Umjetna inteligencija u medicini: Treba li nam stručna osoba za sve što treba raditi stručnjak?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Umjetna inteligencija u medicini: Treba li nam stručna osoba za sve što treba raditi stručnjak?

Čim govorimo o tehnologiji i zdravstvu, već smo na skliskom terenu koji postaje još nepregledniji kada se u sve to umiješa umjetna inteligencija. Okrugli stol Udruge Penkala predstavio je stvarno stanje AI-a u zdravstvu i pokušao dati odgovor na pitanje od kojeg mnogi strepe, može li AI zamijeniti liječnika?

Tehnologija umjetne inteligencije postepeno se uvlači u razna područja ljudskog djelovanja pa ju tako danas sve više možemo vidjeti u medicini i zdravstvu. Okrugli stol AI u medicini i zdravstvu pokušao je predstaviti kako se ova djelatnost pa tako i cijeli zdravstveni sustav isprepliće s umjetnom inteligencijom.

Na okruglom stolu, u organizaciji Udruge Penkala koja okuplja mlade hrvatske znanstvenike, sudjelovali su: dr.sc. Anja Barešić, istraživačka suradnica s Instituta Ruđer Bošković: izv.prof.dr.sc. Alan Jović, s FER-ovog Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave: Filip Stipančić, suosnivač Lean Startup Hrvatska i Nikola Prpić, specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine s KBC-a Merkur. Razgovor je moderirao Jan Homolak, asistent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Zavodu za farmakologiju.

Općenito, AI sustavi analiziraju sliku, tekst ili veliki set brojki.

AI može nadomjestiti manjak stručnjaka…

Nikolin pogled na AI je pozitivan jer zdravstveni sustav ima užasno puno pacijenata što znači kako zdravstveni kadar, kojeg nedostaje, ima užasno puno posla. Stoga AI itekako smatra potrebnim da olakša posao zdravstvenim djelatnicima, ali svjestan je da se AI teže prihvaća u praksi:

AI uvijek ima neku mračnu konotaciju nekog skrivenog neprijatelja koji će nam maznuti podatke ili će početi nešto krivo zaključivati, a to su sve stvari koje mogu napraviti i ljudi doktori. Mračna strana će uvijek biti prisutna, imali mi robote ili ljude.

Trenutno, imamo područja medicine u kojima izrazito nedostaje stručnjaka. Samo kod analiza EKG-a, melanoma ili slike pluća imali bismo veliku prednost koristeći AI jer jedan sustav potpomognut AI modelima može nadoknaditi rad čak 10 stručnjaka, iako bi AI imao nešto nižu točnost, dodaje Nikola.

…i rasteretiti brigu o kroničnim pacijentima

AI osim toga može pružiti benefite poput bolje kvalitete liječenja, boljeg raspoređivanja troškova i poboljšanje pacijentovog iskustva kod doktora, ističe Filip. Ovim posljednjim, Filip se dotaknuo bitnog kuta gledanja, napominje Anja. Kada se govori o AI-u, uvijek se spominje doktore kao korisnike, a izostavlja se pacijente koji su isto zapravo korisnici. Zbog toga Anja ističe kako postoji velik potencijal za stvaranje rješenja koji direktno pomažu pacijentima:

Bitno je znati kako ljudi postaju sve stariji što znači kako raste učestalost kroničnih bolesti. Kada ih dobijete, s njima živite do kraja života, a to izrazito opterećuje zdravstveni sustav. Ekspertiza i ljudstvo to ne može pratiti, a tu bi AI najviše mogao pomoći.

Uz to, Anja naglašava kako je potrebno razlikovati između AI metoda i statističkih metoda:

Danas je sve AI i to me zna malo dovesti do ludila. Kada kažeš da imaš dobru statističku sliku na velikom setu podataka to bi nazvali big data. Danas je to dosadno jer je statistika, ali ako to nazoveš AI-om onda to možeš prodati svima. Sve što se danas prodaje nije AI nego je riječ o solidnim matematičkim izračunima koje ne treba omalovažavati. To čak ima puno manje rizika od samog AI-a.

Također, Alan gleda na AI kao nešto što radi u pozadini i nešto što doktor, a ni pacijent ne moraju u potpunosti razumjeti. Ono primarno mora biti pomoć u radu zbog kojeg doktor može donositi ispravne zaključke. Također, kao bitan element ističe to što AI ne smije smetati doktora u radu.

Ključno pitanje: može li AI zamijeniti liječnika?

