Uvode li spori vlakovi, poplave, raskoli u SDP-u i #nedamise hrvatske tviteraše u 'mainstream'?

Uvode li spori vlakovi, poplave, raskoli u SDP-u i #nedamise hrvatske tviteraše u ‘mainstream’?

Iako je tviteraška zajednica u Hrvata često vrlo glasna i smatra se relativno utjecajnom, činjenica i dalje stoji da ova društvena mreža među širom populacijom nikada nije zaživjela u punome jeku. Dok je u susjednoj Srbiji dobar dio estrade, ali i državni vrh, okupirao ovu mrežu, putem koje lako šalju kratke-slatke, a nekad i gorke poruke i koju koriste kao komunikacijsku platformu (uspješno ili ne, to je već druga tema), u Hrvatskoj je Twitter u tim vodama i dalje rijetka pojava, još uvijek prihvaćena većinom od strane tehnološki naprednije zajednice. No, u posljednje vrijeme se mogu primijetiti neki pomaci, pa pogledajmo koji su slučajevi tomu možda kumovali.

Twitter mediji

Iako je tviteraška zajednica u Hrvata često vrlo glasna i smatra se relativno utjecajnom, činjenica i dalje stoji da ova društvena mreža među širom populacijom nikada nije zaživjela u punome jeku. Dok je u susjednoj Srbiji dobar dio estrade, ali i državni vrh, okupirao ovu mrežu, putem koje lako šalju kratke-slatke, a nekad i gorke poruke i koju koriste kao komunikacijsku platformu (uspješno ili ne, to je već druga tema), u Hrvatskoj je Twitter u tim vodama i dalje rijetka pojava, još uvijek prihvaćena većinom od strane tehnološki naprednije zajednice. No, u posljednje vrijeme se mogu primijetiti neki pomaci, pa pogledajmo koji su slučajevi tomu možda kumovali.

Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj ima oko 51.000 aktivnih tviteraša, dok bi u Srbiji broj mogao biti i četiri puta veći. No, nije stvar samo u broju korisnika, nego činjenici da je ova društvena mreža još uvijek ignorirana od strane mainstream medija, koji, u isto vrijeme, vole zaviriti na Facebook profile kakvih političara, zvijezda ili zvjezdica (iako njih ima i na Twitteru, ali istina, u manjem broju). No, u posljednjih nekoliko mjeseci, tviteraši su završili u središnjim dnevnicima, na radiju, u tiskanim medijima, ali, nažalost, morali su se dogoditi neki nemili slučajevi da bi došlo do toga.

Spori vlakovi, brzi tvitovi

Dok u Srbiji tvitovi poznatih nerijetko završe na naslovnicama medija, bilo žutih, bilo crnih (a preko njih dođu i do naših), kod nas se to počelo događati tek u posljednje vrijeme, a moglo bi se reći da je prekretnica bila „akcija“ #HŽslogan. Podsjetimo, riječ je bilo o natječaju Hrvatskih željeznica koji se kreatorima relativno “obio o glavu” – tviteraši su si, nakon objave detalja o akciji, dali mašti na volju i osmislili stotine i stotine slogana, koji su ocrtavali stvarno stanje domaćih željeznica. No, zanimljivije je bilo što su njihove tvitove “pokupili” mediji – prvo internetski portali, a potom i tiskani, televizija… Možda je i najveće priznanje to što je nešto s Twittera završilo na – teletekstu!

Dok je ovo relativna novost za Twitter u Hrvatskoj, već smo spomenuli kako praćenje Facebooka mainstream novinarima nije strano – nerijetko nečiji status ili slika završe kao vijest s naslovnice. Ipak, uvijek me iznenađivalo što ovu brzu društvenu mrežu ovdašnji novinari ne koriste u većem opsegu – da, većina glasila prisutna je tamo, ali osobni profili, oni aktivni, donedavno su se mogli nabrojati na prste. U isto se vrijeme u svijetu novinari i Twitter javno vole, a posebno televizijski, pa tako BBC još od 2011. godine ima upute za svoje reportere o korištenju društvenih mreža (uključujući i onu za cvrkutanje).

