Kako su se UNICEF i WWF Adria poskliznuli na jeftinim trikovima za privlačenje pažnje

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Kako su se UNICEF i WWF Adria poskliznuli na jeftinim trikovima za privlačenje pažnje

Dvije velike društveno odgovorne komunikacijske kampanje ovih dana su maestralno promašile u pokušaju da šokantnim porukama privuku pažnju. I obje su, nakon što je bilo jasno da su zeznule, javnosti ponudile nemuštu poluispriku u kojoj im je žao AKO su nekoga uvrijedili, u kojoj ne preuzimaju odgovornost, nego krive publiku koja "nije shvatila".

Prva je UNICEF-ova kampanja kojom su htjeli skrenuti pozornost na predrasude prema mentalnim bolestima i poremećajima kod djece i mladih tako što su te predrasude odlučili doslovno ispisati na plakatima.

Bez ikakvog drugog konteksta. Prva poruka postavljena na 10 plakata u Zagrebu bila je “Samo slabiči dobiju depresiju”. Da, s namjernim pravopisnim greškama jer predrasude prema mentalnim bolestima valjda imaju samo nepismeni!

Teaser kampanje i seks(izam).

I, da, bilo je očito da je u pitanju teaser kampanja. Kad se na plakatima pojave dvosmislene ili šokantne poruke na jednobojnoj podlozi bez ikakvih znakova brenda ili tvrtke, sad već kolektivno zijevnemo. I pitamo se kad će već jednom izumrijeti ta ideja “teaser kampanja”, koja je inovativna i provokativna bila možda prije 20 godina.

Još veći cringe je kampanja u kojoj je WWA Adria: uz teaser fazu kampanje, iz ladice sa zastarjelim komunikacijskim alatima izvadio i – aluzije na seks! Jer ništa bolje ne osvještava o ugroženosti životinjskih vrsta od seks(izm)a!

Ne diraj mi ribicu, hi-hi-hi!

Što ribica ima s tim?

Na obje te kampanje bismo samo okrenuli očima da se nisu obje preklopile u isto vrijeme i s nekoliko baš loših poteza.

Kod WWA to je činjenica da su pod geslom “bitno je privući pažnju, nije važno kako” kao trik za privlačenje pažnje izabrali baš onaj najjeftiniji, djetinjaste aluzije na seks.

A kod UNICEF-a osjetljiva tema poput mentalnog zdravlja koja zahtijeva ozbiljniji pristup od jeftinih trikova za privlačenje pažnje. Jer, naime, nisu razmišljali kako ta poruka, tako, bez ikakvog konteksta izgleda ljudima koji pate od depresije i koji su se naslušali takvih rečenica, a možda ih i sami pomislili. Na što su im na društvenim mrežama brzo skrenuli pozornost oni koje je poruka pogodila:

Izazivanjem ljutnje manipuliraju političari i brendovi, ne moraju i humanitarne organizacije

Da, svi smo se naslušali da je najbolji marketing onaj koji izaziva emocije, poruke na koje ne možemo ostati ravnodušni. I da bi kampanja koja bi bila suhoparna, navodila istraživanja i definicije – bila jednako neuspješna jer bi je rijetko tko primijetio. Ali nije sve materijal za šok terapiju, a posebno ne osjetljiva tema mentalnih bolesti.

Osim toga, umorni smo već od izazivanja emocija, i to uglavnom ljutnje i bijesa.

Zasićeni smo površnim i manipulativnim objavama na društvenim mrežama, clickbait naslovima u medijima, dosta nam je poluinformacija, izjava izvučenih iz konteksta, muka nam je od toga da je sve dramatično i šokantno. Ljutnju su nam izazivali i njome manipulirali zadnjih godina svi, od političara do brendova, naravno da će preliti čašu kad to rade i – humanitarne organizacije.

Džaba vam velik reach kad ne utječete na promjene

Da, danas je teško dobiti pažnju, ali nije sve materijal za šok terapiju. Odnosno, kako je u komentarima i UNICEF-u i WWF-u istaknula Tamara Puhovski , sociologinja, politologinja i poduzetnica koja se više od 20 godina bavi društvenom odgovornošću i pozitivnim društvenim utjecajem:

Svatko pogriješi, ali kao stručnjakinja u području društvenog utjecaja i tzv. social impact kampanja ovaj copypaste gdje se ljude provocira da bi se potakli “osjećaji” je bio u potpunosti neobranjiv. Kvantiteta nije kvaliteta. Reach i visibility su nebitni ako ih ne operacionalizirate u točan mjerljiv cilj.

Ta vrsta manipulacije gdje se javnost manipulira tako da im ise izazove snažna emocija da bi se onda ta emocija usmjerila na neko pitanje je neetična i nedokazana u stvaranju pozitivnog društvenog utjecaja. Želim da nam date analizu gdje se na ovaj način uistinu generira promjena. Ne koliko ljudi je sharealo, komentiralo i je li bilo u novinama. Jer sve šokantno će to postići.

Sorry not sorry: nismo mi pogriješili, vi ste krivo shvatili

A upravo to su obje organizacije ponudile kao razlog u svom odgovoru na negativne komentare: žao nam je AKO vas je kampanja naljutila, ali htjeli smo vas naljutiti da biste na kraju kampanje, kad vidite o čemu se radi, tu ljutnju usmjerili na pravu stvar (ta je objava, čini se, u međuvremenu obrisana).

Iz UNICEF-a su objasnili da su teasere planirali prelijepiti objašnjenjima i pravim porukama, ali da povlače kampanju jer nije naišla na očekivani prijem.

Kad su već tako maestralno zabrljali, mogli su se barem pošteno ispričati. Obje su “isprike” ostavile klasični “sorry not sorry” dojam, kao da iza njih stoji uplakani influenser povrijeđenog ega, a ne ozbiljna organizacija! Mi smo imali najbolje namjere, ali ste ih vi krivo shvatili.

E, pa, ako je publika krivo shvatila, niste dobro komunicirali. Jednostavno je. Komunikacijska kampanja je uspješna ako dopre do prave publike s onom porukom koju ste htjeli prenijeti. Ako to niste uspjeli, nisu krivi oni koji nisu shvatili. 😉

Umjesto pasivno-agresivnih isprika i prebacivanja loptice na one koji vas nisu shvatili, dobro razmislite što je pošlo po krivu i zašto. Na kraju krajeva, UNICEF je sam sudjelovao u nekoliko kampanja posvećenih medijskoj pismenosti koje su educirale djecu i mlade da ne nasjedaju na senzacionalističke i manipulativne poruke!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Startupi

“Mi smo jedni od onih koji su na kraju izgubili novac investitora.”

Tim je riječima Jasenko Hadžić, suosnivač startupa Tame, na LinkedInu najavio zatvaranje tvrtke nakon 6,5 godina rada na projektu. Iskren i otvoren pristup ovakvim temama na našim se područjima rijetko viđa, zbog čega je ta objava privukla mnogo reakcija, mahom pozitivnih.

Netokracija Podcast

Savjeti za početak (studentske) IT karijere, otkriva Matko Čeme iz IN2 grupe (i FERIT-a)

Matko Čeme, uz svoju ulogu Voditelja podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi, godinama radi sa studentima na FERIT-u i u Algebri. Ovo su njegovi savjeti za početak tehnološke karijere.

Prikaz

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Sponzorirano

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Scaleupi i jednorozi

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.