Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Čak pet ključnih tema očekuje nas u srijedu i četvrtak na 18. izdanju Advanced Technology Daysa: primijenjena umjetna inteligencija, podaci i strojno učenje, cloud infrastruktura, razvoj softvera i kibernetička sigurnost. A uz partnerstvo s WeAreDevelopers, organizatorima velike tehnološke konferencije u Berlinu, program će biti još zanimljiviji.

Pojačan je natjecanjem CODE100 Zagreb, koje obuhvaća tehnički izazov kodiranja i  element showa i uzbuđenja tipičnog za TV kvizove i igre, otkriva nam u razgovoru Tomislav Tipurić, programski direktor konferencije, te izdvaja predavače koje hrvatska publika još nije imala priliku vidjeti, a koji se ne smiju propustiti.

Ekaterina Siraztdinova je senior data scientist u NVIDIA-i, a na konferenciji će demistificirati multimodalnu generativnu umjetnu inteligenciju. Alex Waldherr, inženjerka kemije trenutno na magisteriju iz medicine, govorit će o tome što čini dobro kvantno računalo i kako bi mogla izgledati budućnost računalstva, a Adam Jackson (Green Software Foundation) pričat će o „zelenom softveru“, odnosno što developeri mogu poduzeti da kod učine povoljnijim za okoliš. Zaid Zaim (Ignore gravity) na svom predavanju demonstrirat će kako kodirati dron pomoću ChatGPT alata.

Tu su i ugledni regionalni i domaći stručnjaci, poput Seada Ahmetovića, Damira Dobrića, Jelene Miličević, Adnana Pavlovića, Marka Rakara, Luke Abrusa, Kristijana Glibe, Igora Pavlekovića, Alana Debijađija, Helene Jovčić, Vedrana Vučetića, Ane Roje Ivančić, Ognjena Bajića… da ne nabrajam sada svih 70+ predavača, svaki od njih je zaslužio svoje mjesto na konferenciji jer su vrhunski stručnjaci i govornici.

Za tehnološke stručnjake, koji žele ostati relevantni u dinamičnom okruženju koje karakteriziraju promjene u tehnologiji i na tržištu rada, Tomislav izdvaja predavanje o konverzacijskoj umjetnoj inteligenciji Emanuela Lacića, dok će Igor Pavleković predstaviti novi alat Copilot for Security, baziran na GPT modelu.

Mustafa Toroman će objasniti kako izbjeći najčešće greške prilikom rada u cloudu, a Petar Halusek govorit će o tome kako koristiti alate temeljene na umjetnoj inteligenciji za produkciju koda. To su tek 4 od 65 predavanja pa svim sudionicima savjetujem da bace pogled na raspored i unutar konferencijske aplikacije slože svoj vlastiti program ATD-a.

Izdvojio bih još i dvije panel diskusije. Prva naslova „Pametni strojevi, mudriji inženjeri: učenje i izazovi u eri umjetne inteligencije“ održat će se prvog dana u 14 sati. Ivan Marković, Filip Glavota i ja ćemo približiti inženjerima neke dobre studije slučaja primjene generativnog AI-a te dati savjete kako se nositi s procesom usvajanja znanja u modernom tehnološkom svijetu. Na drugoj, nešto provokativnijoj i jednako aktualnoj panel diskusiji „Izazovi u inženjerstvu – certifikati, odgovornost, pitanje poslodavca i utjecaj naprednih tehnologija“, koja će se održati drugi dan u 14 sati, pridružit će mi se Igor Pavleković, Adnan Pavlović, Marko Rakar i Vedran Vučetić, a progovorit ćemo o inženjerskoj etici s različitih aspekata.

AI u developmentu je alat koji je dobrodošao

Publiku na ovogodišnjim Advanced Technology Daysima očekuje 65 predavanja u 5 trackova.

Na upit kako on sam gleda na ulogu AI rješenja u kontekstu unaprjeđenja developmenta, Tomislav podsjeća kako je prije pola godine opširno o tome pisao za Bug, ali ukratko ponavlja: AI tehnologija u kontekstu unaprjeđenja development procesa jest alat i kao takav je, naravno, dobrodošao u naš svijet. No, kao i svaki alat, on ima svoje “upute za korištenje” koje moramo dobro proučiti kako bismo ga ispravno primijenili.

