Ako želite učiti, postati IT konzultant nije bauk, osnove s fakulteta već imate
Foto: Josip Svalina

Ako želite učiti, postati IT konzultant nije bauk, osnove s fakulteta već imate

Iza nas je zadnji Tech Consultant Meetup s kojim smo zaključili ovogodišnji ciklus Digitalne karijere, a koji smo u suradnji s mStartom, hrvatskom tvrtkom za poslovna IT rješenja realizirali u tri hrvatska grada: Zagrebu, Osijeku te konačno - Splitu.

Jučerašnji meetup na splitskom FESB-u okupio je studente ICT usmjerenja kojima su stručnjaci iz mStarta, upravo porijeklom iz Splita, proširili vidike o mogućnostima koje donosi konzultantska karijera. Kako iz studentskih klupa napraviti prvi korak u konzultantski svijet saznali smo od mStartovog SAP konzultanta Freddieja Bakotina te Ivana Katalinića, direktora Službe digitalnih usluga u mStartu, a detalje o tome kako se zaposliti na konzultantskoj poziciji, i od Ivane Ukas Ilić, mStartove voditeljice HR-a.

Ljudske odnose trenirao je još u informatičkoj učionici

Ivan Katalinić, iako porijeklom iz Splita, svoje je konzultantske vještine brusio još od prvih dana studija na zagrebačkom FER-u. Kaže tada je otkrio da postoji svijet izvan koda što mu je otvorilo neke nove mogućnosti. Kako je za vrijeme njegovog studiranja Informatička učionica na fakultetima bila više iznimka nego pravilo, a Internet enigma nedostupna širokim masama, oko jedne takve na FER-u uvijek je bilo gužve. Kako za seminarske radove, tako i za druge kojekakve digitalne zadatke. Ivan je bio upravo jedan od glavnih kad je trebalo objasniti kako i što s tim Internetom, a trebalo je izdržati i mnoga druga pitanja i zahtjeve.

Nikad nisam imao bolji trening živaca nego u Informatičkoj u radu s kolegama studentima.

Kasnije, s odmakom karijere, dodaje Ivan, postao je svjestan koliko su mu ti prvi izazovi u odnosima s ljudima pomogli u daljnjem razvoju mekih vještina.

Foto: Josip Svalina
Karijera je maraton, a ne sprint, istakno je u svom predavanju Ivan Katalinić uputivši studente da traže tvrtku u kojoj se mogu razvijati i učiti.

A onda je na red došlo i da se Internet prosvjetljenje proširi i na mase. Svi su htjeli biti na webu, a Ivan je kao mladi FER-ovac vidio priliku da iskoristi svoje znanje, ali i nešto zaradi te je tih godina ažurno radio web stranice.

Nismo tada znali što će ikome konkretno web, ali bilo je isplativo. Ipak, s krajem fakulteta kreću druge bitne stvari: ženidba, djeca, stan… Troškovi rastu, a svi znamo da freelancing ne nudi uvjete za mogućnosti podizanja kredita. Tako da sam odlučio da je vrijeme ostaviti se weba i naći korporaciju koja mi može ponuditi benefite i status stalnog zaposlenika.

Foto: Josip Svalina

Pumpa bez posade – tim s rezultatima

Ljepota velikih tvrtki je ta što pokrivaju nekoliko različitih usluga, rješenja i industrija. Kako kaže Ivanov kolega Freddie, nema gospodarske grane iz koje mStart nema klijente. Za zaposlenike pak to znači da nisu ograničeni ni na jedno od područja ili industrija. Ako ih ne zanima nabava, nema problema, tu je SAP, ako ih ne motiviraju rješenja za trgovačke lance, u redu, prebacit ćemo te na banke.

Upravo je Ivan prve dvije godine proveo u banci, ali iskreno kaže, njemu je to bilo dosta, postalo mu je dosadno. Htio je dinamičnije zadatke, a tako su na red došli trgovački lanci.

Kolega mi je tad preporučio da idem u retail, a to je bio posve drugačiji biznis od onoga u bankama, koji je tehnički posvećen na par proizvoda za par specifičnih kanala. S druge strane, retail je sustav koji se brine o 200 tisuća proizvoda na nekoliko različitih kanala.

Ivan je prihvatio prijedlog, a s vremenom je napredovao i u karijeri. Nužno im je trebao netko na poziciji direktora IT Infrastrukture. Iako je u pitanju bilo vođenje tri odjela s ukupno više od 30 ljudi, Ivan je odlučio prihvatiti priliku, ali i izazov.

Naš prvi veliki projekt bio je napraviti benzinsku pumpu bez posade. Uz automatizaciju sustava, naplata se mogla izvršiti bez djelatnika na blagajni, no kako su u pitanju bili japanski aparati za naplatu, trebalo je sustav naučiti da prepoznaje kune kao sredstvo plaćanja, to su bili primjeri machine learninga u svojim počecima.

