Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?
Foto: Ana Marija Kostanić

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Iako je ove godine osigurala investicijsku rundu Serije A, u prethodnih pet godina Verne se osim investicijama mogao hvaliti samo planovima. Kao tvrtka usmjerena na razvoj rješenja za autonomnu mobilnost – to je i razumljivo. Robotaksiji ne nastaju preko noći.

Međutim, javnost želi znati što se događa i što se radi, pogotovo kada takva tvrtka dobije multimilijunsku investiciju jednog od najvećih svjetskih investicijskih fondova, Public Investment Fund (PIF) iz Saudijske Arabije. Pogotovo kad su u njezinu vlasničku strukturu ušla južnokorejska KIA i hrvatski Infinum. Pogotovo kada im je za razvoj robotaksija Europska komisija odobrila 180 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Znatiželja gura mase. Što se radilo? Kako su dobili novce bez natječaja, zašto nisu odmah počeli raditi na robotaksijima, zašto su obećali petu autonomiju kad razvijaju treću, kako to da su na kraju tehnologiju za svoja autonomna vozila kupili od drugih?

“Automobil, ali potpuno drugačijeg tipa”

Sve su to legitimna pitanja, na mnoga i znamo odgovore. Nisu svi ugodni po ovu hrvatsku tvrtku, ali nisu svi ni crno-bijeli kako se to čini na prvu. Jedan od najvećih grijeha Mate Rimca nije samo to što razvija skupocjene i luksuzne proizvode već što radi kompleksne proizvode – o kojima mnogi misle da znaju sve.

Znate kako kažu… Automobili su kao mišljenja, (skoro) svatko ih ima.

Sva ta pitanja potaknula su vodstvo Verna da što prije pokažu nešto. I pokazali su. U Rimčevom kampusu nedaleko od Zagreba, imali smo priliku vidjeti automobil zavidnog dizajna, kao i upoznati sve funkcionalnosti koje će buduća robotaksi usluga nuditi.

Vernova nova usluga urbane mobilnosti i njezin ekosustav temelje se na tri ključna elementa: potpuno autonomnom električnom vozilu, softverskoj platformi (korisničkoj aplikaciji) i specijaliziranoj infrastrukturi.

Foto: Ana Marija Kostanić

Kako je i za britanski Autocar Mate Rimac izjavio početkom godine, robotaksi je “automobil, ali potpuno drugačijeg tipa” – i to se vidi. Minimalističko-futuristički dizajn, velikog, preglednog vjetrobranskog stakla, uz samo jedan izdvojeni sustav za senzore i kamere na vrhu auta. Mudri, glavni direktor dizajna Vernea, objašnjava premisu:

Unatoč dodatnom sadržaju, u usporedbi s običnim automobilima, uspjeli smo postići vrlo elegantan dizajn. Duboko smo integrirali kamere, radare, lidare za male i velike udaljenosti i njihove sustave za čišćenje.

U isto smo vrijeme uspjeli pojednostaviti izgled uklanjanjem tipičnih značajki vozila kojima upravljaju ljudi. Riješili smo se brisača i bočnih retrovizora. To čini aerodinamičke performanse učinkovitijima i omogućuje lakše čišćenje. Jedan tipičan element automobila koji smo zadržali je prtljažnik.

Foto: Ana Marija Kostanić

Maksimalno iskorišten unutarnji prostor prvog Verne modela prepoznat će svog vozača, ali taj vozač sada je putnik – u Verneu ga neće dočekati volan, već ultrawide ekran i 17 zvučnika. Cijelo to iskustvo ide u prilog tome što je i Mate Rimac istaknuo na predstavljanju:

“Želimo običnom čovjeku pružiti bolje iskustvo vožnje nego što ima milijarder.

I zbilja je sve u vezi ovog auta premium. Sjedala imaju 5 različitih razina udobnosti, a između njih nalazi se touchpad za interakciju sa sustavom kojim možete podešavati postavke vozila. Ovdje se također nalazi ključna značajka Median, koja se koristi za pokretanje i zaustavljanje vozila, dajući korisniku kontrolu. Mate poentira:

Telefone trebamo zbog poziva, ali pametne telefone više ne biramo na temelju toga što možemo s njima zvati nekoga. iPhone je postao ono što je zbog korisničkog iskustva koje nudi – to i mi želimo postići s Verneom.

