Twitter otkrio oglašavanje - Promoted Tweets

Twitter otkrio oglašavanje – Promoted Tweets

Twitter bi za nekoliko sati trebao otkriti svoj oglašivački model. Radi se o sponzoriranim tvitovima odnosno porukama koje će pojavljivati na vrhu Twitterovih pretraživanja, potvrdili su Techcrunch te New York Times. Iako ćemo ih zasad vidjeti samo u pretraživanjima, Twitter namjerava sponzorirane tvitove prikazivati u timelineu ovisno o tome koliko su relevantni korisniku. S obzirom da se radi o kontekstualnom oglašavanju, ta relevantnost će bit temeljena na ključnim riječima koje koristite u svojim tvitovima te tvitovima osoba koje pratite.

Twitter bi za nekoliko sati trebao otkriti svoj oglašivački model. Radi se o sponzoriranim tvitovima odnosno porukama koje će pojavljivati na vrhu Twitterovih pretraživanja, potvrdili su Techcrunch te New York Times.

Iako ćemo ih zasad vidjeti samo u pretraživanjima, Twitter namjerava sponzorirane tvitove prikazivati u timelineu ovisno o tome koliko su relevantni korisniku.

S obzirom da se radi o kontekstualnom oglašavanju, ta relevantnost će bit temeljena na ključnim riječima koje koristite u svojim tvitovima te tvitovima osoba koje pratite.

Kontekstualno oglašavanje na Twitteru

Promoted Tweets bit će kontekstualno oglašavanje, tako da će se oglasi prikazivati ovisno o ključnim riječima koje upišete u pretraživanje na Twitteru.

Dugoočekivani Twitterov oglačivački model napravljen je i s oglašivačima i korisnicima u vidu. Naime, ukoliko oglasi ne budu uspješni, automatski će se sakrivati. Oglašivaći neće plaćati oglase koji se sakriju.

U tom slučaju korisnici će izbjeći loše reklame, a oglašivaći neučinkovito oglašavanje. Chris Bruzzo, Starbucksova osoba zadužena za brendiranje, sadržaj i internetsku promociju, za New York Times izjavila je da je oglašivački model dobar, jer ukoliko tražite Starbucks na Twitteru, očito je da želite nešto o njemu i saznati.

Ključna riječ… za oglas

Naravno, nijedno kontekstualno oglašavanje (primjerice Googleov AdWords) nije ograničeno samo na imena brednova. Oglašivaći će moći zakupiti ključnu riječ, a sponzorirani tvit pojaviti će se na vrhu pretraživanja, čak i ukoliko je napisan puno ranije.

Sponzorirani tvitovi ovise o kontekstu

Twitter će učinkovitost pojedinih sponzoriranih tvitova mjeriti kroz 9 čimbenika, među kojima će bit broj osoba koje su vidjele tweet, odgovora odnosno replyeva, proslijeđivanja odnosno retweetova te dakako – klikova!

Po stranici pretraživanja pojavljivati će se samo jedan sponzorirani tvit. Nakon što se oglašavanje ustali na Twitterovoj vlastitoj web stranici, počet će ga “gurati” i prema Twitter aplikacijama. Upravo zbog toga Twitter odnedavno ima aplikaciju za BlackBerry te Tweetie kao aplikaciju za iPhone. Kao što u komentarima spominje Aquadek, Twitter bi trebao developerima Twitter aplikacija ponuditi uključenje u oglašivačku mrežu uz postotak od oglasa. Aplikacija je mnogo, no s obzirom kako je Twitter razradio model zasad, vjerujem da će barem manji dio boljih aplikacija dobiti pristup.

Nenametljiv oglašivački model – za korisnike

Twitter se odlučio na (čini se) nenametljiv oglašivački model, imajući korisnika u vidu. Sve što Twitter ima su milijuni tviteraša koji vjerno koriste najbržu društvenu mrežu na svijetu. Kontekstualni način oglašavanja, uz dodatak sakrivanja neučinkovitih reklama, najbezbolnija je opcija za većinu korisnika.

Iako će se neki sigurno žaliti, čini se da je Twitterovo dugo razmišljanje i planiranje urodilo plodom. Sad samo ostaje pitanje hoće li tviteraši kliknuti na prikazane, sponzorirane tvitove?

Priča se i dalje razvija – vratite se kasnije za detalje!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. AquaDek

    AquaDek

    13. 04. 2010. u 7:44 am Odgovori

    Ok, očekivano… Ali što je s ljudima koji twittaju preko aplikacija? Nemam sad neke statistike, ali rekao bih da većina ozbiljnih twitter korisnika – koristi API, a ne web sučelje. Dakle, nisu target tih kontekstualnih reklama.

    Možda bi twitter trebao developerima ponuditi dio zarade ukoliko implementiraju isti model reklamiranja u svoje klijentske aplikacije?

  2. Ivan Brezak Brkan

    Ivan Brezak Brkan

    13. 04. 2010. u 8:14 am Odgovori

    @AquaDek Apsolutno. Najvjerovatnije će prvo testirati oglašavanje na Twitter.com i vlastitim aplikacijama pa ako se pokaze uspjesno ponuditi ih po modelu koji spominjes developerima 🙂

  3. Dragan

    Dragan

    13. 04. 2010. u 9:41 am Odgovori

    Trebao sam napraviti twitter aplikaciju na vrijeme, pridobiti ogroman broj korisnika i sad bi mi twitter nudio velike pare samo ne bi li ja i u mojoj aplikaciji stavio reklame.

    Ali ja bih twitteru rekao NE i tako bi aplikacija postala jos popularnija jer jedina ne bi sadrzala reklame.

    Pridobio jos veci broj korisnika, a onda, a onda… 😉

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      13. 04. 2010. u 6:27 pm Odgovori

      @Miran – nije Vuk u pitanju… Vlastita imena su u hrvatskom posebna prica, no temeljno je pravilo da opće riječi koje preuzimamo iz engleskoga (ili je on jezik posrednik) pišemo prema izgovoru 🙂 (referiram se na “Jezični savjetnik – iz prakse u praksu” Maje Matković iz 2006. u izdanju Škorpiona)

  4. Stipe Dumančić

    Stipe Dumančić

    15. 04. 2010. u 6:22 pm Odgovori

    Da sam gazda Twittera, ne bih dopustio raznim aplikacijama da se spajaju na Twitterov API i filtriraju reklame. To bih napravio tako da kada aplikacija vuče tweetove (pri pretrazi), automatski povlači reklame. Tak da….plan o svojem programu pada u vodu.

    Meni osobno reklame koje se nalaze u Gmailu i Facebooku uopće ne smetaju, jer su tamo negdje s desne strane, tj. one strane koju uspješno ignoriram. Uostalom, postoji i GreaseMonkey koji uspješno uklanja skoro sve oblike reklama.

    Moraju i oni nekako zaraditi, a aplikacije koje bi čak i našle način da zaobiđu reklamiranje bih strogo zabranio. Dečki su napravili super stvar, najmanje je što možete napraviti kliknuti “X” na reklamu ili ju ignorirati.

    Korisnici su toliko postali razmaženi da je to katastrofa….”ja bih kakila, a da se ne userem!”.

    Svaka im čast i neka tako nastave.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Programiranje

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Netokracija Podcast

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Kolumna

ChatGPT je novi marketinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.