Što morate znati o Trumpovom bijesu prema Twitteru - i posljedicama za Facebook i Google, vas?

Što morate znati o Trumpovom bijesu prema Twitteru – i posljedicama za Facebook i Google, vas?

Očekivano, Donaldu Trumpu se potez Twittera, koji je označio njegove objave spornima, nije nimalo svidio pa je donio uredbu kojom želi dodatno regulirati društvene mreže, učinivši ih direktno odgovornima za ono što njihovi korisnici objavljuju.

Dogodilo se nešto do sada neviđeno – Twitter je u srijedu uz tvit američkog predsjednika Donalda Trumpa stavio oznaku “fact check”, odnosno da je iznio u njemu činjenice koje su podložne provjeri. A jutros je ova društvena mreža označila jedan njegov tvit spornim jer glorificira nasilje te ga sakrila iza te obavijesti.

Sve je to bilo i više nego dovoljno da američki predsjednik potpiše izvršnu odluku kojom bi društvene mreže imale uredničku odgovornost za ono što objavljuju, odnosno ono što objavljuju njihovi korisnici.

Twitter se poziva na reagiranje na Trumpove tvitove godinama

Iako se ova situacija “kuha” već godinama, pogledajmo samo što se događalo posljednjih nekoliko dana. Naime, svakih nekoliko dana, a možda i češće, objave Donalda Trumpa aktualiziraju pitanje hoće li Twitter reagirati na njih jer krše uvjete korištenja ove društvene mreže. Trump je do sada imao “imunitet”, a jedna od posljednjih situacija koja je potresla njegov status odnosila se na događaje iz 2001.

Naime, današnji žestoki kritičar predsjednika SAD-a, voditelj na MSNBC-u, Joe Scarborough, tada je bio kongresmen Floride. Članica njegovog tima, Lori Kaye Klausutis, preminula je od srčane aritmije, a njeno je tijelo pronađeno u Scarboroughovom uredu.

Trump je tu situaciju u više navrata pokušao okrenuti protiv svog kritičara. Krenuo je s time još 2017., a priču je aktualizirao ovog mjeseca tvitajući:

Kad će se ponovno otvoriti “hladni slučaj” o psihopatu Joeu Scarboroughu? Je li se izvukao od optužbe za ubojstvo? Neki ljudi misle da je tako! Zašto je napustio Kongres tako brzo i tiho? Nije li očito? Što se događa sada? Potpuna ludnica!

Trump je prije nekoliko dana ponovno aludirao na ovaj slučaj, što je naišlo na mnoge, mnoge kritike. Suprug Lori Kaye Klausutis pisao je Twitteru da ukloni Trumpove tvitove, ali se ova društvena mreža na to oglušila.

Što je prelilo Twitterovu čašu? Dezinformacije oko glasovanja poštom

Zanimljivo, ti, ni mnogi drugi prijašnji sporni Trumpovi tvitovi, nisu označeni da trebaju provjeru točnosti, niti su uklonjeni, iako jest riječ o širenju teorija zavjere, nego su kap koja je prelila čašu bili tvitovi koji se tiču glasovanja putem pošte u Kaliforniji zbog pandemije novog koronavirusa. Naime, Trump je tvrdio da će to povećati prijevare prilikom glasovanja:

I to je bio prvi tvit Donalda Trumpa koji je Twitter označio da sadrži netočne informacije, unatoč tome što bi se dobar dio njegovih tvitova mogao takvim označiti. Društvena mreža je svoju odluku pojasnila navodima da bi Trumpovi tvitovi mogli zbuniti glasače oko procesa sudjelovanja u izbornom procesu:

Razlika između Twittera i Facebooka

Razlika između Twittera i Facebooka u pristupu netočnim informacijama, posebice ako one dolaze od političara, ovime je postala još jasnija. Dok je Facebook prošle godine odlučio da neće provjeravati točnost sadržaja političkih poruka u oglasima, Twitter je odlučio da neće uopće prikazivati političke oglase, što je zanimljiva odluka uoči predsjedničkih izbora u SAD-u kad se poprilični budžeti slijevaju u online kanale.

