Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Od preko 500 "jednoroga" rasprostranjenih po svijetu, Hrvatska se na svjetskoj listi odlično drži! Dva jednoroga (ako niste pratili, Rimac je jednorog!) nisu malo za tako malu zemlju - pogotovo kad se stave u kontekst okruženja, ekonomskih pokazatelja i infrastrukture.

Nedavno sam objavio rezultate svog malog istraživanja u vezi prisustva jednoroga u svijetu poslovanja, tehnologije i startupa. Te mitske figure privatne su firme čija je valuacija dosegla, odnosno prebacila, milijardu dolara. Kroz tu veću analizu na engleskom, gdje analiziram statuse po državama, regijama i industrijama, otkrio sam tako dosta zanimljivih podataka o svjetskim jednorozima… Primjerice, ogroman nesrazmjer između Amerike i Kine, s jedne strane, i ostatka svijeta s druge strane, kao i odnose između broja investitora i samih jednoroga.

Otkrio sam i da neke regije, a i neke pojedine države (planski ili ne), odskaču od ostalih. Tako je na primjer Švedska dominantna u bogatoj Skandinaviji dok Indonezija prednjači u brzorastućoj jugoistočnoj Aziji. Kumulativni pobjednik u svim analizama bi vjerojatno bio sveprisutni Izrael koji ima 8 jednoroga i čak 13 investitora u iste.

Upravo su me te neke specifičnosti na razini pojedinih država ponukale da provjerim i kakva je situacija s Hrvatskom. Kad se približimo našoj regiji, istočnoj i jugoistočnoj Europi, svjesni naših prednosti, poput jeftinijeg talenta, ali i infrastrukturnih problema, poput manjka investicija, vidimo da neke zemlje ipak malo odskaču u ovoj nekonvencionalnoj ekonomskoj kategoriji – brojevima jednoroga.

Posebno je zato bitno obratiti pažnju na Hrvatsku koja u toj kategoriji stoji jako dobro, ne samo na regionalnom i europskom nivou, nego po nekim parametrima i na globalnom.

Riješimo prvo koliko zapravo dominiraju SAD i Kina…

Pravi mali hladni rat se vodi između Amerike i Kine. Od ukupnih 532 jednoroga na svijetu velika većina, odnosno 72% su iz dvije najveće ekonomije na svijetu, s time da Amerikanci imaju ipak duplo više takvih kompanija nego njihovi azijski konkurenti. Taj hladni rat ipak ne bi trebali shvaćati kroz klasičnu hladnoratovsku paradigmu ili naoružanje – ipak tu ima puno investitora jedne zemlje u kompanije iz druge te puno kompanija djeluje na različitim tržištima.

Deset veličanstvenih

Deset najvećih jednoroga na svijetu imaju svi procijenjenu vrijednosti na preko 10 milijardi dolara s time da je najvrjednija među njima ByteDance, kineska firma koja stoji iza popularne aplikacije TikTok te vrijedi 140 milijardi dolara.

Koliko brzo se stvari mijenjaju u svijetu startupa i jednoroga pokazuje vam činjenica da se samo u posljednjih nekoliko tjedana ova top 10 ljestvica bitno promijenila. Stripe je skočio s 35 milijardi na ogromnih 95; Klarna je jedini europski jednorog u top 10 s novom valuacijom od 31 milijardi dolara; valja napomenuti i UiPath izvorno rumunjska firma koja sada ima sjedište u New Yorku pa se vodi kao američka te su upravo prošli tjedan izašli na burzu i digli još 1.3 milijarde dolara; iz istog razloga je i američki Roblox pred par tjedana nestao s ove liste.

Između uspjeha i infrastrukture

Hrvatska, zbog Infobipa i Rimca (koji je neslužbeno već jednorog bio nakon posljednje investicije, a onda i potvrđen kroz Next Innovation EU apel) stoji jako dobro. Dva jednoroga na nekih 4 milijuna ljudi uopće nije loše. Dakle ako podijelimo broj takvih kompanija s brojem stanovnika vidimo da se Hrvatska nalazi na vrlo visokom 7. mjestu.

Prvi je Luxemburg s jednim jednorogom, a prate ga Izrael, SAD, Estonija i dva važna Azijska poslovna centra – Singapur i Hong Kong. Mnogo snažnije europske ekonomije poput Francuske, Švedske i Njemačke se nalaze podosta niže na toj ljestvici. Visoko na ovoj listi se odnedavno nalazi i Austrija čija je kompanija BitPanda nedavno postala jednorog. Ovakva metrika naravno favorizira manje nacije, ali i to je još jedan indikator.

Uzmimo dodatno u obzir i jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – bruto domaći proizvod (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći (PPP). Hrvatska se, s dva jednoroga, po tom mjerilu nalazi odmah iza Izraela i Estonije. Sigurno nije prvi puta da je Hrvatska treća u svijetu, ali zasigurno jest kad je u pitanju neki ekonomski pokazatelj, makar i neortodoksni poput broja jednoroga po BDP-u.

