vožnje nego što ima milijarder.

I zbilja je sve u vezi ovog auta premium. Sjedala imaju 5 različitih razina udobnosti, a između njih nalazi se touchpad za interakciju sa sustavom kojim možete podešavati postavke vozila. Ovdje se također nalazi ključna značajka Median, koja se koristi za pokretanje i zaustavljanje vozila, dajući korisniku kontrolu. Mate poentira:

Telefone trebamo zbog poziva, ali pametne telefone više ne biramo na temelju toga što možemo s njima zvati nekoga. iPhone je postao ono što je zbog korisničkog iskustva koje nudi – to i mi želimo postići s Verneom.

Definitivno je pred nama vozilo svjetske klase, koji se dizajnom ne može posramiti postojećih robotaksi rješenja u svijetu. Nažalost, tim iza Vernea nije imao sreće da ulazak robotaksija na pozornicu prođe bez greške, da li zbog blizine zida, nekog softverskog buga ili pokvarenog kotača kako su rekli – Verne se pokrenuo, ali nije napravio ni centimetra prema Mati na pozornici.

Možda je taj fijasko i dobra napomena – nakon uvoda o svim zavidnim dizajnerskim rješenjima: prvi model izgleda super, ali ne možemo znati kako će se Verne snalaziti u prometu jednom kada se nađe na zagrebačkim ulicama.

Svladajmo konačno lekcije o autonomiji

Sustav autonomne vožnje koji će pogoniti Verne nastao je u partnerstvu s izraelskim liderom u području, tvrtkom Mobileye. Javnost je nemalo to iznenadilo, ali neki će se sjetiti da su na početku P3M projekta najavljivali kako će njihov posao biti integracija postojećih state-of-the-art rješenja, ne izmišljanje novih.

Uz to, činjenica je da se tim, znanje i iskustvo za razvoj takve tehnologije skuplja godinama. Rimac Technology pa tako i Verne jesu radili na naprednim sustavima za asistenciju vozača, ali oni spadaju pod 2. razinu autonomije vozila. I tu dolazimo zapravo do prijeporne stvari – mogućnosti pravih autonomnih vozila. Svi autonomni sustavi iznad 2. razine nisu lako dostižni ni za inženjerske timove kakve ima Google. Danas u svijetu rijetko tko je na razini 3. (ako uopće), a kamoli na 5. razini autonomije. Razlog je jednostavan i ujedno najteži problem za riješiti – autonomnim vozilima nije lako kretati se u prometu koji je namijenjen ljudima.

Funkcionalni (i sigurni!) robotaksiji zato se čine još godinama dalek san, čak i na dan kad saznamo da je Googleov Waymo izašao iz testne faze i da je sad dostupan svim stanovnicima San Francisca…

Ključ svega: infrastruktura i iskustvo vožnje

Iskustvo vožnje koju Verne obećava nadilazi svako koje smo dosad poznavali. Auto će se u tom pogledu testirati i nadograđivati – i jednog će dana možda neke od nas i provozati Zagrebom, no o funkcionalnoj robotaksi floti koja će se neometano voziti u kaosu tramvaja i osobnih automobila, teško je govoriti sa sigurnošću (koju često čujemo) – barem dok ne doživimo AGI.

Ono gdje Verne kao tvrtka ima, doduše, velikog potencijala jest da na ovom nauči i iskoristi znanja za buduće infrastrukturne projekte i autoinženjerska rješenja u području autonomne mobilnosti.

Uostalom, na samom predstavljanju nas je Marko Pejković, izvršni direktor Vernea, uveo u “ključan dio Verne ekosustava i usluge” – a to je upravo infrastruktura odnosno tzv. Mothership kako ga zovu.

To je dom u kojem se brinemo o našim vozilima. Ovdje se vozila Verne svakodnevno pregledavaju, svakodnevno održavaju, čiste i pune kako bi uvijek bila sigurna, čista i spremna da vas odvedu u novu avanturu.

Pejković je također najavio da tvrtka počinje graditi proizvodni pogon u Zagrebu za veliku proizvodnju autonomnih električnih vozila koja će se koristiti diljem svijeta.

Lokacija proizvodnog pogona bit će u južnom dijelu Zagreba. Ovdje će se naša vozila sastavljati, kalibrirati i testirati. Ovaj proizvodni pogon stavit će Hrvatsku na kartu kao zemlju koja potiče razvoj ključnih tehnologija budućnosti koje će donijeti brojne dobrobiti zajednici i stvoriti značajan napredak u smjeru digitalnih i zelenih tehnologija.

Što nas čeka dalje?

Iz Vernea navode da će usluga prvo biti pokrenuta u Zagrebu, a potom u Velikoj Britaniji i Njemačkoj te Bliskom istoku. Već su potpisali ugovore s 11 gradova u EU, Velikoj Britaniji i Bliskom istoku, a pregovaraju s više od 30 gradova diljem svijeta.

Što se tiče daljnjih koraka oko pokretanja usluge, nisu mnogo podijelili na samom predstavljanju, iako smo mogli vidjeti mapu faza kako će se usluga širiti Zagrebom. No, znamo iz prijašnjih obraćanja da će u prvoj fazi projekta fokus biti na mapiranju zagrebačkih ulica, čega su već odradili 500 sati.

Nakon mapiranja, fokus prebacuju na testiranje Mobileyeva rješenja autonomnog sustava u svrhu kalibriranja njihove tehnologije za zagrebačko okruženje. Jedina konkretna najava je da će prva usluga krenuti 2026. godine.