Koliki je stvarni trošak pridobivanja novih korisnika?

Koliki je stvarni trošak pridobivanja novih korisnika?

"Baš kao što i vožnja zatvorenih očiju može biti opasna po vaše zdravlje, jednako je opasno i pridobivanje korisnika bez saznanja koliko vas to zapravo košta. Naime, oba slučaja mogu voditi prema katastrofalnim ishodima." - pogledajte što Carlos Eduardo Espinal, partner u Seedcampu, ima za reći o stvarnom trošku akvizicije kupaca.

hiddencostsAutorova napomena: Hvala Christophu Janzu iz Point Nine Capitala i Juanu Cartageni iz Traityja na povratnim informacijama i uredničkom osvrtu.

Baš kao što i vožnja zatvorenih očiju može biti opasna po vaše zdravlje, jednako je opasno i pridobivanje korisnika bez saznanja koliko vas to zapravo košta. Naime, oba slučaja mogu voditi prema katastrofalnim ishodima.

Dok je pridobivanje novih korisnika nešto čemu se uvijek trebate veseliti, to ne znači da trebate napustiti zdravi razum i ne vidjeti koliko vam je vremena i ljudskih resursa potrebno da biste ih akvizirali. Ta se računica naziva CAC ili customer acquisition cost. Većina startupa shvaća da oglašavanje na Googleu treba ući u navedenu računicu, ali jednako tako trebaju ući i mnogi drugi troškovi koji su možda, na prvi pogled, manje očiti.

Tl, dr format: Tvrtke često krivo računaju troškove koji su potrebni za pridobivanje novih korisnika, stoga ne zaboraviti uključiti vrijeme vaših zaposlenika u CAC.

Prije no što nastavim, trebao bih napomenuti da to ne znači kako trebate poludjeti i bilježiti svaku sitnicu u tablice do savršenosti. U tvrtki, čiji proizvod još nije osvojio tržište, vjerojatno će se eksperimentirati s načinima prodaje. Poanta je da pristupite svemu racionalno određujući gdje imate prostora za manevriranje, a gdje nemate, radeći grube proračune o tome na koji bi način svi koraci mogli utjecati na vaš CAC.

U idealnoj situaciji, sve što ste napravili kako biste dobili tog novog korisnika mora biti uračunato u trošak, ukoliko želite dobiti vjeran prikaz toga koliko vas je novi korisnik koštao, koliko mu trebate naplatiti da biste pokrili troškove i koliko bi vas koštalo da dobijete, recimo, stotinu ili tisuću sličnih novih kupaca. Alat koji možemo posuditi iz računovodstvenog svijeta, a koji bi vam mogao pomoći u vizualizaciji procesa, zove se Activity Based Costing. Prema Wikipediji, Activity-based costing ili trošak po aktivnosti (ABC) sastoji se od metodologije koja identificira aktivnosti u organizaciji i pridružuje trošak svake aktivnosti s resursima svakom proizvodu i usluzi prema stvarnoj potrošnji svakoga od njih. Ovaj model više određuje količinu indirektnog troška, nego direktni, uspoređujući ga s konvencionalnim metodama. Ukoliko želite doznati više informacija o ABC-u, kliknite ovdje.

Ne stvarajte novčanu neravnotežu

Možda vam se čini da ste dobili novoga korisnika “besplatno”, no kada izračunate koliko vam je vremena bilo potrebno da ga pridobijete i ukoliko uključite dodatne napore u računicu, možda ćete shvatiti da vas novi korisnik košta više no što ste mu naplatili. Samim time, slučajno te stvorili neravnotežu u priljevu novca u vašoj tvrtki i eksperimentirali ste s neskalabilnom metodom za pridobivanje korisnika.

Kako bih vam sve bolje ilustrirao, navest ću nekoliko primjera:

Korisnik koji želi kupiti vaš proizvod kaže da će platiti samo ukoliko integrirate vaš proizvod u njegov trenutni sustav i pomognete mu migrirati njegove podatke iz starih sustava u vaš novi. Zato što ste fantastični u kodiranju, pristanete na to i vrlo brzo raspišete te potrebne promjene u kodu i unesete njegove podatke u vaš sustav. Unutar šest tjedana finalizirali ste dogovor s novim korisnikom i sretni ste jer je sjela prva uplata. Je li to doista bilo pridobivanje korisnika bez dodatnih troškova, posebice ukoliko ste odlučili da ćete ovaj postupak implementirati u iduće akvizicije? Kako biste računali vrijeme koje ste proveli na integriranju sustava i migraciji podataka?

Imate tim od pet ljudi koji su zaduženi za komunikaciju s vanjskim svijetom putem društvenih mreža. Oni provode dobar dio vremena komunicirajući o vašoj tvrtki i proizvodima, a zbog toga se vaš proizvod često spominje na internetu u pozitivnom svjetlu, uslijed dobrog odnosa s korisnicima. Je li to doista besplatan proces akvizicije ili te osobe rade kao kvazi-PR ili prodajni tim?

Ako razmislite o trošku baziranom na aktivnostima, kada pridružite taj trošak modelu akvizicije korisnika, uvidjet ćete da je potrebno mnogo više od web stranice i oglasa na Googleu da bi se korisnici konvertirali u kupce koji plaćaju. Potrebno je vrijeme ljudi, prvenstveno vas samih, a kasnije prodajnog tima ili inženjera, kako bi se sklopio dogovor.

