O čemu govorimo kad na hrvatskom govorimo o umjetnoj inteligenciji, o AI ili UI?

“Drago mi je da malo diskutiramo o temama vezanim za umjetnu inteligenciju, a koje se ne svode na skoru, ali sigurnu propast čovječanstva”, komentirao je zamjenik ravnatelja CARNET-a Juraj Bilić kad sam mu se obratila sa zahtjevom za komentar na ovu temu.

Istina, tema, odnosno dilema o kojoj sam ga pitala možda se čini nebitnom, ali kolegama iz Netokracije, a i meni, već se nekoliko puta dogodilo da ostanemo zbunjeni kad bi u priči o umjetnoj inteligenciji naišli na kraticu – UI.

Umjetna inteligencija ili korisničko sučelje?

Štoviše, kad me poznanica nedavno bila pitala da joj pregledam kolumnu u kojoj se dotiče i umjetne inteligencije, rekla sam joj – super ti je ovo, ali cijelo vrijeme pišeš UI umjesto AI! Ja sam mislila da ona ne kuži, a u stvari je UI kao kratica za umjetnu inteligenciju bio rezultat lektorske intervencije!

Zbunjen je bio i kolega Marin Pavelić slušajući nedavno u EU parlamentu raspravu o Aktu o umjetnoj inteligenciji pa je u šali komentirao da nije siguran o čemu se raspravlja, o umjetnoj inteligenciji ili korisničkom sučelju.

Naravno da ima smisla da se u hrvatskom jeziku kao kratica za umjetnu inteligenciju koriste početna slova tih riječi, što daje – UI. Zbunjenost nastaje iz toga što je UI u tehnološkom svijetu uvriježena kratica za nešto drugo – user interface, odnosno korisničko sučelje.

U konkretnom slučaju Akta o umjetnoj inteligenciji, objašnjava Nevena Erak Camaj, akreditirana konferencijska prevoditeljica za hrvatski jezik u institucijama Europske unije, u službenom prijevodu teksta koristi se kratica UI:

Kad je riječ o usmenom prevođenju u institucijama Europske unije, najvažnije je pravilo slijediti terminologiju koja je zadana službenim pravnim tekstom ili tekstovima koji su podloga onomu o čemu se raspravlja.

Katkada u radu radnih skupina stručnjaci koji izravno sudjeluju u raspravama znaju dati svoj osvrt i uputiti na izraze koji su u toj grani djelatnosti uvriježeni ili možda češći od onoga što je prisutno u službenim materijalima tako da i prevoditelji znaju materiju približiti prikladnijom terminologijom.

To osobito pomaže ako postoji više varijanti prijevoda pojedinih termina, što je zapravo često jer su pravnu stečevinu prevodile različite organizacije.

U ovom konkretnom slučaju, u službenom prijevodu teksta Akta o umjetnoj inteligenciji navedena je kratica UI za pojam umjetna inteligencija, dok se u svakodnevnom govoru, ali i u dobrom dijelu medija koristi ona na koju smo svi navikli – AI.

Službeni dokumenti trebaju slijediti službene kratice

CARNet se, dodaje Bilić, zamjenik ravnatelja te ustanove, u službenim dokumentima vodi pojmovima koji se navode u višim propisima, ali:

Kad god možemo koristimo puni naziv, umjetna inteligencija, ali za očekivati je da će se u neformalnoj komunikaciji koristiti i hrvatska i engleska verzija skraćenice.

UI može biti zbunjujuće samo izvan konteksta, ali većinom se koristi u komunikaciji ili tekstovima o umjetnoj inteligenciji pa je prilično jasno da se ne govori o korisničkom sučelju.

Tema prevođenja tehnoloških termina na hrvatski jezik uvijek je polarizirajuća i, priznajem, razumijem oba tabora. I one koji naglašavaju da nema razloga da baš uvijek i nekritički preuzimamo engleske riječi i kratice jer imamo adekvatne riječi u hrvatskom jeziku, ali i one koji podsjećaju na to da je engleski jezik jednostavno neslužbeni službeni jezik tehnologije, a koja se razvija toliko brzo da se ti termini udomaće prije nego ih stignemo prevesti.

Češka ima UI, Italija i Francuska IA, Njemačka KI…

Bilić kao primjer korištenja engleskih kratica u službenoj komunikaciji navodi nekoliko slučajeva u kojima se puni naziv pojma prevodi (poput umjetne inteligencije, primjerice), ali se koristi engleska skraćenica:

Tako primjerice NIS I direktiva navodi sljedeće pojmove: „središte za razmjenu internetskog prometa (IXP)” – gdje IXP znači Internet exchange point i „sustav naziva domena (DNS)” – gdje DNS znači Domain Name System.

Pretpostavlja da su se u slučaju UI  hrvatski prevoditelji odlučili za domaću skraćenicu jer se radi o iznimno važnom pojmu, a napominje i da su tako postupile i mnoge druge države članice – Češka (UI), Italija (IA), Francuska (IA), Njemačka (KI), dok neke države članice poput Slovenije i Češke ne koriste skraćenice u službenom tekstu.

“UI ponekad zbunjuje, ali će se uvriježiti.”

Erak Camaj se, osim prevođenjem u institucijama EU, kao suosnivačica startupa Erato Expert bavi i umjetnom inteligencijom, odnosno prirodnom obradom jezika. S obzirom na to da, kako kaže, stoji po jednom nogom u oba svijeta ona se, priznaje, zna zbuniti:

U profesionalnom radu se dotičem i umjetne inteligencije i rada u institucijama, pa me kratica UI ponekad zbunjuje i često u mikrofon ispalim AI!

Svejedno, čini mi se da će, barem u okvirima europskih institucija, kratica UI za umjetnu inteligenciju s vremenom postati uvriježena,  a vjerujem da će se s uvriježiti u mojem vokabularu. U svijetu stvarne primjene će svakako ostati AI.