Velimir Grgić otkriva kako je industrija samopomoći evoluirala uz internet

Velimir Grgić: Kako je industrija samopomoći evoluirala uz internet?

Self-help industrija vrijedi 30 milijardi dolara, a do kraja desetljeća će doseći do 67 milijardi! Internet, a poglavito društvene mreže, ključan su dio uspjeha i daljnjeg širenja ove industrije koja nema uvijek u interesu čovjekov boljitak. Što se sve nalazi u pozadini industrije samopomoći predstavio je Velimir Grgić u svojoj knjizi Industrija sreće.

Velimir Grgić, novinar, pisac, scenarist i producent, uvjerljivo je jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca jer ne može se svatko pohvaliti činjenicom da je izdao 17. knjigu. Kao pisac i novinar prošao je širok spektar tema. Počeo je s glazbom i filmom pa je nastala i knjiga o japanskom humoru (od poezije do kazališta), gonzo novinarstvu, seksualnim fetišima, azijskim umjetničkim pokretima, dva romana, horor komedija i psihološki triler…

Njegova nova knjiga Industrija sreće neka vrsta spin-off knjige Teorije zavjere 21. stoljeća o kojoj smo također pisali. Industrija sreće bavi se drugim golemim fenomenom cyber ere, a on počiva na mnogim sličnim parametrima kao i conspiracy industrija, objašnjava nam Velimir:

Oba su fenomena oblikovana i vođena internetom i često se oslanjaju na slične psihološke mehanizme pripadanja, vjerovanja i autosugestije. Oba su fenomena višedimenzionalna – kulturna, društvena i psihološka – te kao takva iznimno zanimljiva za analizu.

Industrija sreće je knjiga koja analizira povijest i sadašnjost tzv. Industrije osobnog razvoja, pri čemu su self-help literatura i podcasti glavno oružje, a u konačnici imamo tržište teško 40 milijardi dolara, koje bi do 2030. trebalo skočiti na 67 milijardi:

U Hrvatskoj, samo tijekom 2022. prodaja self-help literature skočila je za 25 posto. Dakle, ako sam nešto i želio “postići”, onda je to napisati knjigu o nečemu što je toliko veliko i važno, a nitko drugi kod nas o tome ozbiljno ne piše. Pa eto, budem i jesam ja.

Self-help može biti pozitivan, ali i negativan

O self-helpu se ne može pisati ako ga nisi dobro proučavao, a Velimir iza sebe ima pokoje desetljeće predznanja zbog konzumacije self-help knjiga. Naravno, još uvijek ih čita, ali one koje smatra smislenima i korisnima ili jednostavno zabavnima. Ipak, zanima nas što Velimir smatra najkvalitetnijim sadržajem i što je dio njegovog svakodnevnog života:

Kao što sam već puno puta govorio, neki trendovi poput meditacije i Wim Hof metode dio su moje životne rutine preko 10-15 godina, no za mene su self-help literatura Zen koani i Senekina pisma, a ne nužno knjige Tajna i 12 pravila za život.

Joe Rogana slušam od samih početaka njegovog podcasta, jer sam za lik i djelo znao preko UFC-a, no zanimljivo je baš koliko je jedan Rogan bio ogroman self-help podcaster u prvih nekoliko godina, u takvoj mjeri da je dobio i nadimak “muška Oprah”. Do danas se puno promijenio, ali je zato popločao scenu brojnim imenima koje je generirao preko svog podcasta, a o kojima detaljno pišem u knjizi.

“Najlakše je zarađivati na ljudima koji su uvjereni da trebaju pomoć – ili koje si u stanju uvjeriti da im treba pomoć…”

Svijet nikada nije crno-bijel pa tako nije ni sami self-help. Zato Velimir objasnio pozitivne i negativne strane ove brzorastuće industrije:

Statistike i istraživanja pokazuju da je većina sadržaja – pozitivna, dakle pomaže, ne odmaže. Svaki oblik pomoći, pa tako i sampomoći je dobar. Negativno je, naravno, to što je self-help industrija poligon za narcisoidnost, psihopatologiju i eksploataciju unesrećenih, prodaju magle, trendovske muljaže, prijevare svih vrsta…

Najlakše je zarađivati na ljudima koji su uvjereni da trebaju pomoć – ili koje si u stanju uvjeriti da im treba pomoć… Knjiga pokazuje sve strane fenomena, od ozbiljnih stručnjaka preko očitih velikih prevaranata i “manjih muljatora” do pravih ubojica. Kao i u svakoj golemoj industriji, i ovdje ima svega, naravno.

Primjeri novih oblika nezadovoljstva i stresa

U jednom od svojih prijašnjih intervjua Velimir je izjavio kako se više ne smrzavamo u spiljama i ne trčimo s kopljem po savani, tako moramo proizvesti nove oblike nezadovoljstva i stresa. Lista tih nezadovoljstava je beskonačna, ali Velimir ističe njemu jednu zanimljivu teoriju zašto je to tako:

Jedan od meni zanimljivijih jest upravo ona koja kaže da se nismo imali vremena naviknuti na civilizaciju, relativno friški fenomen postojanja, dakle raskorak između genetike i okoliša; želimo trčati s kopljem po livadi, gdje nam je jedini “dedlajn” taj da moramo naći meso prije nego krepamo od gladi – no danas živimo u svijetu supermarketa i ekrana, s dnevnim dedlajnima koji nas uvjeravaju da ćemo umrijeti od gladi ako zaboravimo poslati e-mail klijentu…

