VERN uvodi studij Internet stvari: Što će učiti budući studenti

VERN uvodi studij Internet stvari: Studenti će učiti i o programiranju i o poduzetništvu

Studenti u Hrvatskoj već će od ove akademske godine imati mogućnost studiranja na novoosnovanom Sveučilištu VERN' koje će studentima vrlo brzo ponuditi i tri potpuno nova preddiplomska sveučilišna studija, uključujući i - Internet stvari. Više otkriva Dražen Patekar, koautor programa navedenog studija.

Dražen Patekar koautor je prvog sveučilišnog preddiplomskog studija Internet stvari u Hrvatskoj koji će se održavati u sklopu Sveučilišta VERN’.

Prema istraživanju Harvard Business Reviewa, većina korisnika želi posjedovati predmet iz domene Internet of Things (IoT) ili “interneta stvari” koji će im pružiti personalizirane usluge koje se mogu prilagođavati različitim situacijama. Također, podaci pokazuju kako su najkorištenije IoT aplikacije one koje nam svakodnevicu čine jednostavnijom i ugodnijom. S druge strane, Gartner procjenjuje da će do 2020. godine biti više od 20 milijarda povezanih uređaja, a izvještaj IoT Megatrend 2016 navodi kako trenutno 4,5 milijuna developera radi na razvoju IoT aplikacija – riječ je o brojci za koju se predviđalo da će biti dostignuta tek 2020.

Iz navedenoga nije teško zaključiti kako će potreba za IoT stručnjacima samo rasti i da ih je potrebno negdje obrazovati.

Priliku za to dobit će i studenti u Hrvatskoj, i to u sklopu prvog sveučilišnog preddiplomskog studija Internet stvari u Hrvatskoj, koji će se izvoditi na novoosnovanom Sveučilištu VERN’. Tako će Sveučilište VERN’ već ove jeseni početi sa studijem Poslovne ekonomije, u suradnji i pod mentorstvom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dok će 2019. godine studenti osim studija Internet stvari moći pohađati studij Cyber komunikacija i znanosti o mreži i Transmedijske dramaturgije. Inače, suglasnost za osnivanje novoga sveučilišta izdalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a novi sveučilišni studijski programi dobili su pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Budući diplomanti studija Internet stvari bit će inženjeri

Budući da mi je najviše pažnje privukao upravo studij IoT-a, o tome sam razgovarala s Draženom Patekarom, magistrom informatike te koautorom programa navedenog studija. Za početak, zanimalo me kako je sam studij zamišljen, a Dražen objašnjava:

Studij Internet stvari svrstan je u područje tehničkih znanosti, a budući diplomanti bit će inženjeri i istraživači, odnosno nositelji razvoja novih tehnologija iz područja IoT-a. Studij će trajati šest semestara logički podijeljenih na prva četiri za učenje baznih znanja i vještina, peti integracijski semestar, a u šestom semestru studenti će moći kroz izborne predmete specijalizirati određena područja prema vlastitim afinitetima.

Dodaje kako će se nastava na Sveučilištu VERN’ voditi provjerenom metodologijom, uključujući individualan odnos prema svakom studentu, učenje na stvarnim primjerima iz prakse, poticanje proaktivnosti i interaktivnosti u nastavi te induktivna pristup nastavnim sadržajima. Studij Internet stvari upisivat će 30 studenata, od čega 20 redovnih te 10 izvanrednih, a planirani početak nastave je za dvije godine, u rujnu.

Postojeći studijski programi nisu prilagođeni obrazovanju IoT stručnjaka

Studenti će na studiju Internet stvari učiti od matematike, programiranja, sigurnosti informacijskih sustava, asistivne tehnologije do menadžmenta za startupe.

Govoreći o tome zašto se VERN’ odlučio na pokretanje novog studija, i to upravo iz područja IoT-a, Dražen ističe kako je riječ o relativno novom i iznimno dinamičnom tehničkom području koje karakterizira naglašena interdisciplinarnost.

