Kako su se UNICEF i WWF Adria poskliznuli na jeftinim trikovima za privlačenje pažnje

Kako su se UNICEF i WWF Adria poskliznuli na jeftinim trikovima za privlačenje pažnje

Dvije velike društveno odgovorne komunikacijske kampanje ovih dana su maestralno promašile u pokušaju da šokantnim porukama privuku pažnju. I obje su, nakon što je bilo jasno da su zeznule, javnosti ponudile nemuštu poluispriku u kojoj im je žao AKO su nekoga uvrijedili, u kojoj ne preuzimaju odgovornost, nego krive publiku koja "nije shvatila".

Prva je UNICEF-ova kampanja kojom su htjeli skrenuti pozornost na predrasude prema mentalnim bolestima i poremećajima kod djece i mladih tako što su te predrasude odlučili doslovno ispisati na plakatima.

Bez ikakvog drugog konteksta. Prva poruka postavljena na 10 plakata u Zagrebu bila je “Samo slabiči dobiju depresiju”. Da, s namjernim pravopisnim greškama jer predrasude prema mentalnim bolestima valjda imaju samo nepismeni!

Teaser kampanje i seks(izam).

I, da, bilo je očito da je u pitanju teaser kampanja. Kad se na plakatima pojave dvosmislene ili šokantne poruke na jednobojnoj podlozi bez ikakvih znakova brenda ili tvrtke, sad već kolektivno zijevnemo. I pitamo se kad će već jednom izumrijeti ta ideja “teaser kampanja”, koja je inovativna i provokativna bila možda prije 20 godina.

Još veći cringe je kampanja u kojoj je WWA Adria: uz teaser fazu kampanje, iz ladice sa zastarjelim komunikacijskim alatima izvadio i – aluzije na seks! Jer ništa bolje ne osvještava o ugroženosti životinjskih vrsta od seks(izm)a!

Ne diraj mi ribicu, hi-hi-hi!

Što ribica ima s tim?

Na obje te kampanje bismo samo okrenuli očima da se nisu obje preklopile u isto vrijeme i s nekoliko baš loših poteza.

Kod WWA to je činjenica da su pod geslom “bitno je privući pažnju, nije važno kako” kao trik za privlačenje pažnje izabrali baš onaj najjeftiniji, djetinjaste aluzije na seks.

A kod UNICEF-a osjetljiva tema poput mentalnog zdravlja koja zahtijeva ozbiljniji pristup od jeftinih trikova za privlačenje pažnje. Jer, naime, nisu razmišljali kako ta poruka, tako, bez ikakvog konteksta izgleda ljudima koji pate od depresije i koji su se naslušali takvih rečenica, a možda ih i sami pomislili. Na što su im na društvenim mrežama brzo skrenuli pozornost oni koje je poruka pogodila:

Izazivanjem ljutnje manipuliraju političari i brendovi, ne moraju i humanitarne organizacije

Da, svi smo se naslušali da je najbolji marketing onaj koji izaziva emocije, poruke na koje ne možemo ostati ravnodušni. I da bi kampanja koja bi bila suhoparna, navodila istraživanja i definicije – bila jednako neuspješna jer bi je rijetko tko primijetio. Ali nije sve materijal za šok terapiju, a posebno ne osjetljiva tema mentalnih bolesti.

Osim toga, umorni smo već od izazivanja emocija, i to uglavnom ljutnje i bijesa.

Zasićeni smo površnim i manipulativnim objavama na društvenim mrežama, clickbait naslovima u medijima, dosta nam je poluinformacija, izjava izvučenih iz konteksta, muka nam je od toga da je sve dramatično i šokantno. Ljutnju su nam izazivali i njome manipulirali zadnjih godina svi, od političara do brendova, naravno da će preliti čašu kad to rade i – humanitarne organizacije.

Džaba vam velik reach kad ne utječete na promjene

Da, danas je teško dobiti pažnju, ali nije sve materijal za šok terapiju. Odnosno, kako je u komentarima i UNICEF-u i WWF-u istaknula Tamara Puhovski , sociologinja, politologinja i poduzetnica koja se više od 20 godina bavi društvenom odgovornošću i pozitivnim društvenim utjecajem:

Svatko pogriješi, ali kao stručnjakinja u području društvenog utjecaja i tzv. social impact kampanja ovaj copypaste gdje se ljude provocira da bi se potakli “osjećaji” je bio u potpunosti neobranjiv. Kvantiteta nije kvaliteta. Reach i visibility su nebitni ako ih ne operacionalizirate u točan mjerljiv cilj.

