Domaći ININ uz AI "opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Održavanje cesta je izuzetno izazovan posao, pogotovo jer se radi o nečem što se mora raditi iznova iz dana u dan. Budući da prometnica ima zaista mnogo, svako oštećenje mora se dokumentirati, i onda na teren izaći s timom koji će cestu “krpati” ili staviti novi sloj asfalta. Dokumentiranje oštećenja je izuzetno važno, ali i jedan od najtežih dijelova ovog posla. Ovaj problem nastoji riješiti tvrtka ININ iz Slavonskog broda svojim sustavom Smart*Road Mainteance. 

Tvrtka koja postoji čak 26 godina u svom poslovanju implementirala je više od 300 projekata kod 119 korisnika, a najveći dio poslovanja do sada se temeljio na web*ERPINS aplikaciji, kompletnom ERP (enterprise resource planing) sustavu za razne industrije. U posljednje tri godine ova tvrtka ubrzano razvija sustave za fotogrametriju i radi na umjetnoj inteligenciji, a upravo o tome razgovarao sam s Anitom Đurašinović iz ININ-a.

Zahjevni ručni poslovi napokon nalaze zamjenu

Anita kaže kako nije tajna da će uskoro velik broj poslova preuzeti neki oblici AI sustava, a najviše se ovdje govori o zahtjevnim ručnim poslovima koji se mogu u velikoj mjeri automatizirati modernim tehnologijama. Ceste i održavanje istih vrlo su dobar primjer upravo ovakvog posla, a vjerujem da bi svima bilo lakše kada bi se umjetna inteligencija uključila u ovaj prilično važan, ali težak posao. Anita pojašnjava izazove održavanja:

Svi gradovi su dužni uraditi i voditi bazu cestovnih objekata (znakova, rasvjetnih tijela, semafora, šahtova…). To je zahtjevan posao i u praksi je teško osigurati konzistentnost i točnost podataka. Nadalje, za potrebe održavanja cesta i znakova, oštećenja se najčešće ručno označuju i zapisuje se lokacija, te se informacije prepisuju kako bi se formirao nalog za održavanje. Različita oštećenja, smetnje i nesukladnosti mogu se pojavljivati na dnevnoj bazi što dodatno otežava dokumentiranje i sanaciju istih.

Sva oštećenja bilježe se na karti kako bi se kasnije mogla evaluirati i sanirati. ININ

Sve što treba je vozilo, mobitel i GPS

Kako bi se posao olakšao osobama koje ova oštećenja moraju prepoznavati i pratiti, ININ je razvio aplikaciju i sustav za koji je potrebna tehnologija koju svi nosimo u džepu: mobitel.

Naš sustav omogućuje snimanje i ručno označavanje objekata na i uz cestu odnosno automatsko prepoznavanje i lociranje objekata korištenjem opcije algoritma umjetne inteligencije koji veliki dio posla odradi samostalno. Po označavanju svi objekti su vidljivi na integriranom GIS sustavu, odnosno aktualnoj karti grada s pripadajućim geolokacijama i fotografijama ekstrahiranim iz video zapisa.

Ovo znači da se upravo onaj gore spomenuti zamorni dio posla oko ručnog zapisivanja i dokumentacije prenosi unutar aplikacije koja je mnogo lakša za korištenje, a do nekih zaključaka dolazi i sama. Anita dodaje kako aplikacija bilježi i stanje prometnih znakova, šahtova i javne rasvjete.

Preciznost lokacije ovisi o brzini vožnje i kvaliteti lokatora, a automatske klasifikacije znakova i oštećenja ovise o uvjetima, načinu i brzini snimanja te vrsti oštećenja. Kod dobrih uvjeta snimanja i uobičajenih znakova i oštećenja automatska detekcija prelazi 90% za znakove i 80% za poznata oštećenja.

Zainteresirani i drugi gradovi

Prednosti su evidentne: nakon nekoliko prolazaka cestom u jednoj bazi podataka gradovi mogu imati dokumentirane sve ceste i njihovu prateću infrastrukturu, izraditi katalog prometnih znakova i javne rasvjete, a budući da se unutar aplikacije može bilježiti i napredak na popravcima, lakše je podnositi izvješća i prezentirati rezultate građanima.

Trenutno se ova aplikacija koristi kako bi se bilježilo stanje cesta u Slavonskom Brodu, koji je nedavno osvojio i nagradu Smart City upravo za korištenje ove aplikacije. Anita mi kaže kako pregovaraju s drugim zainteresiranim gradovima.

Naravno, dobar dio posla ostaje cestarima koji oštećenja zapravo trebaju i popraviti – jer nema smisla samo ih bilježiti, ali Anita kaže kako su do sada naišli samo na pozitivne reakcije od nadležnih institucija koji su uzbuđeni oko ovog novog sustava.

Uz detaljne GPS koordinate, aplikacija snima i video koji je pridružen svakom oštećenju. ININ

OCR za smanjenje troškova očitavanja brojila

Osim praćenja znakova i stanja cesta, ININ aplikacije za strojno učenje i prepoznavanje koriste se i u bilježenju stanja plinskih brojila. Anita mi kaže kako do sada sve radi vrlo dobro. Očitavač samo treba kroz aplikaciju fotografirati stanje brojila koje se potom automatski uz pomoć računalnog vida pretvara u podatke koji stižu “centrali”.