Vrijeme koje ste proveli objašnjavajući nekome kako koristiti vaš softver ili instalirajući ga ili implementirajući ga u njihov sustav – sve je to dio troška, jer uskoro nećete sami obavljati sve te poslove unutar tvrtke. Vjerojatno ćete morati nekoga zaposliti da to radi.

Vremenski i drugi troškovi koje ste možda zanemarili

Uzmite ovu listu vremena ili stvari, koje niste uvrštavali u troškove akvizicije, kao početnu točku oko koje možete početi razmišljati:

  • Vrijeme koje ste proveli nagovarajući ljude na kupovinu – u većini slučajeva ovo će postati dio posla nekoga iz prodajnog tima.
  • Vrijeme koje ste proveli na društvenim mrežama.
  • Vrijeme provedeno na raznim događajima, šireći mrežu poznanika.
  • Vrijeme koje ste proveli pretvarajući korisnika koji se nećka u kupca koji plaća – također bi mogao postati posao nekoga iz prodajnog tima.
  • Vrijeme koje ste proveli kao podrška korisnicima putem telefona ili pomažući im da ugrade proizvod u svoj sustav – to će postati posao prodajnog inženjera.
  • Integracija proizvoda u korisnikov sustav – također bi mogao postati posao konzultanta ili ponovno prodajnog inženjera.
  • Pozivi dobavljačima (kako bi vam dali potreban inventar za daljnju prodaju novim korisnicima).
  • Prodajni kanali – trebate li doista trošiti toliko vremena na njih ili čak dijeliti prihode s njima?

Kao što sam ranije spomenuo, ove troškove, koji se baziraju na nečijem vremenu, trebalo bi uključiti u tradicionalne, kao što su oglasi ili plaćeni PR, a koje startupi najčešće povezuju s CAC kalkulacijama. Jednom kad ugrubo odredite koliki je vaš CAC, onda ćete shvatiti isplati li se vaš plan monetizacije ili ne.

Ne vozite bez gledanja!

U zaključku, koncept izračuna stvarnog troška akvizicije korisnika nije kompliciran, samo se treba oduprijeti razmišljanju da su vrijeme i drugi napori za pridobivanje korisnika zanemarivi. Vožnja bez gledanja je opasna!

Ako želite bolje razumjeti kako modelirati i vizualizirati ciljeve za SAAS, kao i povezane troškove, pogledajte SAAS KPI tablicu koju je u Google Docsu kreirao Christoph Janz. Imajte na umu da je ovaj model samo početna točka, vjerojatno ćete ga trebati prilagoditi posebnim okolnostima u vašoj tvrtki.

Također, za više informacija o usporedbi troškova akvizicije korisnika naspram ukupne vrijednosti korisnika, posjetite blog Davida Skoka.

O Seedcamp Weeku u Londonu

Seedcamp Week London će se održati prvog tjedna u rujnu. Riječ je o događaju koji će trajati cijeloga tjedna, kojemu je cilj povezati 20 najboljih startupa vezanih uz tehnologiju weba, mobilnih uređaja ili softvera s vodećim poduzetnicima, developerima, stručnjacima i ulagačima iz cijele Europe i svijeta.

Ako radite na startupu u brzorastućem tržištu, ako ste dovoljno motivirani i ambiciozni da postanete globalni vođa, i ako želite sudjelovati u programu Seedcampa, prijavite se na Seedcamp Week London do 12. kolovoza!

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Potrebni koraci i obrasci: Kako zatvoriti paušalni obrt?

Nakon izmjena Općeg poreznog zakona mnogi su se paušalci našli u nezavidnoj poziciji. Nerijetki su se potom odlučili na zatvaranje obrta, ako i vi razmišljate - ovo su koraci koje trebate poduzeti.

Mobilno

Paniku oko koronavirusa iskoristili i brojni developeri; na Google Playu deseci (loših) aplikacija

Većina "coronavirus" aplikacija nije ni blizu kvaliteti, a služe kako bi kroz paniku "maznuli" po par tisuća skidanja.

Startupi i poslovanje

(Cro)AI ujedinjuje Microblink, Infobip i druge lidere tehnološke industrije u jednom cilju: AI naciji

Hrvatske trenutno nema na AI mapi svijeta. No, uz novoosnovanu udrugu CroAI, među čijim su se članovima našle tvrtke poput Infobipa, Microblinka, Poslovne Inteligencije i mnoge druge, ovdašnja IT zajednica napokon se može okupiti pod zajedničkim krovom kako bi ujedinjeno nastupala i to promijenila.

Intervju

Lude kombinacije hrvatskog CR4ZY-ja: prvo prodali tim, sad osnovali novi uz Ruse i Ukrajince

"CR4ZY je prodao tim", bile su riječi koje su odjekivale krajem prošle godine domaćim esportom, a iako se domaća organizacija sa sjedištem u Berlinu nije ugasila, mnogi su mislili kako se radi o početku kraja.

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Startupi i poslovanje

Davor Runje i Hajdi Ćenan predstavili airtAI; bankama pomažu učiti o našim transakcijama

Danas je predstavljen airtAI, domaći fintech startup čije se rješenje temelji na umjetnoj inteligenciji, a usmjereno je na manje banke koje žele bolje procijeniti potrebe svojih korisnika. Ususret predstavljanju, ekskluzivno za Netokraciju detalje otkriva CEO, Hajdi Ćenan.