Hrvatska na mapi jednoroga svijeta: Danska, Finska i Italija imaju 0, a mi odnedavno čak 2!

Nedavno sam objavio rezultate svog malog istraživanja u vezi prisustva jednoroga u svijetu poslovanja, tehnologije i startupa. Te mitske figure privatne su firme čija je valuacija dosegla, odnosno prebacila, milijardu dolara. Kroz tu veću analizu na engleskom, gdje analiziram statuse po državama, regijama i industrijama, otkrio sam tako dosta zanimljivih podataka o svjetskim jednorozima… Primjerice, ogroman nesrazmjer između Amerike i Kine, s jedne strane, i ostatka svijeta s druge strane, kao i odnose između broja investitora i samih jednoroga.

Otkrio sam i da neke regije, a i neke pojedine države (planski ili ne), odskaču od ostalih. Tako je na primjer Švedska dominantna u bogatoj Skandinaviji dok Indonezija prednjači u brzorastućoj jugoistočnoj Aziji. Kumulativni pobjednik u svim analizama bi vjerojatno bio sveprisutni Izrael koji ima 8 jednoroga i čak 13 investitora u iste.

Upravo su me te neke specifičnosti na razini pojedinih država ponukale da provjerim i kakva je situacija s Hrvatskom. Kad se približimo našoj regiji, istočnoj i jugoistočnoj Europi, svjesni naših prednosti, poput jeftinijeg talenta, ali i infrastrukturnih problema, poput manjka investicija, vidimo da neke zemlje ipak malo odskaču u ovoj nekonvencionalnoj ekonomskoj kategoriji – brojevima jednoroga.

Posebno je zato bitno obratiti pažnju na Hrvatsku koja u toj kategoriji stoji jako dobro, ne samo na regionalnom i europskom nivou, nego po nekim parametrima i na globalnom.

Riješimo prvo koliko zapravo dominiraju SAD i Kina…

Pravi mali hladni rat se vodi između Amerike i Kine. Od ukupnih 532 jednoroga na svijetu velika većina, odnosno 72% su iz dvije najveće ekonomije na svijetu, s time da Amerikanci imaju ipak duplo više takvih kompanija nego njihovi azijski konkurenti. Taj hladni rat ipak ne bi trebali shvaćati kroz klasičnu hladnoratovsku paradigmu ili naoružanje – ipak tu ima puno investitora jedne zemlje u kompanije iz druge te puno kompanija djeluje na različitim tržištima.

Deset veličanstvenih

Deset najvećih jednoroga na svijetu imaju svi procijenjenu vrijednosti na preko 10 milijardi dolara s time da je najvrjednija među njima ByteDance, kineska firma koja stoji iza popularne aplikacije TikTok te vrijedi 140 milijardi dolara.

Koliko brzo se stvari mijenjaju u svijetu startupa i jednoroga pokazuje vam činjenica da se samo u posljednjih nekoliko tjedana ova top 10 ljestvica bitno promijenila. Stripe je skočio s 35 milijardi na ogromnih 95; Klarna je jedini europski jednorog u top 10 s novom valuacijom od 31 milijardi dolara; valja napomenuti i UiPath izvorno rumunjska firma koja sada ima sjedište u New Yorku pa se vodi kao američka te su upravo prošli tjedan izašli na burzu i digli još 1.3 milijarde dolara; iz istog razloga je i američki Roblox pred par tjedana nestao s ove liste.

Između uspjeha i infrastrukture

Hrvatska, zbog Infobipa i Rimca (koji je neslužbeno već jednorog bio nakon posljednje investicije, a onda i potvrđen kroz Next Innovation EU apel) stoji jako dobro. Dva jednoroga na nekih 4 milijuna ljudi uopće nije loše. Dakle ako podijelimo broj takvih kompanija s brojem stanovnika vidimo da se Hrvatska nalazi na vrlo visokom 7. mjestu.

Prvi je Luxemburg s jednim jednorogom, a prate ga Izrael, SAD, Estonija i dva važna Azijska poslovna centra – Singapur i Hong Kong. Mnogo snažnije europske ekonomije poput Francuske, Švedske i Njemačke se nalaze podosta niže na toj ljestvici. Visoko na ovoj listi se odnedavno nalazi i Austrija čija je kompanija BitPanda nedavno postala jednorog. Ovakva metrika naravno favorizira manje nacije, ali i to je još jedan indikator.

Uzmimo dodatno u obzir i jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja – bruto domaći proizvod (BDP) mjeren metodom pariteta kupovne moći (PPP). Hrvatska se, s dva jednoroga, po tom mjerilu nalazi odmah iza Izraela i Estonije. Sigurno nije prvi puta da je Hrvatska treća u svijetu, ali zasigurno jest kad je u pitanju neki ekonomski pokazatelj, makar i neortodoksni poput broja jednoroga po BDP-u.

