VERN uvodi studij Internet stvari: Što će učiti budući studenti

VERN uvodi studij Internet stvari: Studenti će učiti i o programiranju i o poduzetništvu

Studenti u Hrvatskoj već će od ove akademske godine imati mogućnost studiranja na novoosnovanom Sveučilištu VERN' koje će studentima vrlo brzo ponuditi i tri potpuno nova preddiplomska sveučilišna studija, uključujući i - Internet stvari. Više otkriva Dražen Patekar, koautor programa navedenog studija.

Dražen Patekar koautor je prvog sveučilišnog preddiplomskog studija Internet stvari u Hrvatskoj koji će se održavati u sklopu Sveučilišta VERN’.

Prema istraživanju Harvard Business Reviewa, većina korisnika želi posjedovati predmet iz domene Internet of Things (IoT) ili “interneta stvari” koji će im pružiti personalizirane usluge koje se mogu prilagođavati različitim situacijama. Također, podaci pokazuju kako su najkorištenije IoT aplikacije one koje nam svakodnevicu čine jednostavnijom i ugodnijom. S druge strane, Gartner procjenjuje da će do 2020. godine biti više od 20 milijarda povezanih uređaja, a izvještaj IoT Megatrend 2016 navodi kako trenutno 4,5 milijuna developera radi na razvoju IoT aplikacija – riječ je o brojci za koju se predviđalo da će biti dostignuta tek 2020.

Iz navedenoga nije teško zaključiti kako će potreba za IoT stručnjacima samo rasti i da ih je potrebno negdje obrazovati.

Priliku za to dobit će i studenti u Hrvatskoj, i to u sklopu prvog sveučilišnog preddiplomskog studija Internet stvari u Hrvatskoj, koji će se izvoditi na novoosnovanom Sveučilištu VERN’. Tako će Sveučilište VERN’ već ove jeseni početi sa studijem Poslovne ekonomije, u suradnji i pod mentorstvom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, dok će 2019. godine studenti osim studija Internet stvari moći pohađati studij Cyber komunikacija i znanosti o mreži i Transmedijske dramaturgije. Inače, suglasnost za osnivanje novoga sveučilišta izdalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a novi sveučilišni studijski programi dobili su pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Budući diplomanti studija Internet stvari bit će inženjeri

Budući da mi je najviše pažnje privukao upravo studij IoT-a, o tome sam razgovarala s Draženom Patekarom, magistrom informatike te koautorom programa navedenog studija. Za početak, zanimalo me kako je sam studij zamišljen, a Dražen objašnjava:

Studij Internet stvari svrstan je u područje tehničkih znanosti, a budući diplomanti bit će inženjeri i istraživači, odnosno nositelji razvoja novih tehnologija iz područja IoT-a. Studij će trajati šest semestara logički podijeljenih na prva četiri za učenje baznih znanja i vještina, peti integracijski semestar, a u šestom semestru studenti će moći kroz izborne predmete specijalizirati određena područja prema vlastitim afinitetima.

Dodaje kako će se nastava na Sveučilištu VERN’ voditi provjerenom metodologijom, uključujući individualan odnos prema svakom studentu, učenje na stvarnim primjerima iz prakse, poticanje proaktivnosti i interaktivnosti u nastavi te induktivna pristup nastavnim sadržajima. Studij Internet stvari upisivat će 30 studenata, od čega 20 redovnih te 10 izvanrednih, a planirani početak nastave je za dvije godine, u rujnu.

Postojeći studijski programi nisu prilagođeni obrazovanju IoT stručnjaka

Studenti će na studiju Internet stvari učiti od matematike, programiranja, sigurnosti informacijskih sustava, asistivne tehnologije do menadžmenta za startupe.

Govoreći o tome zašto se VERN’ odlučio na pokretanje novog studija, i to upravo iz područja IoT-a, Dražen ističe kako je riječ o relativno novom i iznimno dinamičnom tehničkom području koje karakterizira naglašena interdisciplinarnost.