Tako je hrvatsko treće mjesto za tri mjesta bolje od SAD-a i devet mjesta bolje od Kine, dvije ekonomske velesile za koje smo gore vidjeli da imaju preko dvije trećine svih jednoroga u svijetu. Još jednom valja napomenuti da ovakva klasifikacija favorizira zemlje koje imaju jednoroge, ali su manjeg ukupnog BDP-a, no neovisno o tome, i dalje je indikativno.

I da ne zamaram previše s grafovima i kombinacijama, zadnje ostaje spojiti BDP i broj stanovnika, odnosno broj jednoroga po BDP-u po stanovniku.

Tu vidimo da dominantno prednjače dvije najjače ekonomije, ali i jedna nadolazeća – Indija. Kina dominira sa skoro 750 jednoroga za svakih 100 tisuća dolara BDP-a po stanovniku. Sjedinjene Države i Indija imaju otprilike upola manje, a ostatak svijeta sveukupno ima manje od same Indije.

Međutim ako se fokusiramo na taj ostatak svijeta vidimo da Hrvatska opet stoji jako dobro pozicionirana na 15. mjestu između Japana i Hong Konga (koji je zapravo dio Kine, ali smo ga izdvojili kao financijski i poslovni centar).

Na ljestvici se ispod Hrvatske nalaze i puno ekonomski jače i infrastrukturno potkovanije zemlje poput Švedske, Australije, Nizozemske, Singapura, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Belgije.

Prvi, drugi… treći jednorog?

Iz gore navedenih podataka vidimo da Hrvatska, po broju jednoroga kao nekom pokazatelju, stoji iznimno dobro dok puno zemalja nema nijednog. Zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke, ali i Danske, Norveške (Kahoot?) i Finske pa čak Italije i Rusije nemaju jednoroge!

U našem susjedstvu, odnosno bivšoj državi, također nema jednoroga, a moramo napomenuti da u Hrvatskoj još ima jako puno uspješnih firmi u tehnološkom sektoru – od Nanobita koji se prodao za 148 milijuna dolara pa sve do firmi kao što su Photomath, Microblink, Orqa, Agrivi, Robotiq.ai, Oradian, STEMI, Own.Solutions i Gideon Brothers, koji svi uglavnom uspješno plove startup vodama. Tu su naravno i jako uspješne agencije poput Infinuma, Degordiana, Q-a i Fivea.

Stoga treba shvatiti da širenje ekosustava u jednoj zemlji doprinosi drugima i oko nje jer to nije ona klasična konkurentska paradigma nego je stvar suradnje i zajedničkog rasta, isprepletenih tržišta i talenta. Svi jednorozi tako više nisu isključivo nečiji nego više ničiji, zapravo globalni.

Kad izgradnja jednoroga postane navika…

Vračajući se u realnost mimo tih mitskih jednoroga, ipak moramo shvatiti da stvoriti napredan ekosustav inovacije, digitalizacije i tehnologije je nešto čemu stremi vjerojatno svaka država u svijetu, a za to treba puno više od jednog, ili čak dva, jednoroga. Bilo bi dosta, čak i previše hrabro reći da je Hrvatska naprednija u tim područjima od jedne Danske ili Finske, ali imati jednoroga viška sigurno nije na odmet. Takve uspješne firme privlače ljude iz cijelog svijeta, a ako sve bude u redu – iz njih će se stvoriti deseci novih, manje i više uspješnih firmi u budućnosti, a za to treba biti spreman.

U ovoj ključnoj fazi nam u ovakvoj sredini s tinjajućim ekosustavom trebaju škole, fakulteti i bootcampovi koji izbacuju inženjere, dizajnere, podatkovne znanstvenike i product ownere. Takvim, a i ostalim sredinama, treba mnogo više venture kapitala i fokusiranih investitora s ekspertizom u različitim industrijama i različitim fazama razvoja, od runde poslovnih anđela pa sve do izlaska na burzu.

Trebaju nam i partneri u javnom i korporativnom sektoru koji razumiju potencijal i spremni su biti stvarno inovativniji. A sve je to naravno – teško i zahtijeva jako puno strukturiranog rada, infrastrukture i zajedničkog napora. Teško, ali ne i nemoguće. Naime, da mi je netko pred desetak godina rekao da će Hrvatska imati dva tehnološka jednoroga rekao bih – nemoguće.

NAPOMENA: Početna točka za ovo istraživanje je lista jednoroga objavljena od strane istraživačke platforme CB Insights. Ta lista se stalno nadopunjava, a za ovaj članak je korištena početkom ožujka 2021. godine. Uz to, za sve dodatne podatke i istraživanja u vezi spomenutih kompanija i investitora su korištene platforme Crunchbase i Golden te ostali izvori dostupni na internetu. Dodatno valja napomenuti da su jednorozi po definiciji privatne firme koje nisu izašle na burzu te su njihove financije, investitori i troškovi privatni i povjerljivi, a valuacije se često računaju po limitiranim dostupnim podacima i procjenama.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Dubravko