Projekt s benzinskim pumpama bio je zanimljiv i zbog drugih okolnosti s kojima su se susretali, a nisu o njima do tada ništa znali. Kako bi spriječili moguće prevare na mjerenju količine goriva, Ivan objašnjava kako su mimo certificiranih mjerača razvili i vlastiti koji je mogao mnogo vjernije pratiti koliko je goriva po kojoj temperaturi zaprimljeno. Ipak, od svih tih postignuća na tako velikom projektu, prepričavajući anegdotu s jednim od kolega, Ivan ističe nešto drugo kao ono što će mu mnogo više značiti:

Najdraže od svega mi je što su ljudi koji su tada radili za mene ostvarili vrhunske karijere i mnogi od njih su danas perspektivni menadžeri i voditelji. To mi je najveći pokazatelj uspjeha.

Preporuke studentima, od iskusnog direktora

Ivan se za kraj osvrnuo na neke ključne savjete koje je htio podijeliti s okupljenim studentima. Jedna od prvih preporuka tiče se toga da je karijeru potrebno planirati.

Planirajte karijeru i budite svjesni da uspješna karijera ne dolazi odjednom. Karijera je maraton, a ne sprint. Osim toga, bitno je da planirate koliko je moguće unaprijed i mislite na zaposlivost jer nema više radnih mjesta s kojima možete dočekati mirovinu.

Kao drugo, dodaje, okušajte se u različitim poslovima i provjerite što vam više odgovara, u čemu se zbilja nalazite i što volite. Kada već nađete takav posao, svakako ne zaboravite na meke vještine, ističe Ivan te dodaje ako vas zanimaju različita poslovna i/ili tehnološka područja, dobar izbor su veće tvrtke koje imaju “širinu” i mogu vam omogućiti bavljenje različitim područjima.

Birajte tvrtke koje će vam omogućiti učenje i razvoj karijere. Možda se neka tehnologija trenutno čini super, ali za 2-3 godine možda od nje neće biti ništa.

Foto: Josip Svalina
Studenti su mStartovim stručnjacima aktivno postavljali pitanja ne bi li dobili bolju ideju kako povećati svoje šanse da ostvare konzultantsku karijeru.

Budite jasni oko toga što vas zbilja zanima

Ivana je potom zamijenio Splićanin Freddie Bakotin, koji je diplomirao na FESB-u prije tri godine, a danas u mStartu radi kako SAP konzultant. Freddie se za početak svog predavanja prisjetio zašto s razlogom govore da je fakultetsko doba najbolje: “generalno manje obveza, birate što ćete i kad ćete, ništa zbilja ne morate nego proći ispite, eventualno zaraditi za džeparac kroz studentske poslove”. Ali uskoro je tu diploma nakon koje slijedi posve novi set obveza i potraga za poslom. Javljaju se pitanja na koje se oglase javiti i što očekivati. Freddie je tada vagao izbor između Splita i Zagreba pa iako je za oba grada imao razrađene pluseve i minuse, prevladao je jedan posve drugi faktor: Što on zbilja želi raditi – i gdje to može raditi?

Uvijek sam se vidio u računarstvu, ali nisam se vidio samo u programiranju nego u spoju poslovnog, tehnološkog, ali i komunikacijskog.

Sve odlike konzultantskog posla, tako da je i prvi pogled na oglas za tehnološkog konzultanta bio dobar znak da je možda našao smjer za sebe. Od većih tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje tek 2-3 veće tvrtke koje se bave konzultantskim poslom, dodaje Freddie, pa je tako izbor konačno pao ipak na Zagreb – i mStart. Zašto mStart? Zato što se bavi jako širokim spektrom usluga i rješenja, spremno zaključuje Freddie, ističući kako mu je najzanimljiviji dio konzultantskog posla upravo taj “kreativni” aspekt problem solvinga iliti kako naći najbolje softversko rješenje za probleme jednog klijenta.

Što radi (i mora znati) tech konzultant?

Foto: Josip Svalina
Freddie Bakotin razjasnio je studentima temeljne stupove oko kojih se vrti posao tehnološkog konzultanta, ali i činjenicu da će većinu potrebnih znanja usvojiti tek na samom poslu.

Iz publike su se u međuvremenu sve više javljali za pitanja, upiti studenata uglavnom su se ticali toga što se očekuje od osobe koja se prijavi za posao poslovnog konzultanta. Freddie ih je i svojim primjerom uvjerio da ne trebaju biti u strahu da dovoljno ne znaju ili nisu spremni za konzultanta. Tehnički, kao studenti ni ne mogu imati predznanja u poznavanju SAP-a, to se jednostavno ne uči na fakultetu, tehnička znanja koja su za to potrebna dobit će upravo u samoj tvrtki:

Kad ste odabrali posao i dobili ga, u 90% slučajeva počet će te kao pripravnik. U razdoblju od 6 mjeseci do godine dana uglavnom učite tehnička znanja i tehnologije koje su vam potrebne za rad, ali učite i meke vještine koje će vas pripremiti za komunikaciju s klijentima. Imat ćete mentora koji će vas upoznati s poslovnim procesima, a težina zadataka postupno će rasti kako bude i vaše poznavanje procesa i rješenja.

