U hrvatske startupe uloženo 20 000 000 eura u 2014. godini!

U hrvatske startupe uloženo 20 000 000 eura u 2014. – deset puta više nego godinu prije!

Već godinama na Netokraciji pratimo startupe u Hrvatskoj, njihove velike i male uspjehe, a pregled koji imamo nad razvojem scene odlučili smo uobličiti u istraživanje koje bi našu perspektivu približilo svima u zajednici - koliko je uloženo, tko ulaže, u kakve projekte i zašto pitanja su kojima smo se pritom pozabavili.

n-istrazivanje_naslovna

Kada se priča o hrvatskim startupima, često se njihove uspjehe mjeri s tvrtkama iz Silicijske doline, a pritom se ne uzima u obzir da je riječ o dva različita ekosustava, u različitim fazama razvoja. Pravi napredak domaće startup scene vidi se kada se usporedi sama sa sobom i u retrospektivi sagleda što se promijenilo u samo godinu dana.

Prema podatcima koje je pružio Zagrebački inkubator poduzetništva, investicije u hrvatske startupe u 2013. godini iznosile su sveukupno 2 180 000 eura – samo godinu dana kasnije taj se broj udeseterostručio, pa su tako ulaganja u 2014. godini iznosila čak 21 206 023 eura.

investicije po godinama

Preko dvadeset milijuna eura investicija osiguralo je devetnaest hrvatskih startupa: Rimac Automobili, Bellabeat, Farmeron, Repsly, Teddy the Guardian, Codeanywhere, Madbarz, Agrivi, Cinexio, Ironward, Greenpie, Oradian, Serwantess, u:Plug, Hipersfera, ThiefScry, Colomb.io, Zzzzapp i Drive Angel.

80 posto investicija uloženo u hardverske projekte

harvder softver startupi

Najvećih pet investicija osigurali su Rimac Automobili s 10 milijuna eura, slijedi Bellabeat sa 6,5 milijuna eura, Farmeron s 2,3 milijuna, Repsly s nešto više od milijun eura investicije te Teddy the Guardian s aproksimativno 350 tisuća eura ulaganja.

Među pet najvećih iznosa, nalaze se čak tri hardverska projekta. Iako razvoj hardvera nosi sa sobom neke izazove i ulaganja kojih u softverskim projektima nema, pa tako sa sobom nosi i neke druge rizike, ne može se poreći i da su hardverski projekti sada na cijeni.

Među 19 startupa koji su osigurali investicije, njih 7 se bavilo hardverom, dok je 12 softverske prirode. Softverski startupi zaslužni su za 20 posto od uložene sume80 posto sveukupnog iznosa investicija u hrvatske startupe prošle je godine dobilo upravo 7 hardverskih projekata – Rimac Automobili, Bellabeat, Teddy the Guardian, Serwantess, u:Plug, Hipersfera i ThiefScry.

Europske investicije na početku, američke i azijske za agresivan proboj

Na predstavljanju rezultata istraživanja bili su i osnivači startupa koji su prošle godine dobili investicije - Marko Linke i Matija Žulj.
Na predstavljanju rezultata istraživanja bili su i osnivači startupa koji su prošle godine dobili investicije – Marko Linke i Matija Žulj. (Fotograf: Luka Travaš)

Sav domaći kapital uložen u hrvatske startupe prošle je godine došao iz džepova anđeoskih investitora.

Nenad Bakić uložio je u riječku tvrtku E-glas, koja razvija Serwantess, sustav za upravljanje domom glasovnim naredbama, dok je Teo Valić uložio u hardverski startup koji se bavi razvojem dronova – Hipersferu.

