Uvode li spori vlakovi, poplave, raskoli u SDP-u i #nedamise hrvatske tviteraše u 'mainstream'?

Uvode li spori vlakovi, poplave, raskoli u SDP-u i #nedamise hrvatske tviteraše u ‘mainstream’?

Iako je tviteraška zajednica u Hrvata često vrlo glasna i smatra se relativno utjecajnom, činjenica i dalje stoji da ova društvena mreža među širom populacijom nikada nije zaživjela u punome jeku. Dok je u susjednoj Srbiji dobar dio estrade, ali i državni vrh, okupirao ovu mrežu, putem koje lako šalju kratke-slatke, a nekad i gorke poruke i koju koriste kao komunikacijsku platformu (uspješno ili ne, to je već druga tema), u Hrvatskoj je Twitter u tim vodama i dalje rijetka pojava, još uvijek prihvaćena većinom od strane tehnološki naprednije zajednice. No, u posljednje vrijeme se mogu primijetiti neki pomaci, pa pogledajmo koji su slučajevi tomu možda kumovali.

Twitter mediji

Iako je tviteraška zajednica u Hrvata često vrlo glasna i smatra se relativno utjecajnom, činjenica i dalje stoji da ova društvena mreža među širom populacijom nikada nije zaživjela u punome jeku. Dok je u susjednoj Srbiji dobar dio estrade, ali i državni vrh, okupirao ovu mrežu, putem koje lako šalju kratke-slatke, a nekad i gorke poruke i koju koriste kao komunikacijsku platformu (uspješno ili ne, to je već druga tema), u Hrvatskoj je Twitter u tim vodama i dalje rijetka pojava, još uvijek prihvaćena većinom od strane tehnološki naprednije zajednice. No, u posljednje vrijeme se mogu primijetiti neki pomaci, pa pogledajmo koji su slučajevi tomu možda kumovali.

Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj ima oko 51.000 aktivnih tviteraša, dok bi u Srbiji broj mogao biti i četiri puta veći. No, nije stvar samo u broju korisnika, nego činjenici da je ova društvena mreža još uvijek ignorirana od strane mainstream medija, koji, u isto vrijeme, vole zaviriti na Facebook profile kakvih političara, zvijezda ili zvjezdica (iako njih ima i na Twitteru, ali istina, u manjem broju). No, u posljednjih nekoliko mjeseci, tviteraši su završili u središnjim dnevnicima, na radiju, u tiskanim medijima, ali, nažalost, morali su se dogoditi neki nemili slučajevi da bi došlo do toga.

Spori vlakovi, brzi tvitovi

Dok u Srbiji tvitovi poznatih nerijetko završe na naslovnicama medija, bilo žutih, bilo crnih (a preko njih dođu i do naših), kod nas se to počelo događati tek u posljednje vrijeme, a moglo bi se reći da je prekretnica bila „akcija“ #HŽslogan. Podsjetimo, riječ je bilo o natječaju Hrvatskih željeznica koji se kreatorima relativno “obio o glavu” – tviteraši su si, nakon objave detalja o akciji, dali mašti na volju i osmislili stotine i stotine slogana, koji su ocrtavali stvarno stanje domaćih željeznica. No, zanimljivije je bilo što su njihove tvitove “pokupili” mediji – prvo internetski portali, a potom i tiskani, televizija… Možda je i najveće priznanje to što je nešto s Twittera završilo na – teletekstu!

Dok je ovo relativna novost za Twitter u Hrvatskoj, već smo spomenuli kako praćenje Facebooka mainstream novinarima nije strano – nerijetko nečiji status ili slika završe kao vijest s naslovnice. Ipak, uvijek me iznenađivalo što ovu brzu društvenu mrežu ovdašnji novinari ne koriste u većem opsegu – da, većina glasila prisutna je tamo, ali osobni profili, oni aktivni, donedavno su se mogli nabrojati na prste. U isto se vrijeme u svijetu novinari i Twitter javno vole, a posebno televizijski, pa tako BBC još od 2011. godine ima upute za svoje reportere o korištenju društvenih mreža (uključujući i onu za cvrkutanje).