Može li usko specijalizirani AI zamijeniti liječnika? Nikola kaže kako je to ostvarivo tek u nekoj dalekoj budućnosti. AI je napredovao u rentgenu srca i pluća te kožnoj dijagnostici, ali još smo veoma daleko od problema koji predstavlja to pitanje:

Ono što nas zapravo muči je parcijalno digitalizirano zdravstvo. Napišem recept na papir, poslikam ga pa stavim na internet te kažem: super, digitalizirali smo zdravstvo. Mi ništa ne radimo s podacima koje imamo, a s njima bismo zapravo mogli izrazito pomagati pacijentima.

Filip smatra kako uopće ne bi trebali razmišljati o tehnologiji u kontekstu zamjene liječnika jer će to stvoriti otpor kod ljudi koji bi trebali stvarati tu tehnologiju. Pucamo si u koljeno, naglašava Filip. Osim toga, zamjena uopće nije ni potrebna, dodaje:

Mi imamo nevjerojatan prostor za unaprijeđenje svih usluga, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. U svijetu ne postoji idealan zdravstveni sustav, a ovom tehnologijom možemo izrazito unaprijediti sustav, a ne zamijeniti liječnika.

Jedan dio ljudi će ostati bez posla, ali to ne smijemo trivijalizirati, već riješiti, ističe Anja. S druge strane, prednosti mogu biti puno veće. U Hrvatskoj se provodi projekt u kojem se pokušava spojiti inovativni uređaj kojeg su razvili Slovenci za praćenje EKG-a i  softver za analizu takvog tipa signala baziran na AI-ju:

Ne želimo samo vidjeti kako će taj sustav funkcionirati, već želimo vidjeti, u slučaju ako će dobro funkcionirati, zašto jedan takav sustav ni bi imao prioritet? Ako pričamo o atrijskoj fibrilaciji znamo da ju premalo dijagnosticiramo i sporo ju prepoznajemo.

Ako imamo sustav koji malo košta i lako je primjenjiv, zašto ga ne bi koristili? Treba gledati širu sliku, treba li nam stručna osoba za sve što treba raditi stručnjak? Također, odgovorno tvrdim kako nijedan liječnik neće ostati bez posla.

Koriste li se AI sustavi u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj postoje barem dva AI rješenja koja se koriste u kliničkoj praksi, navodi Anja. Newton Technologies Adria razvio je speech to text tehnologiju koja izgovoreni tekst pretvara u pisani tekst:

Zvuči trivijalno. To radi Google, ali probajte to napraviti na hrvatskom jeziku. On je treniran na medicinskim tekstovima. Uvijek je potrebno prepraviti tekst, ali on značajno ubrzava cijeli proces.

Akademik Miroslav Samaržija s Klinike za plućne bolesti Jordanovac, nedavno je spominjao novi CT uređaj koji skenira pluća pacijenata za koje postoji rizik od raka pluća. S tim uređajem došao je i AI softver koji analizira te slike:

Morate shvatiti kako radiologa ima jako malo u Hrvatskoj. U taj uređaj je moguće uvesti rani screening tumora pluća koji inače ne biste mogli dobiti ili bi dugo čekali jer nam nedostaje radiologa.

“Mi se moramo boriti da dobijemo nalaze iz Splita”

Jedna od velikih boljki zdravstvenog sustava je problem dijeljenja podataka o pacijentima između bolnica. Sve što pacijent napravi u jednoj bolnici se sprema na lokalni server, ali tim podacima ne mogu pristupiti doktori iz drugih bolnica, ističe Nikola:

Mi smo bolnica (Merkur) koja poslužuje cijelu Hrvatsku po pitanju transplantacija jetre ili bubrega. Mi ne možemo vidjeti nalaze pacijenata koji dolaze iz npr. Splita. Ako vidimo da je pacijent napravio važnu pretragu u Splitu, bilo bi super kada bi to mogao vidjeti. Krećemo iz nevjerojatno niske razine kada se moramo boriti da dobijemo nalaze iz Splita.

Nikola posebno naglašava kako je od 2018. na snazi Zakon o podacima i informacijama u zdravstvu koji zahtijeva od svih pružatelja zdravstvenih usluga da informacije pacijenata stavljaju na CEZIH (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske), ali to se ne provodi u praksi.

HealthTech startup najteži je tip startupa za razviti

Kada razvijaš zdravstveni proizvod, on je resursno jako zahtjevan, a povrat uloženog je puno duži zbog čega cijeli proces postaje začarani krug, ističe Filip. Usprkos preprekama, Filip dalje ima pozitivan stav;

Korona je motivirala nastanak puno zdravstvenih startupa jer je pokazala koliko smo zapravo loši. Ti startuperi sada žele biti dio bolje budućnosti. Na razini Europe narasle su investicije od 2.6 puta što je otprilike 10 milijardi dolara. Taj trend pokretanja healthcare startupa možemo vidjeti i u Hrvatskoj, ali ne možemo vidjeti trend ulaganja u takve startupe.