Najviše je pak investicija došlo iz Bugarske – akceleratorski fond Eleven je u 2014. ugovorio 200 tisuća eura investicija u hrvatske startupe, među njima u:Plug, ThiefsCry i Colomb.io i Zzzap Wireless Ltd, dok je LAUNCHub uložio 120 tisuća eura u dva startupa – Cinexio te 50 i Greenpie.

investicije zemlje

Brojčano je najviše ulaganja uistinu stiglo iz Europe, no europska ulaganja iznose 3,6 posto sveukupnog iznosa investicija, iz Sjedinjenih Američkih Država stiglo je 38 posto investicija u hrvatske startup tvrtke, dok su najviše ulaganja došla iz Azije – kineske investicije u dva hrvatska startupa pokrivaju aproksimativno 58,4 posto sveukupne uložene sume u 2014. godini.

Kod ove geografske razdiobe investicija ipak treba imati na umu da su (istočno)europski fondovi i akceleratori uglavnom su usmjereni na startupe u ranim fazama razvoja.

Riječ je jednostavno o fondovima koji ulažu u startupe u različitim fazama, koji odražavaju potrebe ekosustava u kojima se nalaze.

Kako stoje stvari u susjedstvu?

Tri startup ekosustava razlikuju se po visini investicija uloženih u lokalne startupe, ali i po njihovoj strukturi. Slovenija daleko prednjači, sa 60 855 500 eura koje su startupi prikupili, slijedi Hrvatska s 21 156 023, a potom Srbija s 9 470 262 eura ulaganja.

Ono što je posebno zanimljivo su izvori tih investicija – u Sloveniji je, prema podatcima Silicon Gardensa, 93 posto iznosa investicija došlo iz VC fondova, 4 posto čine privatna ulaganja, za 2 posto zaslužni su akceleratori, 1 posto su državna ulaganja, a crowdfunding, iako vrlo razvijen, u sveukupnoj sumi nije dosegao 1 posto.

U Srbiji je situacija drastično drukčija – za najveći dio investicija, njih 54 posto, zaslužna je jedna investicija i to od istraživačke institucije – National Cancer Institute. Slijede VC ulaganja zahvaljujući kojima je priskrbljeno 24 posto investicija, država je zaslužna za 14 posto sveukupne sume, dok su startupi ulaskom u akceleracijski proces osigurali 8 posto od ukupnog zbroja.

investicije vrste

I u Hrvatskoj je, kao i Sloveniji, najviše investicija došlo upravo iz fondova – brojčano ih je bilo 10, a njihov sveukupan iznos čini 98,5 posto svih investicija. Privatna ulaganja slijede s 0,7 posto uloženih sredstava, investicije akceleratora iznose 0,3 posto investicija u hrvatske startupe, a nagrade i crowdfunding svaki po 0,25 posto.

Dobar početak 2015.

Rezultate istraživanja te svoje projekcije za sljedeću godinu predstavili su kroz panel raspravu Algebrin Hrboje Balen, osnivač StartLabsa Nebojša Lazić, Darko liović iz HAMAG-BICRO-a te Netokracijini tena Šojer i Ivan Brezak Brkan.
Rezultate istraživanja predstavili su kroz panel raspravu Algebrin Hrvoje Balen, osnivač StartLabsa Nebojša Lazić, Darko Liović iz HAMAG-BICRO-a te Netokracijini Tena Šojer i Ivan Brezak Brkan. (Fotograf: Luka Travaš)

Na početku godine zaredale su se nove investicije –Trillenium Hrvoja Prpića ASOS Ventures uložio 130 tisuća eura, hardverski u:Plug iz Bugarske je osigurao 100 tisuća eura follow-up investicije, a otvorile su se i neke nove opcije za podizanje ulaganja unutar države.

Kada je riječ o institucionaliziranim investicijama, Zagrebački inkubator poduzetništva prikupio je preko crowdinvesting kampanje sredstva za financiranje projekata u svojim kohortama, koje su početkom godine dobila tri projekta, SnapTap, ThoriumA+ i Tutotod, a ulaganje očekuje i najbolje projekte nove generacije.