“U poslovanju vi ste doktor opće prakse”

Što onda trebate za početak znati? Dovoljno je da posjedujete osnovna znanja i logiku programiranja, a koji služe kao temelj za usvajanje novih vještina i rješavanje problema, dodaje Freddie.

Ono što je često kamen spoticanja u percepciji konzultantskog posla su poslovni procesi, a koji čine srž posla jednog tehnološkog konzultanta. Njih razumjeti je neophodno za bilo koga tko se želi okušati u konzultantskoj karijeri. To je onaj poslovni pridjev koji se veže uz tehnološke i komunikacijske vještine potrebne u konzultantskom poslu.

Ipak, za Freddieja i mnoge druge studente tehničkih usmjerenja realnost jest da se poslovni procesi kroz gradivo ne pokrivaju. Kao konzultant, poslovne procese trebate gledati kao zadatke u softveru, ističe Freddie te dodaje da uz njih postoje još dva stupa na kojima počiva svako poslovanje: ljudi i tehnologija.

Okruženi ste ljudima koji rade posao, a posao je definiran poslovnim procesima, koje radite na tehnologiji.

Neovisno koju industriju pokrivate, rad u SAP-u od vas zahtijeva da znate sve o svemu. Kako metaforično povezuje Freddie, kad bi opisali informatički dio posla jednog SAP konzultanta u okviru medicine, vi biste bili doktor opće prakse.

Vaš najvažniji zadatak je slušanje klijenta, postavljanje dijagnoze odnosno prepoznavanje problema kad ga ni sam nije svjestan, a potom i pronalazak i implementacija rješenja u SAP-u.

Najbitnije je da želite i znate kako učiti

Foto: Josip Svalina

Na Q&A dijelu, u kojem su sudjelovali Freddie, Ivan i Ivana Ukas Ilić, dalje se moglo čuti detalje o tome što je studentima bitno istaknuti u životopisu i kako se prezentirati na razgovoru. Glavna poanta koju su studenti ponijeli jest da ne mogu znati o konzultantskom poslu dok ga nisu zapravo radili te da bojazan da nemaju adekvatna znanja nije opravdana. Od pripravnika se ni ne očekuje da znaju specifičnosti SAP-a ili drugih alata – od njih se očekuje da su voljni naučiti, potvrđuje Freddie.

Tako da je svakom studentu za prijavu na konzultantski posao najvažnije da se zna prodati, a u smislu da znate prezentirati poslodavcu da ste spremni učiti, imate volju ulagati u sebe i svoje vještine te da imate dobre radne navike.

Na Freddiejev primjer nadovezala se i Ivana Ukas Ilić koja je istaknula da je najbitniji odnos prema poslu:

Ako procijenimo da želite i možete učiti, nama je to već znak da ste dobar kandidat.

Kako zaključuje Freddie, prijavite se bez oklijevanja jer najgore što se može dogoditi jest da posao ne dobijete, ali i iz toga ćete nešto naučiti.

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Internet marketing

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Indienogo – kako će izuzimanje Hrvatske s ove platforme utjecati na domaće projekte?

Indiegogo više nije službeno podržan u Hrvatskoj, što znači da ne možete više na njega postavljati kampanje ako ste tvrtka registrirana u Lijepoj našoj. Istražili smo kako je do toga došlo, a i kako će to utjecati na domaće projekte koji platformu aktivno koriste.

Najava

Ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda

Nekada smo u digitalnoj industriji radili isključivo na tuđim projektima, jer nismo mogli birati. Danas možete razvijati vlastite digitalne proizvode i raditi na svim njihovim aspektima. Počnite s besplatnom radionicom Netokracije i Raiffeisen banke o tome kako krenuti u 'product'!

Startupi i poslovanje

Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Što vas može naučiti samo nekoliko dana u Seattleu, jednom od najpoznatijih startup i tech gradova na svijetu? Možda kako ste na svoje poslovanje do sada gledali malo previše "romantično".

Startupi i poslovanje

Rukoplastika, gaming kontroler za osobe s fizičkim invaliditetom, pobjednik je Good Game Liftoffa!

Startup Rukoplastika, koji nastoji razviti personalizirane igraće kontrolere i sustave za osobe s fizičkim nedostacima i invalidnostima pobjednik je Good Game Liftoffa 2019.

Društvene mreže

Izazovi moderiranja Facebooka i Instagrama: Ono što je nekome zlostavljanje, drugome je zadirkivanje

Možda najizazovniju ulogu, među osobama zaduženima za razvoj proizvoda za provođenje Facebookovih standarda, ima Namrata Bostrom. Ona je Product Manager za područje online zlostavljanja i uznemiravanja, a u Londonu sam imala prilike razgovarati s njom više o toj temi.

Internet marketing

Oglašivači, u 2020. samo nas online video uz linearnu televiziju može vratiti u uspješnu 2008.

Sjećate se 2 milijarde vrijednog medijskog tržišta 2008. godine? Što se promijenilo osim što takav uspjeh čekamo već 11 godina? Vjerojatno - ništa. Dok korisnici sve češće biraju druge platforme i formate, u Hrvatskoj najviše oglašivačkog novca i dalje odlazi na linearnu televiziju.