Twitter vs. Facebook u kriznim situacijama

Twitterovih 50.000 aktivnih korisnika u Hrvatskoj čini skromnim kraj Facebookovih milijun i pol, ali usprkos tomu u trenutcima najveće potrebe Twitter se možda pokazao učinkovitijim od masovnog Facebooka. Dokaz tomu su nemile poplave, koje su pokazale kako je u trenutku najvećih katastrofa brz protok informacija iznimno bitan. Naravno, uslijed žurbe, dijeljenja neprovjerenih informacija i cjelokupne panike, dobar dio onoga što se mogao vidjeti nije bio istinit, a pojedini kao da su na društvenim mrežama namjerno širili paniku. Ipak, čini mi se da je taj problem bio prisutniji na Facebooku – uslijed njegovog algoritma  prikazivanja sadržaja na news feedu, informacije nisu stizale onom brzinom kojom su trebale. Također, informacije su bile fragmentirane, raštrkane po raznim profilima, grupama i stranicama, a zbog raznih postavki privatnosti, nisu niti bile dostupne svima, što smo tada i napomenuli u svojevrsnim uputama za korištenje društvenih mreža u takvim situacijama.

Twitter je tu vrlo jasan i otvoren – potrebno je samo staviti odgovarajući hashtag u tvit i pratiti ga. Informacija je daleko više i brže dolaze na taj način, naravno, ali možete biti sigurni da imate najsvježije vijesti. Osim ako netko ne podijeli ponovno staru vijest, koja možda više u tom trenutku ni ne vrijedi, ali tviteraši su poprilično revni u upozoravanju na takve situacije.

Novinari na Twitteru

Vjerujem da su upravo u gore spomenutim trenutcima pojedini shvatili prednosti Twittera nad tromijim drugim kanalima za dijeljenje informacija, a posebice mediji. Nakon poplava istaknulo se glasanje o izbacivanju Slavka Linića iz SDP-a – možda ovaj događaj nije s Twittera otišao u mainstream medije, zato su mainstream novinari dobrano bili angažirani o ovom slučaju – na Twitteru.

Nije stoga niti čudno što se tijek glasanja u SDP-u pratio pod hashtagom #gosdp, i to vrlo aktivno! A prva Linićeva izjava, doduše nešto mutna i nerazumljiva, našla se i na Instagramu, kod producentice na televiziji N1, Nere Valentić.

Kako je nakon svega na Twitteru objavila urednica vijesti na T-portalu, Helena Puljiz:

Doduše, neki još nisu naučili koristiti hashtagove, a možda su i pomiješali privatne i službene profile, ali očekujemo da će se i to s vremenom ispeglati. Ako vas zanimaju domaći mediji i novinari na Twitteru, preporučam listu HRT-ovog Tomislava Špoljara, koja za sada broji 125 članova.

#Nedamise

I možda posljednji slučaj koji je donekle odjeknuo u mainstream medijima, bio je onaj nesretni tvit koji se pojavio na Vladinom Twitter profilu, a koji je izgledao ovako:

Tvit je, dakle, brzo nestao, ali brzoprsti tviteraši uspjeli su ga sliknuti, podijeliti, zbiti šale na njegov račun, a onda su i najveći mediji s radošću prenijeli tu vijest, uzeli taj slučaj kao povod za kolumne, a upleli su se i satiričari.

Cvrkut za kraj

Twitter je odličan medij za praćenje događaja uživo, a i za rasprave o aktualnostima, jer se informacije prenose gotovo  u stvarnome vremenu. Tviteraši brbljaju o svemu i to odmah, primjerice, dok gledaju kakav program na TV-u – ne čekaju da on završi kako bi dali svoj komentar, kao što bi to možda napravili na Facebooku, nego izbacuju tvit za tvitom. Također, konverzacije o određenoj temi daleko je lakše pratiti na ovoj društvenoj mreži (primjerice, svaka emisija Nedjeljom u dva dobro je popraćena, a i nedavno Svjetsko nogometno prvenstvo može poslužiti kao odličan primjer). Twitterov feed u takvim emisijama bio bi itekako zanimljiv i interaktivan, zar ne? Možda smo još daleko od toga, ali čini mi se da smo sve bliže [umetni šalu o kretanju brzinom vlakova Hrvatske željeznice].

I za kraj, izdvajam dragocjeni tvit koji dobro spaja događaje koji su obilježili početak i kraj ove priče. Hvala autoru, hvala svim tviterašima na svakodnevnim mudrolijama, komentarima i ostalim tvitovima! Pa čak i ne zaplivali nikad mainstream vodama, meni je čast plivati među vama. 🙂

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Startupi i poslovanje

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)