Oformljen je još jedan fond – 60 tisuća kuna početne investicije trima je startupima obećao i novoosnovani akcelerator Frank Ventures, koje bi ove godine trebali dobiti softver za golubare Pippion, startup koji se bavi proizvodnjom karbonskih dijelova za bicikle Shovel te portal BiscuitPeople.

Kada tome dodamo nove najavljivane državne fondove, natječaje HAMAG-BICRO-a za podizanje poduzetništva, te poticaje za privatna ulaganja, 2015. bi trebala završiti s još više financiranih projekata te uspješnih startupa koji će krenuti osvajati globalna tržišta.

Besplatno preuzmite cijelo istraživanje – i sve detalje o startupima i fondovima

Ako vas zanima više detalja o ulaganju u startupaše, preuzmite cijelo istraživanje u PDF obliku – samo unesite e-mail adresu i ono stiže u vaš sandučić:

[yks-mailchimp-list id=”28f4b947ac” submit_text=”Unesi”]

istrazivanje partneri

Iako je pokretač istraživanja Netokracija, ono se ne bi moglo izvesti bez partnera, kojima zahvaljujemo. Regionalni pokrovitelj istraživanja je StartLabs, partner je HAMG-BICRO, edukacijski partner je Otvoreno učilište Algebra, komunikacijski partner je Alert, dok su za produkciju zaduženi Blagonic Brothers.

Komentari

  1. Miro

    Miro

    25. 03. 2015. u 4:07 pm Odgovori

    Ono što se vidi da domaći investitori sudjeluju u zanemarivom postotku ukupnih investicija. No nesrazmjerno tome ih ima po medijima.

    I jedan ispravak, u Sloveniji je uloženo 70 mil EUR

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hoćete li ući u koaliciju protiv Applea uz vodeće tech tvrtke poput Basecampa, Spotifya i Epic Gamesa?

Sredinom osmog mjeseca upitali smo se: Može li tvorac najpopularnije igre današnjice razbiti duopol Apple i Google trgovina? Čini se da smo dobili odgovor.

Društvene mreže

Ode li Facebook iz EU, veliki biznisi i agencije će se prilagoditi, ali mali – teško

Facebook se ovih dana prijeti kako će povući svoje usluge s tržišta Europske unije. Iako je to malo vjerojatan scenarij, provjerili smo kako bi njegova realizacija izgledala za one koji svoje poslovanje oslanjaju na društvene mreže - male i velike biznise, ali i digitalne agencije.

Startupi i poslovanje

Lekcije 10 godina tehnološke scene su jasne: B2B i profitabilnost prvo, a investicija tek kasnije!

Silicijska dolina je hrvatsku tehnološku scenu učila da bez investicija neće nigdje stići. Deset godina kasnije; Infobip, Nanobit, Infinum i mnogi drugi dokaz su da postoji drugačiji način.

Ecommerce

Što sam ja, a što su OPG-ovci naučili o online prodaji u 6 mjeseci Facebook grupe Virtualni plac

Facebook grupa Virtualni zagrebački plac danas broji 58.000 članova, a prije šest mjeseci nije postojala, kao ni digitalno prisustvo mnogih OPG-ovaca. Što se događalo u međuvremenu?

Kolumna

Microsoftova akvizicija ZeniMaxa samo je jedan korak u transformaciji Xboxa u “gaming Netflix”

Možda vam je Microsoft poznat po Windowsima, Officeu i cloud infrastrukturi, ali ovaj PC mastodont jučer je uložio u studio video igara 8 milijardi dolara! A ima itekako dobar razlog...

Tehnologija

Sezona je gotova. Može li ‘proptech’ pomoći s neiskorištenim apartmanima, ali i radnim prostorima?

Fizičko distanciranje stvorilo je krizu bez presedana za industriju nekretnina jer se po prvi put u modernom sjećanju potražnja za mnogim prostorima smanjila. Proptech industrija pokušava riješiti taj problem.