Uvode li spori vlakovi, poplave, raskoli u SDP-u i #nedamise hrvatske tviteraše u 'mainstream'?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Uvode li spori vlakovi, poplave, raskoli u SDP-u i #nedamise hrvatske tviteraše u ‘mainstream’?

Iako je tviteraška zajednica u Hrvata često vrlo glasna i smatra se relativno utjecajnom, činjenica i dalje stoji da ova društvena mreža među širom populacijom nikada nije zaživjela u punome jeku. Dok je u susjednoj Srbiji dobar dio estrade, ali i državni vrh, okupirao ovu mrežu, putem koje lako šalju kratke-slatke, a nekad i gorke poruke i koju koriste kao komunikacijsku platformu (uspješno ili ne, to je već druga tema), u Hrvatskoj je Twitter u tim vodama i dalje rijetka pojava, još uvijek prihvaćena većinom od strane tehnološki naprednije zajednice. No, u posljednje vrijeme se mogu primijetiti neki pomaci, pa pogledajmo koji su slučajevi tomu možda kumovali.

Twitter mediji

Iako je tviteraška zajednica u Hrvata često vrlo glasna i smatra se relativno utjecajnom, činjenica i dalje stoji da ova društvena mreža među širom populacijom nikada nije zaživjela u punome jeku. Dok je u susjednoj Srbiji dobar dio estrade, ali i državni vrh, okupirao ovu mrežu, putem koje lako šalju kratke-slatke, a nekad i gorke poruke i koju koriste kao komunikacijsku platformu (uspješno ili ne, to je već druga tema), u Hrvatskoj je Twitter u tim vodama i dalje rijetka pojava, još uvijek prihvaćena većinom od strane tehnološki naprednije zajednice. No, u posljednje vrijeme se mogu primijetiti neki pomaci, pa pogledajmo koji su slučajevi tomu možda kumovali.

Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj ima oko 51.000 aktivnih tviteraša, dok bi u Srbiji broj mogao biti i četiri puta veći. No, nije stvar samo u broju korisnika, nego činjenici da je ova društvena mreža još uvijek ignorirana od strane mainstream medija, koji, u isto vrijeme, vole zaviriti na Facebook profile kakvih političara, zvijezda ili zvjezdica (iako njih ima i na Twitteru, ali istina, u manjem broju). No, u posljednjih nekoliko mjeseci, tviteraši su završili u središnjim dnevnicima, na radiju, u tiskanim medijima, ali, nažalost, morali su se dogoditi neki nemili slučajevi da bi došlo do toga.

Spori vlakovi, brzi tvitovi

Dok u Srbiji tvitovi poznatih nerijetko završe na naslovnicama medija, bilo žutih, bilo crnih (a preko njih dođu i do naših), kod nas se to počelo događati tek u posljednje vrijeme, a moglo bi se reći da je prekretnica bila „akcija“ #HŽslogan. Podsjetimo, riječ je bilo o natječaju Hrvatskih željeznica koji se kreatorima relativno “obio o glavu” – tviteraši su si, nakon objave detalja o akciji, dali mašti na volju i osmislili stotine i stotine slogana, koji su ocrtavali stvarno stanje domaćih željeznica. No, zanimljivije je bilo što su njihove tvitove “pokupili” mediji – prvo internetski portali, a potom i tiskani, televizija… Možda je i najveće priznanje to što je nešto s Twittera završilo na – teletekstu!

Dok je ovo relativna novost za Twitter u Hrvatskoj, već smo spomenuli kako praćenje Facebooka mainstream novinarima nije strano – nerijetko nečiji status ili slika završe kao vijest s naslovnice. Ipak, uvijek me iznenađivalo što ovu brzu društvenu mrežu ovdašnji novinari ne koriste u većem opsegu – da, većina glasila prisutna je tamo, ali osobni profili, oni aktivni, donedavno su se mogli nabrojati na prste. U isto se vrijeme u svijetu novinari i Twitter javno vole, a posebno televizijski, pa tako BBC još od 2011. godine ima upute za svoje reportere o korištenju društvenih mreža (uključujući i onu za cvrkutanje).

Twitter vs. Facebook u kriznim situacijama

Twitterovih 50.000 aktivnih korisnika u Hrvatskoj čini skromnim kraj Facebookovih milijun i pol, ali usprkos tomu u trenutcima najveće potrebe Twitter se možda pokazao učinkovitijim od masovnog Facebooka. Dokaz tomu su nemile poplave, koje su pokazale kako je u trenutku najvećih katastrofa brz protok informacija iznimno bitan. Naravno, uslijed žurbe, dijeljenja neprovjerenih informacija i cjelokupne panike, dobar dio onoga što se mogao vidjeti nije bio istinit, a pojedini kao da su na društvenim mrežama namjerno širili paniku. Ipak, čini mi se da je taj problem bio prisutniji na Facebooku – uslijed njegovog algoritma  prikazivanja sadržaja na news feedu, informacije nisu stizale onom brzinom kojom su trebale. Također, informacije su bile fragmentirane, raštrkane po raznim profilima, grupama i stranicama, a zbog raznih postavki privatnosti, nisu niti bile dostupne svima, što smo tada i napomenuli u svojevrsnim uputama za korištenje društvenih mreža u takvim situacijama.