IoT razvojni inženjeri moraju imati specifični skup znanja i vještina za koje postojeći studijski programi nisu prilagođeni. Prepoznali smo važnost izučavanja STEM područja, čija znanja, vještine i kompetencije čine osnovu digitalne pismenosti 21. stoljeća.

To potvrđuju i komentari koje su dobili od vodećih domaćih tehnoloških kompanija, a suradnje s njime su trajne te će imati važnu ulogu u provedbi i održavanju aktualnosti studijskog programa.

Takva suradnja također osigurava zapošljivost studenata, kojima su se s obzirom na rast IoT tržišta ionako otvaraju mnoge perspektive.

Kolegiji iz programiranja, računalnog vida, crowdfundinga…

A što čeka studente kad krene nastava? Od Dražena saznajem, da osim matematike, fizike, programiranja i ostalih sličnih kolegija koji su obavezni u obrazovanju svakog inženjera, studij će sadržavati i nekoliko specifičnih kolegija. Primjerice, tu je kolegij Sigurnost informacijskih sustava (specifični sigurnosti aspekti IoT uređaja, mreža i servisa), zatim kolegij Asistivna tehnologija (automatizacija kuće, senzorna integracija, glasovno upravljanje računalom, tehnologija za osobe s invaliditetom i sl.) te Računalni vid (izučavanje i primjena algoritama računalnog vida).

No, to nije sve, jer će iz poduzetničke grupe predmeta studenti moći slušati Management za startup poduzeća (od ideje do inovacije, lean startup, razvoj poslovnog modela, razrada strategije), a tu je i kolegij Inovativni načini financiranja gdje će studenti učiti o različitim vrstama financiranja, mikrokreditiranju, bootstrappingu, crowdfundingu, kriptovalutama i drugo.

Poduzetnički kolegiji na inženjerskom studiju?

Dražen u razgovoru ističe kako će studij Internet stvari stvarati inženjere, pri čemu se to odnosi na računalno inženjerstvo, a temeljno područje znanja i kompetencija je programski razvoj i implementacija.

Tako će studenti po završetku studija moći oblikovati programska rješenja za Internet stvari, od ugradbenih sustava, komunikacijskih protokola i pozadinskih servisa, do web i mobilnih korisničkih aplikacija.

Uz računalno inženjerstvo, pokrivena su i osnovna znanja iz elektrotehnike, tehničke osnove Interneta stvari i poduzetništvo, dodaje Dražen, i naglašava kako je posebno zanimljiv koncept poduzetničkih kolegija na inženjerskom studiju.

Njima smo, između ostalog, željeli potaknuti buduće inženjere na pokretanje tehnoloških startup poduzeća, koja su posebno zastupljena u IoT-u.

Buduće studente čeka i praksa

Za kraj, zanimalo me, hoće li studenti osim teorijske nastave imati i praktični dio. Saznajem da će svi studenti u petom semestru sudjelovati na projektu izrade cjelokupnog IoT proizvoda – od ideje, dizajna, implementacije do promocije i prodaje.

To će se odvijati uz vodstvo mentorskog tima i u posebno opremljenom laboratoriju. Dio projekata će biti ponuđen od strane tvrtki partnera, kao njihova stvarna potreba te će se time stvoriti mogućnost izravnog zaposlenja već i prije završetka samog studija. U šestom semestru studenti će obavljati obaveznu stručnu praksu, na kojoj će biti u prilici testirati svoja znanja i sudjelovati u radu stvarnog poduzeća.

Uvođenjem studija Internet stvari, na VERN’u pokazuju ne samo da prate trendove, već im izlaze i ususret. Uzevši u obzir nedostatak IT stručnjaka, ali i čestu tromost tradicionalnih obrazovnih institucija, budući studij Internet stvari je više nego dobrodošao.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.