Utrke dronova stavljaju vas u akciju iz prvog lica - Netokracija

Utrke dronova su sport budućnosti koji spaja stvarni svijet s virtualnim

Utrke dronova polako postaju jedan od popularnijih sportova u svijetu, a nije teško vidjeti zašto: letjelice koje kontrolirate iz prvog lica i kreću se izuzetnom brzinom spajaju osjećaj igranja igre sa stvarnim svijetom.

Znate što je super? Utrke su super. Jasno, neke utrke su više super od drugih, ali činjenica je da ljudima nekako prirodno dolazi utrkivati se čim je to moguće. Citat koji se često veže uz Henryja Forda kaže kako su utrke automobila nastale pet minuta nakon što je napravljen drugi automobil, a slično bi se moglo reći i za svaku drugu stvar koja vas može prebaciti od točke A do B, bili to bicikli ili avioni.

Nikako ne čudi, stoga, što se u posljednje vrijeme sve više utrkujemo nekim novim tehnološkim čudima, poput dronova. Realno, nije teško shvatiti zašto je ovo zanimljiva ideja, ali čisto ako vam treba vizualni dokaz, evo ga:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Utrke dronova u svijetu se razvijaju velikom brzinom, a iz mjeseca u mjesec razvija se sve više liga i organizacija koje se bave upravo organizacijom utrka ovih zanimljivih letjelica. Naravno, ovo nisu dronovi koje možete kupiti u Pevecu za 200 kuna, već prave trkaće letjelice koje nipošto nisu za igranje, već za profesionalne utrke.

Na primjer, dron Racer3 koji se koristi u Drone Racing League natjecanjima postiže više od 120 kilometara na sat, a do te brzine dolazi u manje od sekunde, što je zaista teško povjerovati. Također izgleda prilično dobro i teži nešto manje od kilograma.

Radi se tu o karbonskim vlaknima, polikarbonatnim kućištima i posebno dizajniranim motorima i propelerima koji služe samo tome kako bi ovi maleni dronovi išli nevjerojatnom brzinom. Na prednjoj strani ovih dronova nalaze se kamere koje služe kao oči pilota, koji može gledati iz prvog lica gdje dron leti.

“Razina adrenalina usporediva je s bilo kojim ekstremnim sportom”

Više detalja o utrkama dronova potražio sam u Drone Racing Croatia timu koji nastoji popularizirati ovaj vrlo zanimljiv sport i u granicama Hrvatske. U tome su i uspješni, jer je ustanovljena i liga koja će pilote potaknuti na stalno razvijanje i natjecanje, a prva stanica bio je Osijek. Osnivač tima, Goran Krajnović Zed kao razloge osnutka tima i lige dao je neke prilično razumne argumente poput spajanja pilota iz regije i razvoja scene, ali nekako najbolji razlog je:

Pa tko se ne voli utrkivati?

U pravu si, Gorane.

Ipak, jedno je reći da se tu radi o utrkama malenih letjelica, a drugo je nastojati opisati osjećaj leta iznimnom brzinom kroz relativno uske staze. Za Gorana je to poput vantjelesnog iskustva jer pilot zapravo gleda ono što dron vidi i kreće se u tri dimenzije neometano, dok mu tijelo sjedi na nekom drugom mjestu. Doživljaj je kao da igrate igru, ali u stvarnom svijetu.

Siguran sam kako je pomalo čudno gledati sebe kako sjedite na stolici iz perspektive drona koji kontrolirate, a Goran kaže kako je razina adrenalina usporediva s bilo kojim ekstremnim sportom. Istina, ovdje nemate nikakve opasnosti za zdravlje, ali psihološki ste “u dronu” i to unosi potpuno novu dimenziju u ovo iskustvo.

Trkaći dronovi na sebi nose kamere koje se bežično povezuju s naočalama za gledanje iz prvog lica. Refined Guy

Let 140 kilometara na sat

Ono što mene najviše fascinira u ovim utrkama su zapravo dronovi koji se za njih koriste. Možete ih nabaviti u kitu ili složiti od raznih dijelova, a kao i kod trkaćih automobila ovdje se radi o nijansama pa je tako bitan svaki gram ili watt. Goran kao temeljne razlike između “običnih” dronova i onih za utrke ističe činjenicu da su mnogo manji, raspolažu s oko 1.5kW snage i teže oko pola kilograma.