Twitter je tu vrlo jasan i otvoren – potrebno je samo staviti odgovarajući hashtag u tvit i pratiti ga. Informacija je daleko više i brže dolaze na taj način, naravno, ali možete biti sigurni da imate najsvježije vijesti. Osim ako netko ne podijeli ponovno staru vijest, koja možda više u tom trenutku ni ne vrijedi, ali tviteraši su poprilično revni u upozoravanju na takve situacije.

Novinari na Twitteru

Vjerujem da su upravo u gore spomenutim trenutcima pojedini shvatili prednosti Twittera nad tromijim drugim kanalima za dijeljenje informacija, a posebice mediji. Nakon poplava istaknulo se glasanje o izbacivanju Slavka Linića iz SDP-a – možda ovaj događaj nije s Twittera otišao u mainstream medije, zato su mainstream novinari dobrano bili angažirani o ovom slučaju – na Twitteru.

Nije stoga niti čudno što se tijek glasanja u SDP-u pratio pod hashtagom #gosdp, i to vrlo aktivno! A prva Linićeva izjava, doduše nešto mutna i nerazumljiva, našla se i na Instagramu, kod producentice na televiziji N1, Nere Valentić.

Kako je nakon svega na Twitteru objavila urednica vijesti na T-portalu, Helena Puljiz:

Doduše, neki još nisu naučili koristiti hashtagove, a možda su i pomiješali privatne i službene profile, ali očekujemo da će se i to s vremenom ispeglati. Ako vas zanimaju domaći mediji i novinari na Twitteru, preporučam listu HRT-ovog Tomislava Špoljara, koja za sada broji 125 članova.

#Nedamise

I možda posljednji slučaj koji je donekle odjeknuo u mainstream medijima, bio je onaj nesretni tvit koji se pojavio na Vladinom Twitter profilu, a koji je izgledao ovako:

Tvit je, dakle, brzo nestao, ali brzoprsti tviteraši uspjeli su ga sliknuti, podijeliti, zbiti šale na njegov račun, a onda su i najveći mediji s radošću prenijeli tu vijest, uzeli taj slučaj kao povod za kolumne, a upleli su se i satiričari.

Cvrkut za kraj

Twitter je odličan medij za praćenje događaja uživo, a i za rasprave o aktualnostima, jer se informacije prenose gotovo  u stvarnome vremenu. Tviteraši brbljaju o svemu i to odmah, primjerice, dok gledaju kakav program na TV-u – ne čekaju da on završi kako bi dali svoj komentar, kao što bi to možda napravili na Facebooku, nego izbacuju tvit za tvitom. Također, konverzacije o određenoj temi daleko je lakše pratiti na ovoj društvenoj mreži (primjerice, svaka emisija Nedjeljom u dva dobro je popraćena, a i nedavno Svjetsko nogometno prvenstvo može poslužiti kao odličan primjer). Twitterov feed u takvim emisijama bio bi itekako zanimljiv i interaktivan, zar ne? Možda smo još daleko od toga, ali čini mi se da smo sve bliže [umetni šalu o kretanju brzinom vlakova Hrvatske željeznice].

I za kraj, izdvajam dragocjeni tvit koji dobro spaja događaje koji su obilježili početak i kraj ove priče. Hvala autoru, hvala svim tviterašima na svakodnevnim mudrolijama, komentarima i ostalim tvitovima! Pa čak i ne zaplivali nikad mainstream vodama, meni je čast plivati među vama. 🙂

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Kriptovalute i Blockchain

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.

Digitalni proizvodi

Operacija kralježnice potaknula je Domagoja da osmisli aplikaciju koja olakšava oporavak

Od pripreme za operaciju do korisnih informacija, vježbi i lakšeg praćenja boli ili bitnih nalaza, saznajemo kako domaća aplikacija MySpine olakšava život pacijentima i liječnicima.

Kolumna

Napraviti dobru stvar ili napraviti stvari – dobro? Vječna dilema svakog Product Managera

Vječno pitanje koje nerijetko daje vrlo polarizirane odgovore, a postavi si ga svaki product manager u nekom trenutku - neovisno radi li se o startupu gdje tu funkciju nerijetko obavlja osnivač - ili velikoj kompaniji s 50+ product managera.