Foto: Ana Marija Kostanić

Definitivno je pred nama vozilo svjetske klase, koji se dizajnom ne može posramiti postojećih robotaksi rješenja u svijetu. Nažalost, tim iza Vernea nije imao sreće da ulazak robotaksija na pozornicu prođe bez greške, da li zbog blizine zida, nekog softverskog buga ili pokvarenog kotača kako su rekli – Verne se pokrenuo, ali nije napravio ni centimetra prema Mati na pozornici.

Možda je taj fijasko i dobra napomena – nakon uvoda o svim zavidnim dizajnerskim rješenjima: prvi model izgleda super, ali ne možemo znati kako će se Verne snalaziti u prometu jednom kada se nađe na zagrebačkim ulicama.

Svladajmo konačno lekcije o autonomiji

Sustav autonomne vožnje koji će pogoniti Verne nastao je u partnerstvu s izraelskim liderom u području, tvrtkom Mobileye. Javnost je nemalo to iznenadilo, ali neki će se sjetiti da su na početku P3M projekta najavljivali kako će njihov posao biti integracija postojećih state-of-the-art rješenja, ne izmišljanje novih.

Uz to, činjenica je da se tim, znanje i iskustvo za razvoj takve tehnologije skuplja godinama. Rimac Technology pa tako i Verne jesu radili na naprednim sustavima za asistenciju vozača, ali oni spadaju pod 2. razinu autonomije vozila. I tu dolazimo zapravo do prijeporne stvari – mogućnosti pravih autonomnih vozila. Svi autonomni sustavi iznad 2. razine nisu lako dostižni ni za inženjerske timove kakve ima Google. Danas u svijetu rijetko tko je na razini 3. (ako uopće), a kamoli na 5. razini autonomije. Razlog je jednostavan i ujedno najteži problem za riješiti – autonomnim vozilima nije lako kretati se u prometu koji je namijenjen ljudima.

Funkcionalni (i sigurni!) robotaksiji zato se čine još godinama dalek san, čak i na dan kad saznamo da je Googleov Waymo izašao iz testne faze i da je sad dostupan svim stanovnicima San Francisca…

Ključ svega: infrastruktura i iskustvo vožnje

Iskustvo vožnje koju Verne obećava nadilazi svako koje smo dosad poznavali. Auto će se u tom pogledu testirati i nadograđivati – i jednog će dana možda neke od nas i provozati Zagrebom, no o funkcionalnoj robotaksi floti koja će se neometano voziti u kaosu tramvaja i osobnih automobila, teško je govoriti sa sigurnošću (koju često čujemo) – barem dok ne doživimo AGI.

Ono gdje Verne kao tvrtka ima, doduše, velikog potencijala jest da na ovom nauči i iskoristi znanja za buduće infrastrukturne projekte i autoinženjerska rješenja u području autonomne mobilnosti.

Foto: Ana Marija Kostanić

Uostalom, na samom predstavljanju nas je Marko Pejković, izvršni direktor Vernea, uveo u “ključan dio Verne ekosustava i usluge” – a to je upravo infrastruktura odnosno tzv. Mothership kako ga zovu.

To je dom u kojem se brinemo o našim vozilima. Ovdje se vozila Verne svakodnevno pregledavaju, svakodnevno održavaju, čiste i pune kako bi uvijek bila sigurna, čista i spremna da vas odvedu u novu avanturu.

Pejković je također najavio da tvrtka počinje graditi proizvodni pogon u Zagrebu za veliku proizvodnju autonomnih električnih vozila koja će se koristiti diljem svijeta.

Lokacija proizvodnog pogona bit će u južnom dijelu Zagreba. Ovdje će se naša vozila sastavljati, kalibrirati i testirati. Ovaj proizvodni pogon stavit će Hrvatsku na kartu kao zemlju koja potiče razvoj ključnih tehnologija budućnosti koje će donijeti brojne dobrobiti zajednici i stvoriti značajan napredak u smjeru digitalnih i zelenih tehnologija.

Što nas čeka dalje?

