Velimir Grgić otkriva kako je industrija samopomoći evoluirala uz internet

Velimir Grgić: Kako je industrija samopomoći evoluirala uz internet?

Self-help industrija vrijedi 30 milijardi dolara, a do kraja desetljeća će doseći do 67 milijardi! Internet, a poglavito društvene mreže, ključan su dio uspjeha i daljnjeg širenja ove industrije koja nema uvijek u interesu čovjekov boljitak. Što se sve nalazi u pozadini industrije samopomoći predstavio je Velimir Grgić u svojoj knjizi Industrija sreće.

Velimir Grgić, novinar, pisac, scenarist i producent, uvjerljivo je jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca jer ne može se svatko pohvaliti činjenicom da je izdao 17. knjigu. Kao pisac i novinar prošao je širok spektar tema. Počeo je s glazbom i filmom pa je nastala i knjiga o japanskom humoru (od poezije do kazališta), gonzo novinarstvu, seksualnim fetišima, azijskim umjetničkim pokretima, dva romana, horor komedija i psihološki triler…

Njegova nova knjiga Industrija sreće neka vrsta spin-off knjige Teorije zavjere 21. stoljeća o kojoj smo također pisali. Industrija sreće bavi se drugim golemim fenomenom cyber ere, a on počiva na mnogim sličnim parametrima kao i conspiracy industrija, objašnjava nam Velimir:

Oba su fenomena oblikovana i vođena internetom i često se oslanjaju na slične psihološke mehanizme pripadanja, vjerovanja i autosugestije. Oba su fenomena višedimenzionalna – kulturna, društvena i psihološka – te kao takva iznimno zanimljiva za analizu.

Industrija sreće je knjiga koja analizira povijest i sadašnjost tzv. Industrije osobnog razvoja, pri čemu su self-help literatura i podcasti glavno oružje, a u konačnici imamo tržište teško 40 milijardi dolara, koje bi do 2030. trebalo skočiti na 67 milijardi:

U Hrvatskoj, samo tijekom 2022. prodaja self-help literature skočila je za 25 posto. Dakle, ako sam nešto i želio “postići”, onda je to napisati knjigu o nečemu što je toliko veliko i važno, a nitko drugi kod nas o tome ozbiljno ne piše. Pa eto, budem i jesam ja.

Self-help može biti pozitivan, ali i negativan

O self-helpu se ne može pisati ako ga nisi dobro proučavao, a Velimir iza sebe ima pokoje desetljeće predznanja zbog konzumacije self-help knjiga. Naravno, još uvijek ih čita, ali one koje smatra smislenima i korisnima ili jednostavno zabavnima. Ipak, zanima nas što Velimir smatra najkvalitetnijim sadržajem i što je dio njegovog svakodnevnog života:

Kao što sam već puno puta govorio, neki trendovi poput meditacije i Wim Hof metode dio su moje životne rutine preko 10-15 godina, no za mene su self-help literatura Zen koani i Senekina pisma, a ne nužno knjige Tajna i 12 pravila za život.

Joe Rogana slušam od samih početaka njegovog podcasta, jer sam za lik i djelo znao preko UFC-a, no zanimljivo je baš koliko je jedan Rogan bio ogroman self-help podcaster u prvih nekoliko godina, u takvoj mjeri da je dobio i nadimak “muška Oprah”. Do danas se puno promijenio, ali je zato popločao scenu brojnim imenima koje je generirao preko svog podcasta, a o kojima detaljno pišem u knjizi.

“Najlakše je zarađivati na ljudima koji su uvjereni da trebaju pomoć – ili koje si u stanju uvjeriti da im treba pomoć…”

Svijet nikada nije crno-bijel pa tako nije ni sami self-help. Zato Velimir objasnio pozitivne i negativne strane ove brzorastuće industrije:

Statistike i istraživanja pokazuju da je većina sadržaja – pozitivna, dakle pomaže, ne odmaže. Svaki oblik pomoći, pa tako i sampomoći je dobar. Negativno je, naravno, to što je self-help industrija poligon za narcisoidnost, psihopatologiju i eksploataciju unesrećenih, prodaju magle, trendovske muljaže, prijevare svih vrsta…

Najlakše je zarađivati na ljudima koji su uvjereni da trebaju pomoć – ili koje si u stanju uvjeriti da im treba pomoć… Knjiga pokazuje sve strane fenomena, od ozbiljnih stručnjaka preko očitih velikih prevaranata i “manjih muljatora” do pravih ubojica. Kao i u svakoj golemoj industriji, i ovdje ima svega, naravno.