Osim toga što zaista i izgledaju kao da su dizajnirani samo za brzinu, ovi dronovi u sebi ne sadrže nikakve elektronske stabilizacije, GPS i slično što ih zapravo ne stavlja u skupinu autonomnih letjelica, odnosno dronova, već u quadcoptere. Oni su u stanju letjeti oko 140 kilometara na sat, kaže Goran, a sve na kraju ovisi o treniranosti pilota. Oni bolji se kroz tri dimenzije kreću bez problema, ali iza toga su sati vježbe, sudara i lemljenja.

Velik problem kod ovakvih brzina je činjenica da su dronovi vrlo sitni, i publika ih teško može vidjeti:

Često publika ni ne shvaća što se događa, osim ako gledaju ono što mi gledamo u našim naočalama. Upravo zbog toga na svakoj utrci imamo ekrane preko kojih ljudi vide ono što mi vidimo, iako nije isto gledati na ekranu ili naočalama. S druge strane, bolje je nego gledati nekoliko prebrzih letjelica kako vrište po stazi.

Prošli vikend održana je prva utrka Kupa Hrvatske u Osijeku.

Zarazan i pristupačan sport – koji podržavaju i institucije

Iako su utrke dronova relativno nov sport, pravila nikako ne nedostaje. Za utrku u Osijeku unaprijed su definirane dimenzije i snaga letjelica, a pravila su generalno dosta opširna i detaljna. Goran kaže kako je u 99% slučajeva u utrkama dovoljno najbrže proći stazu u određenom broju krugova, a kako to ne bi bilo baš prelako na stazi se nalaze i prepreke u tri dimenzije. Dimenzije staza su otprilike 60 puta 40 metara.

Staza se čini izrazito kompleksno kada ju gledate prvi puta, a Goran je napomenuo kako su prilikom planiranja nastojali izgraditi stazu koja je tehnički zahtjevna i zahtjeva veliku dozu koncentracije i vještine kako bi se prolazila dovoljno brzo. Kako je izgledala osječka staza možete pogledati u videu:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sve ovo zvuči i više nego zanimljivo, pogotovo kada se sjetite da su utrke dronova ipak mnogo jeftiniji sport nego utrke nekih drugih vozila. Istina, trkaći dronovi nisu jeftini, ali dobro je što za relativno malo novca možete isprobati kako je letjeti dronom, i onda nastaviti ulagati u hobi ako se zaista želite natjecati.

Kako ipak nisam ekspert, ne bih se volio razbacivati brojkama, ali cijene uvelike zavisi o veličini i performansama drona koji gledate. Jasno, na samome početku biste možda trebali probati neki “običan” dron kako biste naučili letjeti, a onda se polako uspinjali po hijerarhiji do letjelica koje s opremom koštaju nekoliko tisuća kuna.

Ono što se meni ponajviše sviđa kod ovih utrka je činjenica da u sebi spajaju vrlo zanimljive stvari:

  • Slažete sami svoj dron, i sami ga modificirate i popravljate,
  • Letite, što je uvijek zakon,
  • Gledate iz prvog lica, kao da igrate igru u stvarnom svijetu

Utrke dronova čine mi se izuzetno privlačne, i zaista ne vidim razlog zašto ne bi bile i vama. Goran kaže kako se svi potencijalni piloti mogu javiti preko društvenih mreža, a nakon istraživanja videa i učenja detalja o dronovima bit ćete spremni i za prvi let. Zanimljivo je kako Goran kaže da su nadležne institucije vrlo otvorene za utrke, te čak i sponzoriraju neka od natjecanja.

Ako vas je ovaj tekst zainteresirao za početak karijere pilota dronova, super. Znam da je mene razgovor s Goranom natjerao da počnem ozbiljno razmišljati o letu, a o tome ćete svakako čitati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tehnologija

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?