Foto: Ana Marija Kostanić

Iz Vernea navode da će usluga prvo biti pokrenuta u Zagrebu, a potom u Velikoj Britaniji i Njemačkoj te Bliskom istoku. Već su potpisali ugovore s 11 gradova u EU, Velikoj Britaniji i Bliskom istoku, a pregovaraju s više od 30 gradova diljem svijeta.

Što se tiče daljnjih koraka oko pokretanja usluge, nisu mnogo podijelili na samom predstavljanju, iako smo mogli vidjeti mapu faza kako će se usluga širiti Zagrebom. No, znamo iz prijašnjih obraćanja da će u prvoj fazi projekta fokus biti na mapiranju zagrebačkih ulica, čega su već odradili 500 sati.

Nakon mapiranja, fokus prebacuju na testiranje Mobileyeva rješenja autonomnog sustava u svrhu kalibriranja njihove tehnologije za zagrebačko okruženje. Jedina konkretna najava je da će prva usluga krenuti 2026. godine.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Miodrag

    Miodrag

    29. 06. 2024. u 5:32 pm Odgovori

    Nazalost povrsan, i ne dovoljan novinarski clanak.
    autor ne donosi nikakve informacije i objasnjenja kako to Verne rjesava problem lvl5 autonomije, na kojem su mnoge vece firme pale (ArgoAI, Cruise…).
    takodje, povezuje MobilEye platformu koju koristi VW, povezanost VWa i Rimca. i da se na kraju upita koliko to ustvari Rimac radi na razvoju platforme, ili koristenju tudje.
    autor clanka bi takodje trebao da se informira o tome sta je lvl5 a sta npr ODD (Zagreb i njegovom geofence-u) a nakon toga postavi pitanje kakav je to lvl5 u ogranicenom ODDu?
    ali sretno s marketingom.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      01. 07. 2024. u 9:33 am Odgovori

      Hvala na komentaru Miodrag, Verne ne rješava “problem lvl5 autonomije”, je li to dovoljno da zaključim da ste vi pročitali tekst površno? 🙂 Cilj ovog članka nije detaljno objašnjavanje svake autonomije, a pogotovo ne nijansi toga kako možemo postići lvl5 autonomiju u 10% idealnih uvjeta. S geofencingom možda možemo govoriti o lvl4… Uostalom, parametri ovog teksta tu staju, a za više informacija su zato priloženi linkovi. 😉

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Tvrtke i poslovanje

ROI i ROAS su mrtvi. Sahranite ih.

“ROI je mrtav: sada ga sahranite” glasio je naziv članka koji je ove godine doživio desetljeće postojanja, a koji je podigao (i još uvijek podiže) marketinšku prašinu još od kada je izašao iz uma i pera Tima Amblera iz London Business School.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).

Veliki intervjui

Rakar o slučaju KBC Rebro: “Obavijesti su bile nepotpune, zavaravajuće i u konačnici – netočne”

Krizno komuniciranje hakiranja KBC-a prouzrokovalo je više panike i straha, nego što je uspjelo smiriti hrvatski narod - je li moguće vratiti autoritet i povjerenje?

Veliki intervjui

Izdavači preuzimaju kontrolu: HUDI odabrao Dotmetrics za mjerenje posjećenosti hrvatskih portala

Od 1. siječnja 2025. godine Hrvatska udruga digitalnih izdavača postaje pružatelj mjerenja posjećenosti portala hrvatskih medija u suradnji s Ipsosom, odnosno Dotmetricsom. Tim smo povodom razgovarali s Matejem Lončarićem, predsjednikom HUDI-ja.

Novost

Boiler: U podbrend Degordiana dolaze Tomislav Presečki i Saša Ivan

Degordian osniva novi pobrend za online i offline komunikacijske aktivnosti!

Veliki intervjui

Stjepan Groš, FER: Ulaganje u cyber sigurnost je nužno iako ne donosi političke bodove

Što hrvatsko zdravstvo može napraviti po pitanju cybersigurnosti kada nemamo dovoljno novaca ni za lijekove i zapošljavanje kadra kojeg uvelike nedostaje? U razgovoru s FER-ovim stručnjakom pokušavamo razjasniti nedavni hakerski napad koji je otvorio puno pitanja.