Employer branding, treba li vodstvo biti odgovorno? Primjer Ivana Skendera iz A1

Treba li vodstvo tvrtke biti odgovorno za ’employer branding’?

Tek rijetke organizacije u Hrvatskoj uspijevaju uspješno prema vani komunicirati što i kako se kod njih. U praksi employer branding mnogim tvrtkama znači samo podstranica na službenoj web stranici i tjedne objave na LinkedInu, no svi znamo da to nije put do najboljih digitalnih talenata.

Tehnološkim tvrtkama poput Rimac Automobila ili Nanobita, koje na Netokraciji pratimo otkad su bili startupi, promocija prema digitalnim talentima prioritet je od njihovih početaka.

Njihova potreba za tim talentima, posebno developerima, prioritet je u zapošljavanju od samog početka, zbog čega su prvi ulagali u employer branding kako bi istaknuli svoje prednosti kao što su zanimljivi projekti, “nekorporativni” uvjeti poput opuštenije poslovne kulture ili neki dosad već isfurani ‘Google benefiti’ na koje reagiraju isključivo juniori.

Korporacije, od bankarskog pa do proizvodnog sektora, koje su u jeku potrebe za digitalnom transformacijom shvatile da trebaju više developera, neugodno je iznenadilo kad im se nitko od tih istih developera nije javljao na mahom generične oglase.

Koliko je employer branding zaista korporacijama bitan?

U razgovoru za Netokraciju, glavni direktor A1 za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije Ivan Skender, potvrđuje koliko je employer branding strateški bitan:

Na slobodnom tržištu talenata, employer branding je iznimno važan u privlačenju i zadržavanju ‘high potential’ zaposlenika i mora biti usmjeren na učenje i razvoj liderskih vještina, s velikim fokusom na digitalne vještine i naravno, sustav nagrađivanja. Upravo razvoj digitalnih vještina je od strateške važnosti. S talentima ne dolaze nužno i ključne vještine za provedbu uspješne digitalne transformacije. Stoga, kako bismo kao kompanija bili spremni na sve izazove digitalnog doba, pokrenuli smo A1 Digitalnu akademiju – program za razvoj naprednih digitalnih vještina. Ulažemo više od 3 milijuna kuna godišnje na edukaciju zaposlenika kako bi njihove vještine pratile brze promjene na tržištu.

Employer branding u Hrvatskoj gubi se negdje između IT, HR-a i marketinga

Dok su mnoge korporacije pojavom nove generacije disruptivnih tehnoloških tvrtki, poput Ubera i Airbnba, u svoja vodstva regrutirale direktore i članove uprave za ‘digital’, promocija prema digitalnim talentima je u većini i dalje sekundarna.

Ljudski resursi u većini slučajeva nemaju iskustva u employer brandingu koji je u mnogo toga bliži marketingu, a kojem pak nije među ciljevima. IT odjeli pak u praksi žele više developera, ali nemaju vremena ni znanja pomoći HR-u sa sadržajem koji bi ih privukao. Nije stoga ni čudo da je employer branding mnogim tvrtkama u praksi ostao samo podstranica na službenoj web stranici i tjedne objave na LinkedInu. Rimcu i Sumini je na takvom tržištu rada puno jednostavnije konkurirati za digitalne talente!

PR + HR + IT = Employer branding?

Skender je početkom godine uz funkciju direktora za digitalnu transformaciju preuzeo ljudske resurse i korporativne komunikacije nakon odlaska Ivana Bartulovića, čime je stvorio uvjete da se još lakše realiziraju aktivnosti employer brandinga koje bi inače potencijalno pogubile među tim odjelima.

Što vodstva tvrtki moraju razumjeti o stanju na tržištu rada?

Skender naglašava kako tvrtke poput A1 sada više nego ikad moraju ulagati u employer branding:

Kompanije sada moraju više nego ikad ulagati u promociju iskustava zaposlenika kako bi privukle kvalitetne zaposlenike na svim razinama. Osim što je prisutan manjak kadrova s konkurentnim znanjima na tržištu rada, zaposlenici imaju sve veća očekivanja od svojih poslodavaca. Situacija je dodatno izazovnija zbog odlazaka u inozemstvo.

Tako možemo govoriti o ratu na tržištu talenata na kojem se moramo izboriti za najbolje zaposlenike sa znanjima koja su nam potrebna za razvoj kompanije.

Kako bi kroz employer branding održali poziciju kompanije kao jednog od najpoželjnijih poslodavaca na tržištu, fokusiramo se i na razvoj novih vještina iz STEM područja koji nam je važan za razvoj u idućem razdoblju te tako razvijamo i A1 radne pozicije budućnosti: RPA Expert, Data Scientist, Machine learning engineer, Scrum Master, samo su neki od primjera.

Što HR profesionalci moraju naučiti o employer brandingu?

