Kako piše New York Times, Twitter je u posljednje vrijeme postao 'zlatni rudnik' za lingviste, sociologe i psihologe koji koriste i analiziraju tisuće korisnika u znanstvenim istraživanjama. Twitter nudi brze reakcije, informacije, te ih nudi u ogromnom broju, što brojnim znanstvenicima olakšava posao te ih udaljava od klasičnih anketa, kako bi prikupili materijal za analizu. Najčešće se ta analiza odnosi na - jezik
Kako piše New York Times, Twitter je u posljednje vrijeme postao ‘zlatni rudnik’ za lingviste, sociologe i psihologe koji koriste i analiziraju tisuće korisnika u znanstvenim istraživanjama. Twitter nudi brze reakcije, informacije, te ih nudi u ogromnom broju, što brojnim znanstvenicima olakšava posao te ih udaljava od klasičnih anketa, kako bi prikupili materijal za analizu. Najčešće se ta analiza odnosi na – jezik.
Jedna od kritika ovakvog pristupa svakako je, navodi se u članku, ‘sentimentalna analiza‘, obzirom da emocije izražene riječima na Twitteru ne moraju nužno biti direktno povezane i iskrene, dok još jedan problem prilikom analize riječi i emocija predstavlja – sarkazam. Naime, sarkazam je suviše čest na Twitteru, pa brojne poruke ostavljene, odnosno ‘pokupljene’ za analizu nemaju vjerodostojnost.
Ipak, Twitter je postao dragocjen izvor za analizu ‘narječja’ u raznim zemljama, regijama, ili gradovima. Tako je, primjerice, tim poredbenih lingvista sa Carnegie Mellon Sveučilišta koristila tvitove kako bi izglradili mapu regionalnog jezika unutar SAD-a. Broj podataka koji su sakupili za analizu teško da bi, navode, mogao biti sakupljen klasičnim metodama. Kritikama unatoč, Twitter se sve više koristi za sakupljanje trenutnih informacija, u velikom broju.