Najveći izazov koji je postojao u testnom periodu bili su sami mobiteli, odnosno različite kvalitete uređaja koje su koristili inkasatori. Anita kaže kako se, nakon rješenja ovog problema, nastavilo s rastom te je obuhvaćeno prvih 1.500 korisnika na cijelom distribucijskom području tvrtke Brod-plin. Također, Anita dodaje kako je aplikacija omogućila tri važne stvari:

  • Smanjenje vremena za pripremu, očitanje i obradu podataka za 20% ukupnog vremena očitanja, tj. s pet radnih dana na četiri radna dana.
  • smanjenje broja angažiranih djelatnika (za 90%) koji vrše obradu podataka (prijem, kontrola i unos lista očitanja) tako da se zaposlenici mogu preraspodijeliti i rasteretiti po pitanju posla.
  • Smanjenje financijskog troška za mjesečno očitanje za polovicu iznosa (50%) sredstava (papir, toner, financijski izdatak djelatnika kod unosa tijekom razdoblja očitanja).

Slavonski Brod bi se mogao upravo uz pomoć ININ-a značajnije razviti u području IoT-ja, ali vjerujem da ne treba stati samo na ovome gradu te da će ININ uskoro svoje čarobne metode bilježenja rupa i oštećenja na cesti podijeliti s ostalim gradovima i županijama. Svi znamo da bi bolji sustavi bilježenja rupa samo doprinijeli sigurnosti na cestama, ali i ugodnosti vožnje – bez izbjegavanja rupa na cesti kao da su mine.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    28. 01. 2020. u 10:36 pm Odgovori

    meni je jesno da si diplomirani novinar i da se ne rezumiješ u programiranje, pa se svakakve vjesti prenose kao AI, ultra super, vrlo pametne i tako to,
    a možda je samo čisto preplačivanje aplikacija u stilu firmi sa generalima u nadzornom odboru.

    no u svako slučaju android aplikaciju za tagiranje ceste i spremanje podataka u bazu
    napravi svaki vredniji srednjoškolac preko vikenda,
    a šta se tiće očitanja brojila sva imaju brojčanike i tu se fotka provuče kroz OCR i rješen problem.

    znam da je AI inn, ali prepoznavanje štampanih brojki je odavno rješen problem dobrim starim OCR-om

    ajde prije pisanja ovakvih senzacionalističkih članaka pitaj kojeg IT frenda da ti da mišljenje i recenziju, ovakvih glupavih članaka imate više od 50%

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      29. 01. 2020. u 11:33 am Odgovori

      Bok panj! Predvidili smo ovo oko očitavanja brojila sigurno, hvala na napomeni. Istaknut ćemo da je u pitanju računalni vid. Ipak, ne bih se složila da aplikacija sama kao takva nema veze s umjetnom inteligencijom, tako da taj dio komentara pripisujem dramatičnosti degradiranja kolege i članka. Jer, dokumentiranje oštećenja je samo to – dokumentacija, ali vjerujem da je jasno kako je funkcija aplikacije upravo da se fotografirani znakovi i oštećenja automatski prepoznaju i klasificiraju – što jest AI.

      Ako ste možda imali priliku fotkati rupe i izbočine s njihovom aplikacijom i znate nam više reći – slobodno se javite.

      Naravno, kao i uvijek do sada – mi svoje sponzorirane ističemo. 🙂

    • Igor

      Igor

      04. 02. 2020. u 11:31 am Odgovori

      Ne slažem se sa izjavom, brojila se ne mogu OCRati (npr. brojčanik ne daje brojeve zbog prelaska na sljedeći broj), moraju se prepoznati u videu (vrsta i tip brojila) i u realnom vremenu očitati i poslati serijski broj i potrošnju. Samo 1 tvrtka u RH očitava automatski iz videa potrošnju. Dakle, ovo je riješeno višeslojom neuronskom mrežom.
      Automatsko mapiranje ceste (rupa, znakova,šahtova) i integracija sa GISom također se mora uraditi pomoću neuronske mreže i proces je vrlo zahtjevan (učenje iz desetaka tisuća slika) tako da srednjoškolac to ne bi napravio preko vikenda.
      Ukratko, komentar pokazuje da se ne snalazite u AI pojmovima i aplikacijama, ali vam zato dobro ide prosipanje jala na javnom portalu.
      Ovaj sw je dobio nagradu za Smart City, tako da vjerojatno nije “preser” …

    • ludi panj

      ludi panj

      29. 01. 2020. u 10:15 am Odgovori

      ne i ne, prvi dan ostatka života će biti kad shvatiš da ne razumiješ sve
      ili barem stavi da je sponzorirani članak da znamo da se radi o nečijem “preseru”,
      a ne o objektivnom novinarstvu

      PS. stavljaj manje šečera u kavu

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Novost

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.