Skenderu svakako pomaže nova perspektiva s kojom ulazi u područje ljudskih resursa i employer brandinga te ističe kako se u digitalnom dobu HR mora okrenuti:

  • razvoju zaposlenika,
  • konstantnom učenju i aktivnoj potrazi za kadrovima s konkurentnim znanjima potrebnim za razvoj kompanije,
  • promociji benefita i izgradnje brenda, te
  • kros-funkcionalnoj suradnji s odjelima koji upravljaju komunikacijom.

A upravo u takvoj suradnji Skender vidi najbolje rezultate employer brandinga:

Brendiranje poslodavaca zahtijeva kros-funkcionalnu timsku suradnju između više odjela i različite odgovornosti kako bi zajedno razvili održivu vjerodostojnost brenda. Unutar A1 cijenimo kros-funkcionalna znanja jer imaju veću vrijednost od jednog znanja. Iako se može reći da su svi zaposlenici ambasadori brenda, samim projektom employer brandinga upravljaju ljudi iz HR-a, Korporativnih komunikacija, kolege koje se bave digitalnim marketingom i community managementom.

Primjer kratkog članka na LinkedInu kakve objavljuju zaposlenici A1

Kako pristupate društvenim mrežama po pitanju employer brandinga?

A1 Hrvatska je zastupljena na svim ključnim društvenim mrežama i kroz svaki od kanala potencijalni zaposlenik može steći dojam o nama kao poslodavcu. Upravo u ovom dijelu jako je izražena kros-funkcionalna suradnja komunikacijskih, digitalnih stručnjaka i HR-a. Linkedin je trenutno najzastupljeniji kad je riječ o employer brandingu, no svakako i drugi kanali poput Instagrama i Facebooka, u čemu slijedimo trendove najboljih inozemnih praksi. Pri tome se uvijek trudimo biti autentični kako bi se potencijalni zaposlenici mogli povezati s pričom o nama kao poslodavcu. Osim što se vole informirati o nama, potencijalni kandidati posebno cijene sadržaje poput testimoniala i blogova koje pripremaju naši zaposlenici koji su tako istinski ambasadori našeg branda.

Isticanje zanimljivih projekata kao temelj employer brandinga

Skender ističe kako pokušavaju svakom prilikom istaknuti kako nisu samo telekom, već tvrtka u kojoj pokušavaju gajiti “startup duh”, ističući kako je A1 Cognitive Computing tim, primjerice za nedavni JobFair na FER-u, osmislio PitAIbota, prvog machine learning chatbota zaduženog za pomaganje studentima oko pitanja o karijeri.

Radionica sa zaposlenicima A1 pod nazivom Retrospektiva – workshopovi kako bi od njih dobili povratne informacije što najviše prepoznaju kao benefite.

Kako se A1 natječe za kadrove sa ‘seksi’ tehnološkim tvrtkama?

Zaposlenicima koje A1 želi privući potrebno je ponuditi više od uvjeta koje su poslodavci slične veličine godinama uzimali zdravo za gotovo, navodi Skender:

Privlačenje konkurentnih kadrova koji imaju vještine potrebe u novom digitalnom dobu ide dalje od visine primanja, benefita koje mi kao poslodavac imamo – od fleksibilnih oblika rada, mogućnosti edukacije, atraktivnih prostora za rad, benefita za djecu… Takvi zaposlenici žele raditi na zanimljivim projektima i razvijati se.

Nedavno sam razgovarao s jednom poznanicom, milenijalkom, koja je iz startupa prešla u korporaciju. Njezin odgovor o tome što joj odgovara kod korporacije bio je zanimljiv – odgovara joj što je strukturirana, na raspolaganju ima stručnjake iz različitih područja na jednom mjestu pa joj se čini da čak neke ideje može bolje provesti od početka do kraja.

Svatko tko ima dobru ideju koja može postati dobar business case ima u A1 Hrvatska, ali i na razini Grupe sve potrebne resurse da ju razvije. A1 je izrastao iz startupa i još uvijek ima taj duh, ljudi imaju želju ispuniti ciljeve. Imamo kolege koji su došli iz startup svijeta, primjerice Ana Burica, suosnivačica Teddy the Guardiana je u A1 Hrvatska Digital Customer Experience Manager. Surađujemo sa startup zajednicom i učimo od njih. Infinum je samo jedan primjer. S njima surađujemo od 2004. kada su tek krenuli kao srednjoškolci, a ta suradnja traje i danas kad su izrasli u međunarodnog igrača.

Employer branding je ključna aktivnost poslodavaca koji žele privući zaposlenike ne samo kroz površne benefite, već i komunikaciju kvalitetnih projekata i znanja, bilo putem vlastitih kanala ili medija poput Netokracije.

Na žalost, tek rijetke organizacije u Hrvatskoj uspijevaju i dalje uz internu digitalnu transformaciju uspješno prema vani komunicirati što i kako se kod njih radi. Upravo će podrška employer brandingu na najvišim razinama vodstva, tvrtki omogućiti da konkurira na tržištu rada, koje više ne podnosi samo nekoliko LinkedIn sličica s pokoje konferencije i sajma poslova.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.