U hrvatske startupe uloženo 20 000 000 eura u 2014. – deset puta više nego godinu prije!

Kada se priča o hrvatskim startupima, često se njihove uspjehe mjeri s tvrtkama iz Silicijske doline, a pritom se ne uzima u obzir da je riječ o dva različita ekosustava, u različitim fazama razvoja. Pravi napredak domaće startup scene vidi se kada se usporedi sama sa sobom i u retrospektivi sagleda što se promijenilo u samo godinu dana.

Prema podatcima koje je pružio Zagrebački inkubator poduzetništva, investicije u hrvatske startupe u 2013. godini iznosile su sveukupno 2 180 000 eura – samo godinu dana kasnije taj se broj udeseterostručio, pa su tako ulaganja u 2014. godini iznosila čak 21 206 023 eura.

Preko dvadeset milijuna eura investicija osiguralo je devetnaest hrvatskih startupa: Rimac Automobili, Bellabeat, Farmeron, Repsly, Teddy the Guardian, Codeanywhere, Madbarz, Agrivi, Cinexio, Ironward, Greenpie, Oradian, Serwantess, u:Plug, Hipersfera, ThiefScry, Colomb.io, Zzzzapp i Drive Angel.

80 posto investicija uloženo u hardverske projekte

Najvećih pet investicija osigurali su Rimac Automobili s 10 milijuna eura, slijedi Bellabeat sa 6,5 milijuna eura, Farmeron s 2,3 milijuna, Repsly s nešto više od milijun eura investicije te Teddy the Guardian s aproksimativno 350 tisuća eura ulaganja.

Među pet najvećih iznosa, nalaze se čak tri hardverska projekta. Iako razvoj hardvera nosi sa sobom neke izazove i ulaganja kojih u softverskim projektima nema, pa tako sa sobom nosi i neke druge rizike, ne može se poreći i da su hardverski projekti sada na cijeni.

Među 19 startupa koji su osigurali investicije, njih 7 se bavilo hardverom, dok je 12 softverske prirode. Softverski startupi zaslužni su za 20 posto od uložene sume – 80 posto sveukupnog iznosa investicija u hrvatske startupe prošle je godine dobilo upravo 7 hardverskih projekata – Rimac Automobili, Bellabeat, Teddy the Guardian, Serwantess, u:Plug, Hipersfera i ThiefScry.

Europske investicije na početku, američke i azijske za agresivan proboj

Sav domaći kapital uložen u hrvatske startupe prošle je godine došao iz džepova anđeoskih investitora.

Nenad Bakić uložio je u riječku tvrtku E-glas, koja razvija Serwantess, sustav za upravljanje domom glasovnim naredbama, dok je Teo Valić uložio u hardverski startup koji se bavi razvojem dronova – Hipersferu.

Najviše je pak investicija došlo iz Bugarske – akceleratorski fond Eleven je u 2014. ugovorio 200 tisuća eura investicija u hrvatske startupe, među njima u:Plug, ThiefsCry i Colomb.io i Zzzap Wireless Ltd, dok je LAUNCHub uložio 120 tisuća eura u dva startupa – Cinexio te 50 i Greenpie.

Brojčano je najviše ulaganja uistinu stiglo iz Europe, no europska ulaganja iznose 3,6 posto sveukupnog iznosa investicija, iz Sjedinjenih Američkih Država stiglo je 38 posto investicija u hrvatske startup tvrtke, dok su najviše ulaganja došla iz Azije – kineske investicije u dva hrvatska startupa pokrivaju aproksimativno 58,4 posto sveukupne uložene sume u 2014. godini.

Kod ove geografske razdiobe investicija ipak treba imati na umu da su (istočno)europski fondovi i akceleratori uglavnom su usmjereni na startupe u ranim fazama razvoja.

Riječ je jednostavno o fondovima koji ulažu u startupe u različitim fazama, koji odražavaju potrebe ekosustava u kojima se nalaze.

Kako stoje stvari u susjedstvu?

Tri startup ekosustava razlikuju se po visini investicija uloženih u lokalne startupe, ali i po njihovoj strukturi. Slovenija daleko prednjači, sa 60 855 500 eura koje su startupi prikupili, slijedi Hrvatska s 21 156 023, a potom Srbija s 9 470 262 eura ulaganja.

Ono što je posebno zanimljivo su izvori tih investicija – u Sloveniji je, prema podatcima Silicon Gardensa, 93 posto iznosa investicija došlo iz VC fondova, 4 posto čine privatna ulaganja, za 2 posto zaslužni su akceleratori, 1 posto su državna ulaganja, a crowdfunding, iako vrlo razvijen, u sveukupnoj sumi nije dosegao 1 posto.

U Srbiji je situacija drastično drukčija – za najveći dio investicija, njih 54 posto, zaslužna je jedna investicija i to od istraživačke institucije – National Cancer Institute. Slijede VC ulaganja zahvaljujući kojima je priskrbljeno 24 posto investicija, država je zaslužna za 14 posto sveukupne sume, dok su startupi ulaskom u akceleracijski proces osigurali 8 posto od ukupnog zbroja.

I u Hrvatskoj je, kao i Sloveniji, najviše investicija došlo upravo iz fondova – brojčano ih je bilo 10, a njihov sveukupan iznos čini 98,5 posto svih investicija. Privatna ulaganja slijede s 0,7 posto uloženih sredstava, investicije akceleratora iznose 0,3 posto investicija u hrvatske startupe, a nagrade i crowdfunding svaki po 0,25 posto.

Dobar početak 2015.

Na početku godine zaredale su se nove investicije –Trillenium Hrvoja Prpića ASOS Ventures uložio 130 tisuća eura, hardverski u:Plug iz Bugarske je osigurao 100 tisuća eura follow-up investicije, a otvorile su se i neke nove opcije za podizanje ulaganja unutar države.

Kada je riječ o institucionaliziranim investicijama, Zagrebački inkubator poduzetništva prikupio je preko crowdinvesting kampanje sredstva za financiranje projekata u svojim kohortama, koje su početkom godine dobila tri projekta, SnapTap, ThoriumA+ i Tutotod, a ulaganje očekuje i najbolje projekte nove generacije.

Oformljen je još jedan fond – 60 tisuća kuna početne investicije trima je startupima obećao i novoosnovani akcelerator Frank Ventures, koje bi ove godine trebali dobiti softver za golubare Pippion, startup koji se bavi proizvodnjom karbonskih dijelova za bicikle Shovel te portal BiscuitPeople.

Kada tome dodamo nove najavljivane državne fondove, natječaje HAMAG-BICRO-a za podizanje poduzetništva, te poticaje za privatna ulaganja, 2015. bi trebala završiti s još više financiranih projekata te uspješnih startupa koji će krenuti osvajati globalna tržišta.

Besplatno preuzmite cijelo istraživanje – i sve detalje o startupima i fondovima

Ako vas zanima više detalja o ulaganju u startupaše, preuzmite cijelo istraživanje u PDF obliku – samo unesite e-mail adresu i ono stiže u vaš sandučić:

[yks-mailchimp-list id=”28f4b947ac” submit_text=”Unesi”]

Iako je pokretač istraživanja Netokracija, ono se ne bi moglo izvesti bez partnera, kojima zahvaljujemo. Regionalni pokrovitelj istraživanja je StartLabs, partner je HAMG-BICRO, edukacijski partner je Otvoreno učilište Algebra, komunikacijski partner je Alert, dok su za produkciju zaduženi Blagonic Brothers.