Twitter je upravo izbrisao ukradene šale. Nije šala.

Twitter je upravo izbrisao ukradene šale. Nije šala.

Dvije iste šale na različitim mjestima na Twitteru ubuduće bi mogle biti poziv za kretanje u akciju. Kako se pokazalo tijekom vikenda, 'tvitovi' sa spornim šalama počeli su nestajati nakon što se autorica šale požalila na krađu, a vrijeme će pokazati je li riječ o trendu koji će se zadržati - ili možda i proširiti.

Twitter (foto: anchormedia)

Borba protiv plagiranja je ozbiljna stvar koja se može početi baviti čak i šalama. Takav primjer dogodio se ovih dana, s otkrićem da je Twitter pokrenuo obračun s neautoriziranim prenošenjem tuđega humorističnog materijala – na inicijativu koju je prigovorom pokrenula autorica šale.

U borbi koja je krenula, obračun s kradljivcima sadržaja obavljao se brisanjem i ostavljanjem poruke da se dogodilo kršenje autorskog prava, razotkriveno poslije upozorenja stvarnog vlasnika prenesenog materijala.

U slučaju koji je uzburkao vodu, stvari je pokrenula Olga Lexell, spisateljica koja je prijavila krađu i potom dočekala reakciju kakvu je željela. Kako Lexell tvrdi, riječ je o njezinu intelektualnom vlasništvu koje je ujedno bitno i za pisanje od kojega živi. Šale koje objavljuje na Twitteru su svojevrsni pokusni kunići, s traženjem reakcije i otkrivanjem materijala koji bi mogao proći u radovima koje će objaviti.

Lexell se od ‘kradljivaca’ zaštitila zaključavanjem vlastitog profila na Twitteru, do kojega mogu doći samo korisnici koje pusti, a prigovor koji je pokrenula nije bio usmjeren samo na to da zaštiti samu sebe, već i u borbi protiv ‘neautoriziranih preuzimanja tuđih šala’. Kako je ustvrdila, na profilima na koje se požalila mogle su se naći i druge ukradene stvari. U velikim količinama.

Twitter je u ovoj situaciji reagirao brzo, sporni ‘tvitovi‘ su nestali, a nama ostaje pitanje koliko daleko ovo može ići, s opasnošću da će se doći na sklisko područje. Hoće li jednoga dana biti na udaru bilo kakva misao koju korisnik napiše na društvenoj mreži, a ne samo šala, kao što se dogodilo u slučaju za koji se doznalo, hoće li se brisanje obavljati na temelju sličnosti s prenesenim materijalom koji nije bio autoriziran, hoće li stvar ostati ograničena samo na Twitter ili će se širiti?

Kako će Facebook reagirati na sličnu situaciju?

Za sada, nema informacija da se ovakav način borbe protiv plagiranja dogodio na Facebooku. Ipak, s obzirom na njegovu popularnost i količinu i dužinu materijala koji se može objaviti, bez ograničenja na 140 znakova, zar bi bilo iznenađenje da se spornih slučajeva može naći i ondje? Kao što se u primjeru iz proteklog vikenda dogodilo na Twitteru, možda je za pokretanje akcije dovoljna jedna reakcija.

Hoćemo li jednoga dana morati paziti prije nego bilo što napišemo na bilo kojem javnom mjestu, a Twitter i Facebook – i ostale društvene mreže – spadaju u tu kategoriju? Napisati bilo što sasvim originalno ponekad je prokleto teško, osobito ako pišemo puno. Ako i drugi krenu Twitterovim putem, korisnici će morati biti još oprezniji da se napisano ne nađe na udaru i da ne bi upali u dublje probleme, primjerice, sa suspenzijom računa na društvenoj mreži zbog toga što su negdje prešli crtu, po procjeni sa strane i poslije tuđega prigovora.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.