Tomislav Pancirov: Zašto sam odlučio postati digitalni nomad?

Tomislav Pancirov: Zašto sam odlučio postati digitalni nomad?

Sve se više ljudi odlučuje na poslovnu samostalnost i digitalno nomadstvo, prema Eurostatu iz 2014. godine u Hrvatskoj više od 200.000 profesionalaca radi na ovaj način. Uskoro ću i ja biti među njima jer sam odlučio da je ovo moj idući poslovni korak te da postajem freelancer i digitalni nomad.

Processed with VSCO with f2 preset

Detaljnije ću svoju priču razjasniti u nastavku članka, a za početak krenimo o najčešćim generalnim razlozima za osamostaljivanje:

  • Sloboda

Prvi razlog je sloboda u svakom smislu te riječi, bilo da pričamo o odabiru projekata, radnog vremena ili načina rada. Sa slobodom naravno dolazi i mogućnost za veći balans privatnog i poslovnog. Na tom balansu naravno treba raditi, jer se lako ukopati u puno projekata istovremeno. Bolji balans utječe na veće zadovoljstvo te dugoročno produktivnost.

  • Fleksibilnost

Većina freelancera nema potrebe za stalnim uredom niti dodatne zaposlenike. Troškovi pokretanja, pogotovo kod usluga, su značajno smanjeni te ne radite za nepotrebni hladni pogon. Kao digitalni nomadi se uvijek možete po potrebi osloniti na coworking prostor (primjerice HUB385 o kojem ste mogli čitati na Netokraciji). Bilo da vam treba radni stol, cijeli ured ili dvorana sve se prilagođava trenutnim potrebama poslovanja, jer ste na kraju dana sami sebi šef.

  • Zarada

Globalno istraživanje provedeno na više od 23 000 freelancera je pokazalo kako u prosjeku zarađuju više od zaposlenika u stalnom radnom odnosu. Ovo ima smisla, pošto više nemate gornju granicu zarade koju ste imali kao zaposlenici, neovisno o količini posla. Bez obzira na to novac nikako nije primaran. Čak 50% freelancera izjavilo je da ne bi prešli u stalno zaposlenje neovisno o tome koliko im više novca ponudili. Bitno je na zaradu gledati u kontekstu vaših životnih ciljeva. Sada su oni istovjetni s ciljevima vašeg poslovanja.

Je li digitalno nomadstvo za vas?

Tomislav_Pancirov_cover_jpg

Bez obzira na ove pozitivne strane samostalnog poslovanja, treba gledati i na potencijalno negativne strane te procijeniti je li ovo stvarno dobar potez za vas osobno. Razmislite o sljedećem:

  • Samostalna motivacija

Ukoliko ste kao zaposlenik trebali motivaciju nadređenog ili kolega, freelance karijera nije za vas. Razina samostalne motivacije mora uvijek biti visoka, pa čak i kada imate loš dan s klijentom ili trenutno nemate nikakvih projekata.

  • Pravila i protokoli

Ako ste osoba koja funkcionira unutar unaprijed postavljenih pravila i protokola ovo definitivno nije potez za vas. Morate računati da ćete sami raditi svu administraciju ili je makar koordinirati te svakodnevno osmišljavati kako što raditi te je li sve pravilno napravljeno. Također treba računati i na troškove povezane s administracijom koje ne vidite kao zaposlenik.

  • Strast prema poslu

Iznimno je bitno da posao koji ćete obavljati jako volite. Jednostavno, tu nema pukog odrađivanja već svaki posao prodaje osobno vas i vaš brand koji morate razvijati. Ako imate strast prema tome što radite, ovo vam neće biti problem te će vam dolaziti prirodno. Ako nemate, dobro razmislite želite li sami raditi i zašto zapravo odlazite u freelance vode.

‘Full stack’ pristup i u drugim područjima

Dodatni razlog zašto vidimo porast broja freelancera je i činjenica da se full stack pristup developmentu prenio i na druge djelatnosti. Jedan zaposlenik sada radi na više različitih područja, naravno pod pretpostavkom da je u njima dobar. Ovdje nikako ne pričamo o gomilanju posla nekom tko ga ne može izvršiti.

U mom osobnom iskustvu iz digitalnih agencija radi se o miksu accountinga, strategije, copywritinga, upravljanja kreativom, razvoja contenta, projektnog menadžmenta, planiranja i analitike. Iskreno, nekada me taj pristup znao izluđivati kada bi vidio kolege iz nekih drugih agencija koji su recimo radili samo accounting. S godinama iskustva sam shvatio da je ta prepreka zapravo moja najveća prednost. Hibridni pristup mi je omogućio da nakon Degordiana (tadašnjeg iSTUDIJA), Hrvatskog Telekoma i agencije ENTG krenem u iduću poslovnu avanturu.