IoT razvojni inženjeri moraju imati specifični skup znanja i vještina za koje postojeći studijski programi nisu prilagođeni. Prepoznali smo važnost izučavanja STEM područja, čija znanja, vještine i kompetencije čine osnovu digitalne pismenosti 21. stoljeća.

To potvrđuju i komentari koje su dobili od vodećih domaćih tehnoloških kompanija, a suradnje s njime su trajne te će imati važnu ulogu u provedbi i održavanju aktualnosti studijskog programa.

Takva suradnja također osigurava zapošljivost studenata, kojima su se s obzirom na rast IoT tržišta ionako otvaraju mnoge perspektive.

Kolegiji iz programiranja, računalnog vida, crowdfundinga…

A što čeka studente kad krene nastava? Od Dražena saznajem, da osim matematike, fizike, programiranja i ostalih sličnih kolegija koji su obavezni u obrazovanju svakog inženjera, studij će sadržavati i nekoliko specifičnih kolegija. Primjerice, tu je kolegij Sigurnost informacijskih sustava (specifični sigurnosti aspekti IoT uređaja, mreža i servisa), zatim kolegij Asistivna tehnologija (automatizacija kuće, senzorna integracija, glasovno upravljanje računalom, tehnologija za osobe s invaliditetom i sl.) te Računalni vid (izučavanje i primjena algoritama računalnog vida).

No, to nije sve, jer će iz poduzetničke grupe predmeta studenti moći slušati Management za startup poduzeća (od ideje do inovacije, lean startup, razvoj poslovnog modela, razrada strategije), a tu je i kolegij Inovativni načini financiranja gdje će studenti učiti o različitim vrstama financiranja, mikrokreditiranju, bootstrappingu, crowdfundingu, kriptovalutama i drugo.

Poduzetnički kolegiji na inženjerskom studiju?

Dražen u razgovoru ističe kako će studij Internet stvari stvarati inženjere, pri čemu se to odnosi na računalno inženjerstvo, a temeljno područje znanja i kompetencija je programski razvoj i implementacija.

Tako će studenti po završetku studija moći oblikovati programska rješenja za Internet stvari, od ugradbenih sustava, komunikacijskih protokola i pozadinskih servisa, do web i mobilnih korisničkih aplikacija.

Uz računalno inženjerstvo, pokrivena su i osnovna znanja iz elektrotehnike, tehničke osnove Interneta stvari i poduzetništvo, dodaje Dražen, i naglašava kako je posebno zanimljiv koncept poduzetničkih kolegija na inženjerskom studiju.

Njima smo, između ostalog, željeli potaknuti buduće inženjere na pokretanje tehnoloških startup poduzeća, koja su posebno zastupljena u IoT-u.

Buduće studente čeka i praksa

Za kraj, zanimalo me, hoće li studenti osim teorijske nastave imati i praktični dio. Saznajem da će svi studenti u petom semestru sudjelovati na projektu izrade cjelokupnog IoT proizvoda – od ideje, dizajna, implementacije do promocije i prodaje.

To će se odvijati uz vodstvo mentorskog tima i u posebno opremljenom laboratoriju. Dio projekata će biti ponuđen od strane tvrtki partnera, kao njihova stvarna potreba te će se time stvoriti mogućnost izravnog zaposlenja već i prije završetka samog studija. U šestom semestru studenti će obavljati obaveznu stručnu praksu, na kojoj će biti u prilici testirati svoja znanja i sudjelovati u radu stvarnog poduzeća.

Uvođenjem studija Internet stvari, na VERN’u pokazuju ne samo da prate trendove, već im izlaze i ususret. Uzevši u obzir nedostatak IT stručnjaka, ali i čestu tromost tradicionalnih obrazovnih institucija, budući studij Internet stvari je više nego dobrodošao.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Panel

Kupcima kao nagradu za vjernost više nije dovoljno dati samo bodove i popuste!

Treba to činiti tako da im je program vjernosti razumljiv i jednostavan za korištenje, a nagrade smislene i relevantne. U razgovoru s hrvatskim stručnjacima iz područja dolazimo do konkretnih savjeta.

Što ste propustili

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.