Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

STEM zanimanja među najpoželjnijim su zanimanjima za učenike osmih razreda osnovnih škola, a ističu se ona u području biomedicine i zdravstva, računarstva te elektrotehnike i strojarstva. Ono što zabrinjava je što četvrtina učenika na kraju osnovne škole nema jasnu viziju o tome što žele raditi u životu te je potrebno bolje informiranje i savjetovanje učenika o mogućnostima obrazovanja i zanimanjima. Rezultati su to projekta A1 STEMfemme Junior koje je danas u Zagrebu predstavio Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u suradnji s A1 Hrvatska.

IDIZ je u razdoblju od 2021. do 2024. godine  proveo tri znanstvena istraživanja o rodnim razlikama u karijernim aspiracijama i stereotipima u STEM području. Ukupno je u istraživanjima sudjelovalo 10 642 učenica i učenika od 4. do 8. razreda osnovne škole.

Ključni rezultati istraživanja ukazuju da tijekom osnovnoškolskog obrazovanja raste interes prema STEM područjima rada i  kod djevojčica i kod dječaka. Dok učenici 4. razreda sebe vide u odgoju i obrazovanju, veterini i sportu, za ta zanimanja učenici 8. razreda gube interes.

Dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj IDIZ-a i suvoditelj istraživanja, kaže:

Postoje jasne rodne razlike u pojedinim STEM područjima. Dok karijeri u biomedicini i zdravstvu teži čak 21,5% djevojaka i samo 5,9% mladića, karijeri u elektrotehnici, strojarstvu i brodogradnji teži 11,4% mladića i tek 0,4% djevojaka. Također izražena je rodna razlika i u području informatike i računarstva. Karijeri u ovom području teži 11,9% mladića i tek 1,2% djevojaka u 8. razredu. Zanimljivo je da su u 5. razredu djevojčice i dječaci jednako uvjereni u svoje sposobnosti u informatici i tehničkoj kulturi, ali kod djevojaka ta uvjerenost značajno pada kroz školovanje.

Postoji potreba za ženskim uzorima

Dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena savjetnica u IDIZ-u i također suvoditeljica istraživanja dodaje:

Osim kvantitativnog dijela proveli smo i kvalitativno istraživanje koje ukazuje da je područje informatike i računarstva snažno obilježeno stereotipima pri čemu se poslovi u ovom području i dalje vežu uz muški spol i djevojčicama nisu privlačni niti interesantni te postoji jasna potreba za ženskim uzorima u ovom području rada.

Boris Jokić, Dubravka Štefanac, Zrinka Ristić Dedić, Katja Magdić Košiček, Andrea Pirša Ilić, Iva Turčin i Ivan Skender.

Stoga je na konferenciji održan i panel naziva Žene i STEM: budućnost je njihova! na kojem su sudjelovale dr. sc Zrinka Ristić Dedić znanstvena savjetnica s IDIZ-a i suvoditeljica istraživanja, dr. sc. Katja Magdić Košiček znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković i Andrea Pirša Ilić, rukovoditeljica Centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju i podatke u A1 Hrvatska. Sugovornice su kroz osobna iskustva približile zanimanja i karijere djevojaka u STEM-u.

Edukacija učenica u Splitu; planirano širenje na druge gradove

Projekt A1 STEMFemme Jr. inicirala je A1 Hrvatska kao dio aktivnosti održivog poslovanja kojim nastoji unaprijediti digitalno društvo u Hrvatskoj te svima pružiti jednake mogućnosti za učenje, stvaranje i napredak. Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska, izjavio je:

U A1 Hrvatska imamo 47% žena u kompaniji, a u cijelom sektoru tehnike samo ih je 15%. Prije nekoliko godina smo pokrenuli A1 STEMfemme program namijenjen djevojkama završnih godina STEM fakulteta, ali nas je i dalje zanimalo zašto ne postoji veći interes kod djevojaka za tehnička zanimanja. Stoga smo se obratili IDIZ-u u želji da napravimo pomak po tom pitanju.

Osim istraživanja, zajedno smo razvili  kurikulum za izvannastavnu aktivnost s ciljem jačanja aspiracija i osnaživanja prvenstveno djevojčica prema STEM-u koji se ove školske godine provodi u 14 osnovnih škola u Splitu. Zbog velikog interesa i odličnih povratnih informacija iz škola, planiramo širenje programa na škole u Zagrebu i okolici.

Dio spoznaja iz istraživanja integrirani su u kurikulum izvannastavne aktivnost STeam koje se, u suradnji s Gradom Splitom, provodi u splitskim osnovnim školama od jeseni prošle godine. 175 učenica i 12 učenika uz vodstvo 52 učiteljice i 6 učitelja tijekom ove školske godine na inovativan način se bavi temama poput umjetne inteligencije, pametnog grada, robotizacije, mora, znanosti u plesu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Veliki intervjui

AI piše više koda nego ikad, a software ne razvijamo brže

AI danas može proizvesti više koda nego što ga razvojni timovi mogu pregledati, testirati i održavati. No ako brže "pišemo" kod, a sporije provjeravamo što smo zapravo izgradili, jesmo li doista postali produktivniji?

Što ste propustili

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.

Tehnologija

Europski digitalni zakoni pisani su bez Hrvata za stolom

Europska digitalna pravila nastaju u procesu koji traje godinama, a hrvatska tech industrija u njemu gotovo i nema glasa. Zašto je tome tako i što bi se trebalo promijeniti?

Veliki intervjui

Vodio je 15.000 inženjera. Evo gdje bi AI-ju prepustio donošenje odluka

Umjetna inteligencija sve više ulazi u poslovno odlučivanje, no njezine mogućnosti otvaraju pitanja o odgovornosti, ulozi lidera i granicama automatizacije. S dr. sc. Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, razgovarali smo o tome kako AI mijenja način na koji kompanije posluju i donose odluke.

Umjetna inteligencija

Da AI sutra nestane, biste li još uvijek znali raditi svoj posao?

AI alate danas koristi oko 85 posto developera, a AI agenti na GitHubu već stvaraju desetke milijuna pull requestova mjesečno. No što više posla prepuštamo umjetnoj inteligenciji, to je važnije pitanje što se događa s našim vlastitim razumijevanjem koda i odluka koje donosimo.

Veliki intervjui

AI može prepisati 27.000 linija COBOL-a u četiri dana, ali ne i olakšati produkciju

Sada kada brzina pisanja koda više nije problem, pitanje je kako ga pregledati dovoljno brzo i utvrditi da je kvalitetan, siguran i pouzdan za produkciju.

Vodič

Nikola Žinić za Netokraciju otkriva kako optimizirati brend za AI preporuke

Upit danas nije samo jedno pitanje, upit je razgovor. A u tom razgovoru AI je taj koji bira hoće li te preporučiti.