Facebookov CEO Mark Zuckerberg je i u ovom slučaju zauzeo stav da nije na njemu da procjenjuje govori li netko na društvenim mrežama istinu ili ne, stoga sličan sadržaj koji je na Twitteru označen kao sporan nije ni na koji način označen na Facebooku. Istodobno, CEO Twittera Jack Dorsey naveo je da je njihova namjera da “povezuju sporne izjave i informacije koje govore suprotno, kako bi ljudi sami mogli prosuditi što je istinito”.

Danas je Twitter otišao korak dalje. U jeku jakih prosvjeda u Minnesoti zbog policijskog nasilja, Trump je tvitnuo da će slati vojsku da intervenira ako bude bilo potrebe, uz citat:

Kad krenu pljačke, krene i pucnjava.

Twitter je opet reagirao – iako nije obrisao taj tvit, nego ga je sakrio iza obavijesti da krši pravila o glorificiranju nasilja. Odlučili su da je u interesu javnosti da ostane dostupan, ali da bi se vidio, potrebno je kliknuti na tvit.

Posljedice za društvene mreže već su vidljive iz Trumpove odluke

Putem nje, koliko je za sada poznato, bilo bi jednostavnije tvrditi da tehnološke platforme, poput Twittera, Facebooka, Googlea i drugih, ograničavaju slobodu govora, odnosno da se ponašaju kao “urednici” jer brišu postove ili ih označavaju lažnima. Samim time, postaju i odgovorne za sadržaj koji kreiraju njihovi korisnici, odnosno dobivaju odgovornosti kakve imaju mediji. Do sada su se tehnološke platforme uspješno ograđivale od sadržaja koji je objavljen kod njih, iako jesu uklanjale razni sadržaj, poput onog koji krši autorska prava ili koji promovira nasilje.

Još je nejasno može li takva odluka predsjednika uopće biti legalna, ali jedno je jasno – odnosi se zaoštravaju, i to u vrlo zanimljivo vrijeme, uoči predsjedničkih izbora.

Naime, ovo je samo vrhunac događaja koji se zapetljavaju već dugo – odnosi između Twittera i Trumpa “komplicirani” su već godinama, a još smo prije tri godine analizirali kakav će utjecaj aktualni američki predsjednik imati na ovu društvenu mrežuili će ona od njega profitirati ili će joj on presuditi. Čak se prvi scenarij činio vjerojatnim, s obzirom na to da je Twitter ponovno došao u središte pozornosti jer je to Trumpova omiljena platforma, što se dobro odrazilo i na poslovne rezultate, ali sad…

Sad ćemo napeto promatrati kakav će ovo utjecaj imati na tehnološke platforme koje su se dugo ponašale kao mediji, ali bez medijske odgovornosti. Trump se, očekivano, i dalje prijeti regulacijom, pa je tako napao Twitter upravo na Twitteru, tvrdeći da širi “laži i propagandu Kine i radikalnih ljevičara”. Hoće li Twitter označiti i taj tvit lažnim, čekamo.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Novost

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Netokracija Podcast

Tržište kriptovaluta ušlo je u još jedno krizno razdoblje. Slijedi li nakon kripto zime – proljeće?

Cijene kriptovaluta padaju, značajno, opet. Što se događa, zašto? Otkrivamo u novoj epizodi s Electrocoinovim Nikolom Škorićem.

Mobilno

Jeste li znali da iza nove aplikacije portala Dnevnik.hr stoji osječka IT agencija COBE?

Nova aplikacija news portala Dnevnik.hr brzo je osvojila korisnike, ali i nagrade struke, a mi smo provjerili koja je tajna osječkog tima koji je od nule uspio razviti tako dobru aplikaciju u samo 4 mjeseca.

Novost

Iz Oraclea u startup: Zoran Šegić postaje VP prodaje u Farseeru

Zoran je proveo 20 godina razvijajući prodajne organizacije unutar vodećih tehnoloških korporacija na prostoru CEE i Adriatic regije.