Postajem freelancer te ću surađivati s agencijama i direktno s klijentima u razvoju cjelovitih oglašivačkih rješenja s naglaskom na digitalne kanale.

Lokacijska neovisnost kao motivacija

Slika: Brendaonica

Dosta sam vagao sve pozitivne i negativne strane, ali što sam više razmišljao o tome to sam bio sigurniji u svoju odluku. Ovo je još jedan važan faktor – kada sam se odlučio na osamostaljivanje jednostavno sam osjetio da je to pravi i jedini mogući potez. Bitno je da i vi to osjetite i da ste potpuno sigurni da će sve biti super, ma koliko možda nekad bilo teško. Sve ostalo tada postaje sporedno.

Vjerujem da je budućnost poslovanja u projektnoj suradnji više freelancera te nemam namjeru graditi svoju full service agenciju. Digitalno nomadstvo diže cijelu priču na višu razinu jer omogućuje suradnju s najboljima za određeni tip projekta, neovisno o lokaciji. Upravo je ta lokacijska neovisnost nešto čemu težim te me do sada iznimno motivirala. Uvjerio sam se da za mene puno više pridonosi završnom rezultatu od standardnog uredskog okruženja (pogotovo ako je ono open space).

Ok, odluka je tu, a što dalje?

  • Nemojte ‘paliti mostove’. Prije odlaska svakako budite fer prema trenutnom poslodavcu, dajte mu dovoljno vremena da nađe zamjenu kako mu tranzicija ne bi ugrozila poslovanje. Nikad ne znate kada ćete ponovo surađivati, a za negativnim ponašanjem jednostavno nema potrebe.
  • Plan aktivnosti je prva stvar koju treba napraviti kako ne bi krenuli bez jasne slike u posao. Otvaranje pravnog subjekta, postavljanje poslovnog e-maila, prijava na potencijalne financijske poticaje neki su od prvih zadataka. Radite li kroz sustav za projektni menadžement ili pišete u rokovnik nije bitno, samo imajte plan.
  • Istraživanje tržišta, cijena i konkurencije je jako bitno da znate kako postaviti svoje usluge, što vas razlikuje od konkurencije, koliko naplatiti posao i na koje klijente ciljate.
  • Osobni branding je ključan pošto kao freelanceri prodajete sebe. U mom slučaju i dalje ću raditi na sadržaju na svom blogu tomislavpancirov.com, ali i kanalima poput LinkedIna, Facebooka i Snapchata. Mediji su jako moćan partner u ovoj priči, ali morate imati dobar sadržaj koji će ljudi željeti konzumirati kako bi vam nešto bilo objavljeno.
  • Networking, networking i networking. Nemojte se sramiti svoje odluke, baš suprotno, proširite vijest svima koje znate. Nećete nužno naći klijente među svojom mrežom kontakata, ali će postupno preporukom oni doći do vas. Za networking, ali i savjetovanje u drugim područjima vam može pomoći Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca. Uz to, bitno je ne zaboraviti da prodajete sebe — nemojte odjednom postati prodavač bez duše, ljudi s kojima ćete raditi žele cijeli paket s vašom osobnošću i karakterom.

Sreća prati hrabre, kažu. Složio bih se s tim, ali i dodao — one s jasnim planom, znanjem i velikom strašću prema onom što rade. Pa, sretno nam svima bilo!

ponuda

Komentari

  1. David

    David

    15. 06. 2016. u 3:44 pm Odgovori

    Odlican clanak… Najviše mi se sviđa dio u kojem govoriš o samostalnoj motivaciji. Danas bi svi postali freelanceri, a ne znaju i nisu se informirali koliko je truda i volje potrebno da bi uspijeli.

  2. Marko

    Marko

    16. 06. 2016. u 11:02 am Odgovori

    “Sve se više ljudi odlučuje na poslovnu samostalnost i digitalno nomadstvo, prema Eurostatu iz 2014. godine u Hrvatskoj više od 200.000 profesionalaca radi na ovaj način.”

    prvo su poslovnu samlostalnost i “digitalno nomadstvo” stavili u isti kos.
    i sto god im bilo to “digitalno nomadstvo”, jos jedan buzzword ko i starup

    ne da mi se argumentirati, ali ova izjava je na razini retardiranog dabra, sto je zapravo uvreda i za retardirane dabrove 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.