Veliki hype se digao dolaskom ChatGPT-a i GitHub Copilota (koji je meni osobno trenutno najkorisniji AI alat) te je u skladu s hypeom počela njihova stihijska primjena, bez ikakvog plana. To je, kao i apsolutno svaki drugi iskorak umjetne inteligencije, stvorilo ogroman strah. Jedino što je ovaj puta bilo drugačije od zadnjih desetak godina napretka tehnologije jest činjenica da se ona “nedodirljiva” skupina zaposlenika počela bojati za svoj posao – developeri.

Developerima ne ide na ruku ni činjenica da je IT scena globalno ušla u stadij smanjenog rasta, a velike tech kompanije su otpustile „balastne vode“ prekomjernog zapošljavanja tijekom pandemije, što je dodatno negativno utjecalo na saturaciju tržišta rada kad su u pitanju juniori i srednje iskusni developeri. Seniori su i dalje vrlo tražena roba i tu činjenicu neće promijeniti niti generativni AI alati jer oni ne pomažu u onome što je posao senior developera.

Kao pozitivne stvari u primjeni AI alata u kontekstu razvoja softvera izdvaja priliku da dobijemo čišći, bolje dokumentiran i testiran programski kod uz 2-3 puta manje truda. No, ne treba zaključiti da će nam trebati 2-3 puta manje ljudi kako bismo razvili određeno softversko rješenje.

Danas developeri zbog kratkih rokova preskaču brojne korake poput pisanja testova, dokumentiranja kôda, provjere sigurnosti i slično, koji su minimalne preporuke kako bismo pisali kvalitetan softver. Generativni AI alati tu briljiraju i omogućit će značajna poboljšanja u procesu razvoja i upravljanja softverom. Ipak, ne treba zaboraviti da su neki od tih zadataka u većim organizacijama zapravo pripadali juniorima koji su svoj senioritet gradili proučavajući pa onda dokumentirajući tuđi kôd. Pitanje koje su već mnogi otvorili jer se nameće samo po sebi jest – ako juniore zamijenimo generativnim AI-jem i maknemo ih iz naših organizacija, kako ćemo dobiti nove seniore?

Na ovo pitanje IT zajednica još nema pravih odgovora i većina stručnjaka na razno-raznim konferencijama svoju raspravu o generativnom AI-u završi upravo ovim pitanjem. Moje mišljenje je da ćemo morati poraditi na povećoj promjeni obrazovnog sustava te definiciji pojma junior. Junior više neće moći biti osoba koja tek zna napisati nekoliko osnovnih CRUD operacija, već će iza sebe trebati imati makar 4-5 projekata različitih profila na kojima je radila tijekom višeg obrazovanja (web aplikacija, backend, mobilna aplikacija, kompleksnija relacijska i nerelacijska baza, model strojnog učenja i slično). Ovakve korjenite promjene neće naravno doći preko noći, no definitivno su izvedive i ne trebamo ih se plašiti, već probati biti među liderima.

Brzo prototipiziranje i isprobavanje više ne košta puno

Osim što se našao u ulozi programskog direktora Advanced Technology Daysa, Tomislav je zapravo CTO tvrtke Nephos, a kao svoju glavnu ulogu smatra praćenje što se događa s tehnologijom i biti u tijeku s vremenom.

Nephos je tvrtka čije su usluge konzultantskog i edukacijskog karaktera te u svojoj srži baštinimo odgovornost da našim klijentima uvijek donosimo ono najsvježije iz tehnološkog svijeta. Ovo nije nimalo lak zadatak jer mi u pravilu ne možemo učiti iz standardno dostupnih materijala, već svoje znanje usvajamo iz produktne dokumentacije i suradnje s inženjerima velikih kompanija poput Amazona, Googlea i Microsofta. Produkt našeg usvajanja znanja su onda edukacije, odnosno materijali koje konzumiraju inženjeri kada počinju s primjenom neke nove tehnologije.

