(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Kako smo saznali danas od predsjednika udruge Mislava Malenice, direktora startupa Mindsmiths (nekadašnji Vingd) te potpredsjednice Hajdi Ćenan, suosnivačice AI startupa airt, osim što kroz udrugu žele promovirati važnost umjetne inteligencije, CroAI želi osigurati da Hrvatska ima svoju ulogu u budućnosti koje će uvelike biti oblikovana AI tehnologijama.

U Zagrebu su se na predstavljanju udruge danas okupila i neka od ključnih imena iz industrije: Damir Sabol, osnivač Photomatha i Microblinka te Izabel Jelenić, suosnivač i CTO Infobipa, a od kojih sam ususret događaju saznala i nešto više detalja o inicijativi te kako oni danas primjenjuju AI u svom poslovanju.

Od optimizacije internih resursa do vrijednosti za klijente

Kako ističe Izabel Jelenić, kad govorimo o primjeni umjetne inteligencije u nekom poslovanju, onda pričamo o dva aspekta, a konkretno za Infobip to su dva odvojena slijeda:

Prva primjena je u internim procesima, umjetnom inteligencijom optimiziramo interne resurse (rad naših zaposlenika, maksimizacija njihove efikasnosti u radu). Drugi aspekt je vrijednost koju AI donosi klijentima. Tu imamo rješenja poput chatbotova, optimizacije outbound komunikacije i slično. Sva ta rješenja u konačnici smanjuju troškove naših klijenata, odnosno direktno povećavaju profit.

Dok je Infobip još na putu da u potpunosti digitalizira procese i upogoni AI za sve aspekte svog poslovanja, Photomath i Microblink, s druge strane, svoje su poslovanje izgradili na AI tehnologiji strojnog učenja. Photomath, najpopularnija edukativna aplikacija na svijetu, koristi AI za vizualno čitanje, prepoznavanje formula i za određivanje knjige, stranice odnosno zadatka u koji kamera gleda. Microblinkovi proizvodi, s druge strane, služe za čitanje i ekstrakciju podataka iz raznih vrsta dokumenata, objašnjava mi Damir Sabol.

Microblink je maksimalno orijentiran na AI, tj. machine learning kao stratešku tehnologiju oko koje se gradi čitavo poslovanje i budući razvoj. Čitava tvrtka je godinama organizirana u smjeru da se izgrade i optimiziraju AI procesi i iz njih vrhunski proizvodi.

Izazovi razvoja AI-ja u Hrvatskoj

Kako sam već imala priliku pisati o (ne)iskorištavanju AI prilika u Hrvatskoj i što se po tom pitanju može napraviti, moram podsjetiti i gdje se trenutno nalazi Hrvatska na AI mapi svijeta. Ukratko, nema nas. Hrvatska daleko kaska za liderima industrije poput Njemačke, a da ne spominjemo SAD. No, to je i razumljivo, uz par iznimki poput Microblinka, Infobipa, Rimac Automobila i Gideon Brothersa, Hrvatska nema značajnih igrača na tržištu.

Europska unija također svjesna da će ju pregaziti američke i kineske AI inicijative, potaknula je države članica na izrađivanje Nacionalnih AI strategija. Uz par drugih, Hrvatska sa svojom značajno kasni – što svakako domaćoj industriji ne ide u prilog. Osim toga, kako ističe Izabel, izazovi razvoja AI-ja su mnogobrojni, od ljudskih do tehnoloških i operativnih.

Kod primjene u internim procesima je jako bitan tzv. digital maturity level, odnosno često korišten pojam “digitalne transformacije”. Potrebno je da se mjeri apsolutno sve, svaki proces, što više to bolje, a potom ti podaci vizualiziraju u sučeljima, bez metrika je teško popravljati i unaprjeđivati. Najveći izazov općenito nam je već spomenuta interna digitalna transformacija kao dug i značajan proces te, obzirom na naš jak rast, pronalazak i zadržavanje kvalitetnih ljudi.