Filip posebno hvali projekt EDIH (European Digital Innovation Hubs) u kojem sudjeluje i Institut Ruđer Bošković sa svojim EDIH AI4Health.Cro: AI za pametno zdravstvo i medicinu. Anja pojašnjava kako je AI4Health.Cro usredotočen na mala i srednja poduzeća koja žele razvijati AI rješenja:

Ideja je da EDIH bude one-stop-shop, znači jedno mjesto gdje inovatori kada imaju problema u bilo kojem koraku da dođu i dobiju usluge EDIH-a ili da im pomognu u realizaciji negdje drugdje.

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Kako proizvod uopće ulazi u zdravstvo?

Prema europskim propisima potrebno je prvo proizvod registrirati kao medical device, objašnjava Anja. Također, postoje wellbeing rješenja koja lakše ulaze na tržište, ali MDR (Medical Device Regulation) je jako strog i takav je s razlogom.

Kada bi Filip razvijao AI proizvod za Hrvatsku, on bi se usredotočio na privatni dio zdravstva jer ako njima neće biti zanimljiv, onda neće biti nikome:

Gledao bih što danas primjenjuju, zašto i jesu li u tome našli rezultate, je li im to pomoglo da ostvare rezultate i jesu li konkurentniji…?

Stručni govornici predstavili su kompleksnost umjetne inteligencije u zdravstvu. Iako će ona jednog dana vjerojatno imati potencijal da zamijeni liječnika, to se nikada ne smije dopustiti. Ti softveri trebali bi ostati “asovi u rukavu” koji će liječnicima pomoći da nastave spašavati živote, zaključak je Penkalinog okruglog stola, a za detalje možete pogledati cijelu snimku:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Intervju

“Tata” Angulara o tome što bi danas napravio drugačije i kako instantno ubrzati web aplikacije

Nakon više od 15 godina u Googleu, gdje je inicijalizirao, osmislio i podigao temelje Angulara, jednog od najpoznatijih JavaScript frameworka, a potom usmjerio Googleovu kulturu prema test driven developmentu, Miško Hevery se otisnuo u samostalne vode...

Startupi i poslovanje

Počelo je dvojno iskazivanje cijena! Što to znači za internetske trgovine?

Od danas sve internetske trgovine moraju iskazivati dvojne cijene. Iako na prvu zvuči kao nešto lagano za provesti, taj proces može uključivati product managera, dizajnera, backend i front-end programera. Kako se u tome snalaze mikro i mali poduzetnici koji su često "one man band"?

Kriptovalute i Blockchain

The Ethereum Merge. Kripto svijetu slijedi promjena na koju se čekalo skoro 10 godina

Već dugi niz godina radi se na vjerojatno jednom od najkompleksnijih projekata koji se tiču blockchain tehnologije, a taj dugoiščekivani update za Ethereum blockchain trebao bi izaći sredinom ovog mjeseca.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Predstavljeni startupi 7. generacije Startup Factoryja. Počinje borba za 800.000 kuna!

U Zagrebačkom inovacijskom centru - ZICER-u predstavljena je sedma generacija Startup Factoryja, prvog hrvatskog akceleracijskog programa za startupe.

Zabava i zanimljivosti

Stiže zlatni Ilija 2.0 – kako je Kontri prošla prva kolekcija NFT-ova?

Tko će imati čast otići s Ilijom Brajkovićem na veganski ručak?

Web aplikacije

UX dizajn koji nije iritantan za korištenje niti zahtjevan za programiranje? Kent C. Dodds kaže – moguće je!

Koga UX dizajn nikada nije naživcirao, taj vjerojatno nije ni bio na internetu. Na Infobip Shiftu 2022 od frontend i backend developera saznali smo konkretne savjete kako stvoriti najbolje korisničko iskustvo na webu.

Intervju

Zašto postati Scrum master i kako se educirati?

Oglasi za posao Scrum mastera postali su svakodnevica, kaže profesionalna Scrum trenerica Ana Roje Ivančić te objašnjava zašto je formalna certifikacija za taj posao nužni minimum i što čini kvalitetnu edukaciju.

Sponzorirano

Kako se u IN2 grupi, koja je ove godine napunila 30, kombiniraju iskustvo i mladost?

Tri desetljeća za jednu IT tvrtku ozbiljan je staž, ali ako gledamo u ljudskim godinama - IN2 grupa tek ulazi u najbolje razdoblje, a to pokazuje njihov pristup radu i ljudima.

Web aplikacije

Najpoznatija edukativna mobilna aplikacija ima – web tim? Upoznajte developere iza Photomathovog Math Expert Marketplacea!

Korisnici često nisu svjesni da je rješenje koje su dobili nakon skeniranja određenog matematičkog zadatka prošlo dalek put po raznim timovima u Photomathu, a još manje da je jedan od tih timova primarno zadužen za web...