Brzo prototipiziranje, odnosno fail fast pristup, je nešto što se vrlo cijeni u modernom poslovanju već desetak godina, nastavlja. Takav način rada danas je apsolutno ostvariv uz pomoć tehnologija kao što su generativni AI alati te u kombinaciji s cloudom, smatra Tomislav.

Danas sve možemo isprobati i to naše „isprobavanje“ više ne mora puno koštati. Ne znam koliko puta su moji kolege trebali u paraleli pokrenuti stotinjak ili više različitih servera za bazu podataka, web aplikacija i slično, te pustiti to da radi samo kraći period i nakon toga ugasiti. Mi našim korisnicima nudimo stvarna okruženja za edukaciju koja mogu biti izrazito kompleksna, a trebaju raditi dan ili dva, nakon čega ih jednostavno obrišemo, a trošak cijele priče je minimalan zbog načina kako cloud funkcionira. AI tehnologija je danas to što jest upravo zahvaljujući uspješnosti cloud priče velikih pružatelja usluga.

AI će promijeniti razne industrije

Uz program, treba istaknuti i natjecanje CODE100 koje će publici i natjecateljima prirediti pravi spektakl. Advanced Technology Days

No, samo mijena stalna jest. I sami se stručnjaci moraju mijenjati i biti spremni na promjene, kao i bilo tko tko želi biti uspješan u današnjem izazovnom vremenu, a to će se odnositi na razne industrije.

Mislim da smo određeni dio disrupcije vidjeli već ove godine. Količina onih klasičnih freelance poslova na pojedinim platformama se značajno smanjila upravo zahvaljujući generativnom AI-u. Marketinški stručnjaci danas su puno spremniji koristiti, primjerice, ChatGPT kako bi generirali određeni kolateral pa onda tako generirani tekst samostalno sređivati. Prije godinu dana ovo bio svakako bio zadatak nekog copywritera. Vjerujem da se slična stvar događa i u agencijama koje se bave community managementom na društvenim mrežama. Tehnologija je ovdje sasvim dovoljno sazrela i primjenjiva je. To, naravno, ne znači da će svi takvi poslovi nestati, no slično kao i kod developmenta, za jednostavnije stvari sigurno nećete trošiti vrijeme i novac na ljude, već ćete posegnuti za digitalnim asistentima.

To se nastavlja na glavnu značajku GPT-a kao tehnologije – iznimna mogućnost razumijevanja, odnosno procesiranja i generiranja velike količine teksta. To znači da je njezina primjena iznimno široka dok god radimo s tekstom i sa svime što se može ili pretvoriti u tekst ili tekstom opisati, nastavlja.

Meni su zanimljivi neki projekti na kojima radim s korisnicima u medicinskoj industriji, koji pokušavaju uz pomoć GPT modela anonimizirati različite medicinske nalaze kako bi omogućili njihovo korištenje u istraživačke svrhe. Vjerujem da tu postoji i puno šira priča kada govorimo o medicinskoj dokumentaciji. Pravna struka bi također mogla doživjeti jedno novo doba (ovisno o regulativi, naravno) jer je to također industrija koja barata s ogromnim količinama teksta. Najpropulzivniji mediji će sasvim sigurno također biti na dobitku ako pravovremeno i ispravno pristupe primjeni GPT tehnologije u svojim procesima analize i stvaranja sadržaja. Telekomi su već počeli optimizirati procese unutar službi za korisnike, a uz pomoć embeddinga (svojstvo GPT-a koje svaki tekst pretvara u vektorsku reprezentaciju, a bliskost vektora zapravo predstavlja i sličnost samih tekstova) otvaraju se mogućnosti, primjerice, malim web shopovima da ponude iste mogućnosti usporedbe proizvoda i preporuka kakve danas imaju samo veliki poput Amazona.

Tomislav smatra kako ne postoji industrija koju ova tehnologija neće dotaknuti i koja primjenom generativnog AI-a ne može profitirati. No, kao i kod svake tehnološke inovacije – prvi i drugi će zgrabiti najviše vrijednosti, ostali će je morati prihvatiti da bi uopće opstali, zaključuje.