    Dubravko

    05. 05. 2021. u 7:13 pm Odgovori

    Ne znam čemu tolika domaća potreba za neutemeljenom samohvalom. Pa Hrvatska nije niti na karti startupa, zemlja sa najmanje ulaganja u startupe u EU. Išao sam po konferencijama, nigdje nas niti ne spominju a ne da smo među najboljima. Jedna Estonija sa 5 jednoroga na 1.5 mil je po grafikonima ispada samo malo bolja od nas a tamo poznati fondovi ulažu sve u šesnaest i svjetlosnim godinama su ispred nas u startup industriji. To što su dva startupa nakon 20 godina ‘razvoja’ startup industrije slučajno dobila investicije i proglasila milijunske (samo)valuacije ne znači puno iako to poštujem. Gdje su naši međunarodno poznati startupi kakvih je puna Europa i koji pune stupce svjetskih mainstream medija. Nema ih.

    Nije mi jasna domaća potreba da sami sebi dokažemo da smo među najboljima a kad tamo na kraju ispadne uvijek ista priča, nema nas nigdje. Takav stav nije dobar jer pred startupe stavlja nerealna očekivanja i onda neminovno dolazi razočaranje. Prođite malo po priznatim konferencijama pa pogledajte koliko je hrvatskih startupa i koliko nas se prepoznaje i spominje. U jednoj maloj Estoniji je gomila svjetskih VC fondova, kako to da nikako nas ne prepoznaju i ne dođu ovdje kada smo tako uspješni.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      24. 05. 2021. u 12:14 pm Odgovori

      Hvala na komentaru. Iako bi ovo išlo u smeće zbog anonimnosti (nije teško barem izmisliti ime?) dužni smo ponoviti ono što je Nikola naveo kao disclaimer u podnožju teksta: “Početna točka za ovo istraživanje je lista jednoroga objavljena od strane istraživačke platforme CB Insights. Ta lista se stalno nadopunjava, a za ovaj članak je korištena početkom ožujka 2021. godine. Uz to, za sve dodatne podatke i istraživanja u vezi spomenutih kompanija i investitora su korištene platforme Crunchbase i Golden te ostali izvori dostupni na internetu. Dodatno valja napomenuti da su jednorozi po definiciji privatne firme koje nisu izašle na burzu te su njihove financije, investitori i troškovi privatni i povjerljivi, a valuacije se često računaju po limitiranim dostupnim podacima i procjenama.”

      S tim rečenim, Kahoot je zapravo još mnogima upitan (sam CB ga nije uvrstio), ali za mirnu dušu, uklonit ćemo ga iz naslova.

      No, još jednom napominjemo – bit će tu još dosta promjena – kako novosti o ovim temama niču iz tjedna u tjedan. Analiza je učinjena aktualnom koliko je god bilo izvedivo u trenutku pisanja. 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Što čini dobrog projektnog menadžera, po čemu se prepoznaje uspješan projekt, kako spriječiti nesporazume na vrijeme... saznali smo prošli tjedan na Job Fair Meetupu uz stručnjake vodećih hrvatskih IT tvrtki.

Što ste propustili

Video

Kristijan Iličić o avanturama na putovanjima u doba korone i vulkana: Sve je to poslovna investicija

Kristijan Iličić mnogima je poznat kao “travel influencer”, moderni putopisac, a s putovanjima nije stao ni za vrijeme pandemije koronavirusa, kad mnogi slični njemu jesu.

Kultura 2.0

Terrible Creations i Enigmarium donose “Mačka u vreći”: Pretplatite se na sadržaj za – igranje! (ne na mačke)

Nitko ne voli kad očekuje nešto, a na kraju dobije "mačka u vreći", no vreća o kojoj danas pišem donosi samo ugodna iznenađenja.

Startupi i poslovanje

Barrage: najbolje čuvana tajna osječkog IT sektora ili samo normalna firma od 100 ljudi?

Bez guglanja, recite mi - koje su tri stvari kojima se bavi tvrtka Barrage iz Osijeka, dobitnik nagrade za najboljeg poslodavca i firma koja zapošljava više od 100 ljudi?

Startupi i poslovanje

Veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj uz STEP RI pokreće Big Bang Camp program za znanstvenike i poduzetnike

Ako si znanstvenik, poduzetnik, mala ili srednja tvrtka koja razvija specifičnu tehnologiju ili tehnološka rješenja, evo prilike za stručno savjetovanje.

Društvene mreže

Pandemija je prijetila našem obiteljskom biznisu prodaje božura. Društvene mreže su ga preporodile

Prošlogodišnje zatvaranje gospodarstva kao rezultat nepovoljne epidemiološke situacije dovelo je do zatvaranja našeg uobičajenog tržišta. Toliko je situacija izgledala bezizlazna i pesimistična da smo bili pred odlukom da niti ne beremo naše božure.

Startupi i poslovanje

Godinu dana nakon akvizicije: Direktori Playrixa Croatia o razvoju igara i poslovanju

U velikom intervjuu sa su-osnivačima (bivšeg) Cateia Gamesa otkrivamo detalje kako im je protekla godina pod imenom Playrix Croatia i koje poslovne, dizajnerske i programerske promjene je to donijelo sa sobom.