Ta vrsta manipulacije gdje se javnost manipulira tako da im ise izazove snažna emocija da bi se onda ta emocija usmjerila na neko pitanje je neetična i nedokazana u stvaranju pozitivnog društvenog utjecaja. Želim da nam date analizu gdje se na ovaj način uistinu generira promjena. Ne koliko ljudi je sharealo, komentiralo i je li bilo u novinama. Jer sve šokantno će to postići.

Sorry not sorry: nismo mi pogriješili, vi ste krivo shvatili

A upravo to su obje organizacije ponudile kao razlog u svom odgovoru na negativne komentare: žao nam je AKO vas je kampanja naljutila, ali htjeli smo vas naljutiti da biste na kraju kampanje, kad vidite o čemu se radi, tu ljutnju usmjerili na pravu stvar (ta je objava, čini se, u međuvremenu obrisana).

Iz UNICEF-a su objasnili da su teasere planirali prelijepiti objašnjenjima i pravim porukama, ali da povlače kampanju jer nije naišla na očekivani prijem.

Kad su već tako maestralno zabrljali, mogli su se barem pošteno ispričati. Obje su “isprike” ostavile klasični “sorry not sorry” dojam, kao da iza njih stoji uplakani influenser povrijeđenog ega, a ne ozbiljna organizacija! Mi smo imali najbolje namjere, ali ste ih vi krivo shvatili.

E, pa, ako je publika krivo shvatila, niste dobro komunicirali. Jednostavno je. Komunikacijska kampanja je uspješna ako dopre do prave publike s onom porukom koju ste htjeli prenijeti. Ako to niste uspjeli, nisu krivi oni koji nisu shvatili. 😉

Umjesto pasivno-agresivnih isprika i prebacivanja loptice na one koji vas nisu shvatili, dobro razmislite što je pošlo po krivu i zašto. Na kraju krajeva, UNICEF je sam sudjelovao u nekoliko kampanja posvećenih medijskoj pismenosti koje su educirale djecu i mlade da ne nasjedaju na senzacionalističke i manipulativne poruke!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

4 milijuna dolara za domaći startup koji je napravio “prvog pravog AI developera”

U otprilike godinu dana ekipa iza Pythagore prošla je program prestižnog Y Combinatora, skupila 30.000 aktivnih korisnika i prikupila investiciju. Među investitorima je i Damir Sabol.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

Startupi

Upoznajte 20 odabranih timova ZICER-ovih akceleratorskih programa

Vodeći hrvatski startup hub ZICER predstavio je timove devetog ciklusa akceleracijskog programa Startup Factory, drugu generaciju Global Growth programa i timove sasvim novog Tech Transfer akceleratora.

DevDev

Leapwiseovih 5 savjeta za razvoj enterprise softvera – i besplatan backend priručnik

Zagrebačka kompanija Leapwise svoje dugogodišnje iskustvo u product buildingu i system integrationu (u domenama BSS/OSS-a, cybersecurity inženjeringa, automatizacije i IOT-a) sada želi podijeliti i sa širom zajednicom - dio tog znanja skupljen je i u besplatan backend priručnik.

Programiranje

S Tech Leadom o Pimcoreu, open-source platformi za digitalizaciju poslovanja

U razvoju rješenja za upravljanje informacijama o proizvodu (PIM), digitalnom imovinom (DAM), web sadržajem (CMS) i e-trgovinom - virovitički Factory odabrao je Pimcore - saznajemo što ih je osvojilo kao inženjere i koje su mu specifičnosti?

Netokracija Podcast

AI smanjio odjel marketinga poznate tvrtke i uštedio im 10 milijuna dolara

Počela su prva hvaljenja kako je AI zamijenio radnike i tako napravio uštedu od 10 milijuna dolara. Sva sreća, to se nikome nije svidjelo...

Digitalni mediji

Hrvate od EU izbora više zanimaju Vučić, Međugorje i invazija dabrova!

Ove nedjelje izlazimo na druge po redu izbore u ovoj superizbornoj godini, ali sudeći po pretraživanjima online, Hrvati bi ovog vikenda mogli prije otići na kavu nego na birališta.

Tvrtke i poslovanje

Otvoren Deloitteov natječaj 50 najbrže rastućih tehnoloških kompanija Srednje Europe za 2024. godinu

Ovo regionalno natjecanje održava se već 25. godinu za redom, a rangira najbrže rastuće kompanije u tehnološkom sektoru te pruža etabliranim i novim tehnološkim kompanijama platformu za predstavljanje svoje vodeće pozicije u tehnološkoj industriji.