Tako je hrvatsko treće mjesto za tri mjesta bolje od SAD-a i devet mjesta bolje od Kine, dvije ekonomske velesile za koje smo gore vidjeli da imaju preko dvije trećine svih jednoroga u svijetu. Još jednom valja napomenuti da ovakva klasifikacija favorizira zemlje koje imaju jednoroge, ali su manjeg ukupnog BDP-a, no neovisno o tome, i dalje je indikativno.

I da ne zamaram previše s grafovima i kombinacijama, zadnje ostaje spojiti BDP i broj stanovnika, odnosno broj jednoroga po BDP-u po stanovniku.

Tu vidimo da dominantno prednjače dvije najjače ekonomije, ali i jedna nadolazeća – Indija. Kina dominira sa skoro 750 jednoroga za svakih 100 tisuća dolara BDP-a po stanovniku. Sjedinjene Države i Indija imaju otprilike upola manje, a ostatak svijeta sveukupno ima manje od same Indije.

Međutim ako se fokusiramo na taj ostatak svijeta vidimo da Hrvatska opet stoji jako dobro pozicionirana na 15. mjestu između Japana i Hong Konga (koji je zapravo dio Kine, ali smo ga izdvojili kao financijski i poslovni centar).

Na ljestvici se ispod Hrvatske nalaze i puno ekonomski jače i infrastrukturno potkovanije zemlje poput Švedske, Australije, Nizozemske, Singapura, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Belgije.

Prvi, drugi… treći jednorog?

Iz gore navedenih podataka vidimo da Hrvatska, po broju jednoroga kao nekom pokazatelju, stoji iznimno dobro dok puno zemalja nema nijednog. Zemlje poput Poljske, Češke, Slovačke, ali i Danske, Norveške (Kahoot?) i Finske pa čak Italije i Rusije nemaju jednoroge!

U našem susjedstvu, odnosno bivšoj državi, također nema jednoroga, a moramo napomenuti da u Hrvatskoj još ima jako puno uspješnih firmi u tehnološkom sektoru – od Nanobita koji se prodao za 148 milijuna dolara pa sve do firmi kao što su Photomath, Microblink, Orqa, Agrivi, Robotiq.ai, Oradian, STEMI, Own.Solutions i Gideon Brothers, koji svi uglavnom uspješno plove startup vodama. Tu su naravno i jako uspješne agencije poput Infinuma, Degordiana, Q-a i Fivea.

Stoga treba shvatiti da širenje ekosustava u jednoj zemlji doprinosi drugima i oko nje jer to nije ona klasična konkurentska paradigma nego je stvar suradnje i zajedničkog rasta, isprepletenih tržišta i talenta. Svi jednorozi tako više nisu isključivo nečiji nego više ničiji, zapravo globalni.

Kad izgradnja jednoroga postane navika…

Vračajući se u realnost mimo tih mitskih jednoroga, ipak moramo shvatiti da stvoriti napredan ekosustav inovacije, digitalizacije i tehnologije je nešto čemu stremi vjerojatno svaka država u svijetu, a za to treba puno više od jednog, ili čak dva, jednoroga. Bilo bi dosta, čak i previše hrabro reći da je Hrvatska naprednija u tim područjima od jedne Danske ili Finske, ali imati jednoroga viška sigurno nije na odmet. Takve uspješne firme privlače ljude iz cijelog svijeta, a ako sve bude u redu – iz njih će se stvoriti deseci novih, manje i više uspješnih firmi u budućnosti, a za to treba biti spreman.

U ovoj ključnoj fazi nam u ovakvoj sredini s tinjajućim ekosustavom trebaju škole, fakulteti i bootcampovi koji izbacuju inženjere, dizajnere, podatkovne znanstvenike i product ownere. Takvim, a i ostalim sredinama, treba mnogo više venture kapitala i fokusiranih investitora s ekspertizom u različitim industrijama i različitim fazama razvoja, od runde poslovnih anđela pa sve do izlaska na burzu.

Trebaju nam i partneri u javnom i korporativnom sektoru koji razumiju potencijal i spremni su biti stvarno inovativniji. A sve je to naravno – teško i zahtijeva jako puno strukturiranog rada, infrastrukture i zajedničkog napora. Teško, ali ne i nemoguće. Naime, da mi je netko pred desetak godina rekao da će Hrvatska imati dva tehnološka jednoroga rekao bih – nemoguće.

NAPOMENA: Početna točka za ovo istraživanje je lista jednoroga objavljena od strane istraživačke platforme CB Insights. Ta lista se stalno nadopunjava, a za ovaj članak je korištena početkom ožujka 2021. godine. Uz to, za sve dodatne podatke i istraživanja u vezi spomenutih kompanija i investitora su korištene platforme Crunchbase i Golden te ostali izvori dostupni na internetu. Dodatno valja napomenuti da su jednorozi po definiciji privatne firme koje nisu izašle na burzu te su njihove financije, investitori i troškovi privatni i povjerljivi, a valuacije se često računaju po limitiranim dostupnim podacima i procjenama.