Twitter vs. Facebook u kriznim situacijama

Twitterovih 50.000 aktivnih korisnika u Hrvatskoj čini skromnim kraj Facebookovih milijun i pol, ali usprkos tomu u trenutcima najveće potrebe Twitter se možda pokazao učinkovitijim od masovnog Facebooka. Dokaz tomu su nemile poplave, koje su pokazale kako je u trenutku najvećih katastrofa brz protok informacija iznimno bitan. Naravno, uslijed žurbe, dijeljenja neprovjerenih informacija i cjelokupne panike, dobar dio onoga što se mogao vidjeti nije bio istinit, a pojedini kao da su na društvenim mrežama namjerno širili paniku. Ipak, čini mi se da je taj problem bio prisutniji na Facebooku – uslijed njegovog algoritma  prikazivanja sadržaja na news feedu, informacije nisu stizale onom brzinom kojom su trebale. Također, informacije su bile fragmentirane, raštrkane po raznim profilima, grupama i stranicama, a zbog raznih postavki privatnosti, nisu niti bile dostupne svima, što smo tada i napomenuli u svojevrsnim uputama za korištenje društvenih mreža u takvim situacijama.

Twitter je tu vrlo jasan i otvoren – potrebno je samo staviti odgovarajući hashtag u tvit i pratiti ga. Informacija je daleko više i brže dolaze na taj način, naravno, ali možete biti sigurni da imate najsvježije vijesti. Osim ako netko ne podijeli ponovno staru vijest, koja možda više u tom trenutku ni ne vrijedi, ali tviteraši su poprilično revni u upozoravanju na takve situacije.

Novinari na Twitteru

Vjerujem da su upravo u gore spomenutim trenutcima pojedini shvatili prednosti Twittera nad tromijim drugim kanalima za dijeljenje informacija, a posebice mediji. Nakon poplava istaknulo se glasanje o izbacivanju Slavka Linića iz SDP-a – možda ovaj događaj nije s Twittera otišao u mainstream medije, zato su mainstream novinari dobrano bili angažirani o ovom slučaju – na Twitteru.

Nije stoga niti čudno što se tijek glasanja u SDP-u pratio pod hashtagom #gosdp, i to vrlo aktivno! A prva Linićeva izjava, doduše nešto mutna i nerazumljiva, našla se i na Instagramu, kod producentice na televiziji N1, Nere Valentić.

Kako je nakon svega na Twitteru objavila urednica vijesti na T-portalu, Helena Puljiz:

Doduše, neki još nisu naučili koristiti hashtagove, a možda su i pomiješali privatne i službene profile, ali očekujemo da će se i to s vremenom ispeglati. Ako vas zanimaju domaći mediji i novinari na Twitteru, preporučam listu HRT-ovog Tomislava Špoljara, koja za sada broji 125 članova.

#Nedamise

I možda posljednji slučaj koji je donekle odjeknuo u mainstream medijima, bio je onaj nesretni tvit koji se pojavio na Vladinom Twitter profilu, a koji je izgledao ovako:

Tvit je, dakle, brzo nestao, ali brzoprsti tviteraši uspjeli su ga sliknuti, podijeliti, zbiti šale na njegov račun, a onda su i najveći mediji s radošću prenijeli tu vijest, uzeli taj slučaj kao povod za kolumne, a upleli su se i satiričari.

Cvrkut za kraj

Twitter je odličan medij za praćenje događaja uživo, a i za rasprave o aktualnostima, jer se informacije prenose gotovo  u stvarnome vremenu. Tviteraši brbljaju o svemu i to odmah, primjerice, dok gledaju kakav program na TV-u – ne čekaju da on završi kako bi dali svoj komentar, kao što bi to možda napravili na Facebooku, nego izbacuju tvit za tvitom. Također, konverzacije o određenoj temi daleko je lakše pratiti na ovoj društvenoj mreži (primjerice, svaka emisija Nedjeljom u dva dobro je popraćena, a i nedavno Svjetsko nogometno prvenstvo može poslužiti kao odličan primjer). Twitterov feed u takvim emisijama bio bi itekako zanimljiv i interaktivan, zar ne? Možda smo još daleko od toga, ali čini mi se da smo sve bliže [umetni šalu o kretanju brzinom vlakova Hrvatske željeznice].

I za kraj, izdvajam dragocjeni tvit koji dobro spaja događaje koji su obilježili početak i kraj ove priče. Hvala autoru, hvala svim tviterašima na svakodnevnim mudrolijama, komentarima i ostalim tvitovima! Pa čak i ne zaplivali nikad mainstream vodama, meni je čast plivati među vama. 🙂

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.