Primjeri novih oblika nezadovoljstva i stresa

U jednom od svojih prijašnjih intervjua Velimir je izjavio kako se više ne smrzavamo u spiljama i ne trčimo s kopljem po savani, tako moramo proizvesti nove oblike nezadovoljstva i stresa. Lista tih nezadovoljstava je beskonačna, ali Velimir ističe njemu jednu zanimljivu teoriju zašto je to tako:

Jedan od meni zanimljivijih jest upravo ona koja kaže da se nismo imali vremena naviknuti na civilizaciju, relativno friški fenomen postojanja, dakle raskorak između genetike i okoliša; želimo trčati s kopljem po livadi, gdje nam je jedini “dedlajn” taj da moramo naći meso prije nego krepamo od gladi – no danas živimo u svijetu supermarketa i ekrana, s dnevnim dedlajnima koji nas uvjeravaju da ćemo umrijeti od gladi ako zaboravimo poslati e-mail klijentu…

Ljudi su po defaultu nezadovoljni, takvi smo, zato i stalno napredujemo jer da smo se zadovoljili pećinom, nikada ne bismo izašli iz nje, a kamoli dobili nove apdejtove operativnih susatava i nove modele mobitela…

Društvene mreže su u isto vrijeme uzrok problema, ali i njegovo rješenje

Steve Salerno je napisao knjigu Sham: How the Self-Help Movement Made America Helpless, u kojoj bivši urednik self-help literature odlučuje razotkriti mehanizme prodaje (i prijevare) iza zastora knjiške industrije, koja nikada ne nudi konačna rješenja, nego navlači čitatelje/korisnike na vječnu cikličnu kupovinu još i još savjet, objašnjava nam Velimir:

Tržišno pravilo literature samopomoći kaže da će kupac najčešće biti osoba koja je već kupila sličan naslov u proteklih 18 mjeseci.

Što se tiče proizvodnje “pacijenata”, ilustrativan primjer je i onaj 24-godišnje Amerikanke Stacy Li, koja je u vrijeme pandemije počela osjećati mentalne probleme pa se “liječila” snimanjem za TikToka, uz hashtag personal growth.

Jednog je dana osjetila zasićenje, mučninu od doslovnog predoziranja self-helpom i zaključila da je patologizirala svaki dio svog ponašanja, samo da bi ga mogla “liječiti”, biti “dio ekipe” okupljene oko hastaga kao logorske vatre u čekaonici psihijatra.

Da citiram rečenice iz knjige: “Konstantna potreba za “optimiziranjem” dotukla ju je zamornim pokušajima da ispravi sve krivo u sebi, makar to “krivo” podsvjesno sama proizvodila, da bi imala što “liječiti” pa onda i “optimizirati”

Inače, podcast je idealan alat za promociju – ako već autor knjige nema vlastiti, što je rijetkost, onda će svakako gostovati u svim mogućim podcastima koji ga žele ugostiti. A podcasta je, baš kao i metoda i knjiga, beskonačno puno, ističe Velimir.

Kako izgleda tipična žrtva self-help industrije?

On ne razmišlja, nego djeluje sukladno emocijama; neki iz očaja, neki iz trenda. Nema tu puno racija, barem ne kada govorimo o “prosjeku”:

Postoje i oni koji žele biti dio neke priče, zajednice, pa su meditiranja na aplikacijama prilika za umrežavanje u globalni community samorazvoja i samopomoći. Svi streme ka nekom cilju, poput zajednice očajnika koji to, kao, prestaju biti metamorfozom kroz kolektiv.

Kako u isto vrijeme izazvati strah i ponuditi rješenje zna Andrew Tate

Prilikom promocije svoje knjige Velimir je izjaio kako je Andrew Tate napravio poslovni model koji spaja conspiracy i self-help:

Pa Andrew Tate je u zatvoru jer je “izazvao i razotkrio Matrix”, hehe, tako nekako ide ta bajka za klince…. Proslavio se ne samo “osnaživanjem muškaraca”, nego je iskočio u panedmiji kao protivnik maski i svih restrikcija, u što je upleo malo klasičnih motiva borbe protiv zlih tajnih društva koje kontroliraju svijet pretvarajući vas u financijski ovisne robove – srećom, tu su mlade djevojke da se skidaju pred Webcamom i sponzorstvo Bugattija da promijene svijet na bolje “ažuriranjem” Tateovog novčanika…

Tate je itekako dobro znao koristiti provjerene conspiracy motive koji donose preglede. A pregledi = dolari…

Andrew nije prvi koji se sjetio iskorstiti self-help. Kao dodatan primjer možemo uzeti Wernera Erharda i njegovu metodu te istoimenu sektu est o kojoj Velimir detaljno piše u knjizi:

Erhard je bio prodavač rabljenih automobila koji je shvatio da se puno više novca nalazi u self-help industriji pa je tijekom 1970-ih inspiriran scijentologijom stvorio jednu od najvećih i najinspirativnijih self-help metoda ikada, čije odjeke i danas nalazimo posvuda. Toliko je krao od scijentologije da je ušao u izravni sukob s Hubbardom. Scijentologija je sama po sebi self-help metoda, a pitate li Toma Cruisea koji visi sa zgrada i juri ratnim avionima, reći će vam da itekako radi.

Koji je Velimirov dobronamjerni savjet

U šali govori kako knjiga, neće riješiti problem, ali pretplata na YT podcast sigurno hoće! Ipak, smatra kako bi trebalo usporiti čitanje i više prakticirati:

I pri tome manje mistificirati neke stvari koje su u osnovi jednostavne. Postoje znanstveno dokazane metode… pa možda je bolje koristiti riječ “korisnosti”, nego “pomoći”, a meditacije i vježbe disanja su svakako neke od njih. Klonite se vibriranja, manifestiranja i hodanja po vatri. A za sve ozbiljnije probleme, potražite usluge školovanih liječnika.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.