Ljudi su po defaultu nezadovoljni, takvi smo, zato i stalno napredujemo jer da smo se zadovoljili pećinom, nikada ne bismo izašli iz nje, a kamoli dobili nove apdejtove operativnih susatava i nove modele mobitela…

Društvene mreže su u isto vrijeme uzrok problema, ali i njegovo rješenje

Steve Salerno je napisao knjigu Sham: How the Self-Help Movement Made America Helpless, u kojoj bivši urednik self-help literature odlučuje razotkriti mehanizme prodaje (i prijevare) iza zastora knjiške industrije, koja nikada ne nudi konačna rješenja, nego navlači čitatelje/korisnike na vječnu cikličnu kupovinu još i još savjet, objašnjava nam Velimir:

Tržišno pravilo literature samopomoći kaže da će kupac najčešće biti osoba koja je već kupila sličan naslov u proteklih 18 mjeseci.

Što se tiče proizvodnje “pacijenata”, ilustrativan primjer je i onaj 24-godišnje Amerikanke Stacy Li, koja je u vrijeme pandemije počela osjećati mentalne probleme pa se “liječila” snimanjem za TikToka, uz hashtag personal growth.

Jednog je dana osjetila zasićenje, mučninu od doslovnog predoziranja self-helpom i zaključila da je patologizirala svaki dio svog ponašanja, samo da bi ga mogla “liječiti”, biti “dio ekipe” okupljene oko hastaga kao logorske vatre u čekaonici psihijatra.

Da citiram rečenice iz knjige: “Konstantna potreba za “optimiziranjem” dotukla ju je zamornim pokušajima da ispravi sve krivo u sebi, makar to “krivo” podsvjesno sama proizvodila, da bi imala što “liječiti” pa onda i “optimizirati”

Inače, podcast je idealan alat za promociju – ako već autor knjige nema vlastiti, što je rijetkost, onda će svakako gostovati u svim mogućim podcastima koji ga žele ugostiti. A podcasta je, baš kao i metoda i knjiga, beskonačno puno, ističe Velimir.

Kako izgleda tipična žrtva self-help industrije?

On ne razmišlja, nego djeluje sukladno emocijama; neki iz očaja, neki iz trenda. Nema tu puno racija, barem ne kada govorimo o “prosjeku”:

Postoje i oni koji žele biti dio neke priče, zajednice, pa su meditiranja na aplikacijama prilika za umrežavanje u globalni community samorazvoja i samopomoći. Svi streme ka nekom cilju, poput zajednice očajnika koji to, kao, prestaju biti metamorfozom kroz kolektiv.

Kako u isto vrijeme izazvati strah i ponuditi rješenje zna Andrew Tate

Prilikom promocije svoje knjige Velimir je izjaio kako je Andrew Tate napravio poslovni model koji spaja conspiracy i self-help:

Pa Andrew Tate je u zatvoru jer je “izazvao i razotkrio Matrix”, hehe, tako nekako ide ta bajka za klince…. Proslavio se ne samo “osnaživanjem muškaraca”, nego je iskočio u panedmiji kao protivnik maski i svih restrikcija, u što je upleo malo klasičnih motiva borbe protiv zlih tajnih društva koje kontroliraju svijet pretvarajući vas u financijski ovisne robove – srećom, tu su mlade djevojke da se skidaju pred Webcamom i sponzorstvo Bugattija da promijene svijet na bolje “ažuriranjem” Tateovog novčanika…

Tate je itekako dobro znao koristiti provjerene conspiracy motive koji donose preglede. A pregledi = dolari…

Andrew nije prvi koji se sjetio iskorstiti self-help. Kao dodatan primjer možemo uzeti Wernera Erharda i njegovu metodu te istoimenu sektu est o kojoj Velimir detaljno piše u knjizi:

Erhard je bio prodavač rabljenih automobila koji je shvatio da se puno više novca nalazi u self-help industriji pa je tijekom 1970-ih inspiriran scijentologijom stvorio jednu od najvećih i najinspirativnijih self-help metoda ikada, čije odjeke i danas nalazimo posvuda. Toliko je krao od scijentologije da je ušao u izravni sukob s Hubbardom. Scijentologija je sama po sebi self-help metoda, a pitate li Toma Cruisea koji visi sa zgrada i juri ratnim avionima, reći će vam da itekako radi.

Koji je Velimirov dobronamjerni savjet

U šali govori kako knjiga, neće riješiti problem, ali pretplata na YT podcast sigurno hoće! Ipak, smatra kako bi trebalo usporiti čitanje i više prakticirati:

I pri tome manje mistificirati neke stvari koje su u osnovi jednostavne. Postoje znanstveno dokazane metode… pa možda je bolje koristiti riječ “korisnosti”, nego “pomoći”, a meditacije i vježbe disanja su svakako neke od njih. Klonite se vibriranja, manifestiranja i hodanja po vatri. A za sve ozbiljnije probleme, potražite usluge školovanih liječnika.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Tvrtke i poslovanje

Istraživanje korisničkog iskustva: Jeste li spremni čuti što trebate napraviti?

Ako se pravilno postavi, kao ključna poslovna funkcija, UX istraživanje može pomoći u diverzifikaciji portfelja proizvoda, usluga i korisnika, otkrivanju različitih vrijednosti vaše ponude, implementiranju novih trendova i strategija, a mogao bi vam ukazati i na neiskorištene prilike za širenje i inoviranje. Ako vam to nije dovoljno, čitajte dalje, i otkrijte kako to rade najveće tvrtke na svijetu...

Što ste propustili

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.