Tko će na finale natjecanja CODE100?

Za kraj, vratimo se na natjecanje WeAreDevelopers CODE100 Zagreb, koje se održava u sklopu Advanced Technology Daysa. Prvo takvo natjecanje, CODE100, održano je tijekom WeAreDevelopers World Congressa u Berlinu krajem srpnja 2023, na čijoj je organizaciji i sam Tomislav sudjelovao, stoga mu je iznimno drago što ga je doveo u Zagreb.

Berlinski CODE100 bio je jedno uistinu nezaboravno iskustvo i za nas koji smo cijelu priču gledali iz backstagea kako bismo osigurali da kompletna softverska podrška nesmetano funkcionira tijekom natjecanja. Mislim da je trenutak u kojem je Felix Wotschofsky, mladi berlinski student, izvršio ispravan kôd te poslao pravo rješenje sustavu bio trenutak jednake sreće za njega kao pobjednika, kao i za mene i kolege koji smo to gledali sa druge strane. Nevjerojatno puno kotačića se mora posložiti kako biste napravili show te kvalitete. Unatoč svome bogatom konferencijskom iskustvu, nikada nisam doživio ništa slično i izuzetno mi je drago što imam priliku biti dio jedne drugačije IT priče.

Nakon premijernog natjecanja, CODE100 nastavlja turneju s playoff natjecanjima u najvažnijim europskim tech hubovima – Amsterdamu, Londonu, Beču i Berlinu, a ponosni smo što je na toj listi i Zagreb. Balkan je dom nekima od najtalentiranijih developera svijeta, Zagreb je tu važan dio naše priče, tako da očekujem iznimno dobre natjecatelje i neizvjesnu borbu u svakoj rundi do samoga kraja, vrlo slično kako je bilo u Berlinu, a možda i čvršće.

Pobjednik CODE100 Zagreba plasirat će se direktno u finale natjecanja u srpnju 2024., gdje će se imati priliku natjecati i za titulu CODE100 prvaka za 2024. godinu. Treba imati na umu da su prijave završene i 16 zagrebačkih natjecatelja je poznato, no svi koji ih žele podržati i navijati za svog favorita, mogu se prijaviti i preuzeti svoju besplatnu ulaznicu putem linka.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ante

    Ante

    27. 11. 2023. u 1:39 pm Odgovori

    Piše ako ne bude juniiora kako ćemo dobiti nove seniore? Istina. Tako je pisalo da će auti voziti sami, a vozač će samo ponekad morati intervenirati u kritičnim situacijama. Ali ako ljudi polože vozački i ne stjecu iskustvo jer auti sami voze, onda kako će taj neiskusan vozač preuzeti komande auta u KRITIČNIM situacijama. Tada dolazimo do apsurda. Slično je i ovo sa developerima.

  2. Ivan

    Ivan

    15. 12. 2023. u 12:11 pm Odgovori

    Juniori ne postoje unazad pet godina jer je ekstreman manjak zaposlenika na tržištu stvorio situaciju da je postalo normalno zaposliti studente sa druge ili treće godine s apsolutnim minimumom znanja i “educirati” ih kroz raznorazne prakse.

    Juniori su u potpunosti zamijenjeni jeftinom radnom snagom kroz takve prakse i po završetku studija, nakon 2-3 godine rada na pola radnog vremena, takvi praktikanti odmah budu promovirani u midove koji očekuju da nakon 2-3 godine rada budu seniori. I to se i dešava posvuda.

    Promoviranje i guranje takvog nakaradnog sustava je unazadilo tržište rada poprilično jer se firme guraju u visoko obrazovanje na potpuno krivi način, ne kroz educiranje profesora i temeljnu promjenu obrazovnog sustava nego kroz zaobilaženje fakultetskog obrazovanja i direktno “educiranje” studenata. Promjena obrazovnog sustava će se desiti u onom trenu kad se firme zaista počnu uključivati u rad fakulteta i način obrazovanja, a ne samo kroz uzimanje studenata na poziciju juniora za jeftine satnice.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Intervju

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.