Nažalost, osim ljudskih, tehnoloških i operativnih izazova u razvoju AI rješenja, Hrvatskoj situaciju dodatno otežava i nepovoljna poduzetnička klima, napominje Damir Sabol:

Izazovi su nam najviše da kao država nemamo iste zakonske okvire kao i razvijene države i one koje bolje razvijaju okolinu za razvoj startup tvrtki. Konkretan primjer je što nije moguća neoporeziva ili nisko oporeziva opcijska dodjela udjela zaposlenicima, a što je često jedan od najvažnijih preduvjeta za uspjeh startup tvrtki i jedan od važnih kriterija gdje se osnivaju i razvijaju startup tvrtke.

Hrvatska bi za AI mogla biti ono što je Slovenija za blockchcain

Ima li Hrvatska AI budućnost? CroAI želi pokazati da itekako ima. Kao što ističe Mislav Malenica, predsjednik udruge, Hrvatska zbog svoje veličine i zbog svojeg položaja unutar EU ima jedinstvenu priliku da napravi kvantni skok u svom razvoju kao država i kao društvo, primjenom umjetne inteligencije i pametnom specijalizacijom u tom području.

Dokaz tome je uspjeh naše susjedne države Slovenije, koja je pravovremenom reakcijom na pojavu blockchain tehnologije uspjela pomiriti stavove javnog i privatnog sektora, te brzom i efikasnom izmjenom zakonskog okvira omogućiti slovenskim stručnjacima da od Slovenije naprave svjetsko središte za razvoj i testiranje rješenja temeljena na blockchain tehnologiji.

Zašto Hrvatska ne bi mogla postati središnje mjesto za razvoj i testiranje proizvoda temeljenih na umjetnoj inteligenciji? Mogla bi, uostalom, ako se neke stvari pokrenu. Hrvatska ima kvalitetne AI stručnjake i tvrtke koje žele biti u korak s promjenama. Najbolji primjer su sam Infobip i Photomath.

Za njih ne postoji budućnost poslovanja bez umjetne inteligencije. Sam Izabel mi govori kako Infobip već dugo ne gleda na AI kao buzzword koji se izgovara u tehničkim krugovima, umjetna inteligencija postaje mainstream:

Mislim da dolazimo do točke u kojoj kompanije ili primjenjuju AI na relevantan način ili gube tržišnu utakmicu od konkurenata i nestaju. AI je budućnost Infobipa, ali i svake druge kompanije koja se kladi na uspjeh.

Ujedinjeni u AI ciljevima

CroAI članovi žele imati kvalitetnu AI strategiju na razini države. Takva strategija treba nastati kroz dijalog javnog i privatnog sektora kako bi se i Hrvatska profilirala kao zemlja privlačna za mlade stručnjake, ističe Izabel.

Dobiti kvalitetne ljude, na kvalitetnim projektima kojih definitivno ima, donosi benefit IT/AI kompanijama, društvu i zajednici u cjelini. Dakle, jedna win-win situacija. Učlanjenjem u CroAI naišli smo na skupinu inovativnih poduzetnika koji optimistično gledaju na potencijal Hrvatske i vjerujem da zajedničkim nastupom možemo pozitivno utjecati na ključne odluke države kako bi zajednički ostvarili ciljeve za dobrobit svih.

Bez sumnje, CroAI ima potencijal okupiti vodeće poduzetnike koji svoj rast realiziraju stvaranjem konkretne i opipljive vrijednosti, zaključuje Damir Sabol:

Ciljevi su nam svima isti, stvoriti od Hrvatske državu koja može zadržati svoje talente, privući stručnjake iz inozemstva i omogućiti razvoj tvrtki koje mogu konkurirati na europskom i svjetskom tržištu.

Udruga CroAI u svom manifestu predstavila je i misiju kako to ostvariti kroz tri inicijative, a koje su sve fokusirane na human-centric pristup umjetnoj inteligenciji koji zagovara sama EU kao svoju komparativnu prednost u globalnoj utakmici budućnosti. Nadamo se da će Hrvatska spremno pratiti.