Sven Kapuđija je 18-godišnjak čiji prvi programerski projekt Trambus za Android osvaja korisnike i nagrade

Sven Kapuđija je 18-godišnjak čiji prvi programerski projekt Trambus za Android osvaja korisnike i nagrade

Sven Kapuđija je svojom Android aplikacijom Trambus osvojio 2. mjesto na Startup 2.0 natjecanju u Španjolskoj, koje je Netokracija medijski podržavala, u konkurenciji projekata iz cijele Europe. Sven je mladi programer koji tek upisuje fakultet, a Trambus je zapravo njegov prvi programerski projekt kojim je uspio osim na Startup 2.0 osvojiti prvo mjesto na VIDI Android natječaju te natjecanju INOVA mladih na FSB-u u Zagrebu. S obzirom na kvalitetu projekta i dosadašnje uspjehe, odlučili smo otkriti koji su mu daljnji planovi.

Sven Kapuđija je svojom Android aplikacijom Trambus osvojio 2. mjesto na Startup 2.0 natjecanju u Španjolskoj, koje je Netokracija medijski podržavala, u konkurenciji projekata iz cijele Europe.

Sven je mladi programer koji tek upisuje fakultet, a Trambus je zapravo njegov prvi programerski projekt kojim je uspio osim na Startup 2.0 osvojiti prvo mjesto na VIDI Android natječaju te natjecanju INOVA mladih na FSB-u u Zagrebu. S obzirom na kvalitetu projekta i dosadašnje uspjehe, odlučili smo otkriti koji su mu daljnji planovi.

Sven trenutno čeka rezultate državne mature kako bi vidio hoće li upisati FER ili TVZ u Zagrebu, a programira prvenstveno u Javi te PHP-u. Preko ljeta se planira baciti na 2 nova projekta. Sven se istaknuo po osjećaju za detalje koji krasi njegovu aplikaciju, od web stranica na kojoj ćete naći mnogo bolju prezentaciju i više informacija nego kod iskusnije konkurencije do same aplikacije čije je sučelje vrlo ugodno.

Intervju sa Svenom Kapuđijom, autorom Trambusa

Svena smo intervjuirali u Infinumovom uredu u Zagrebu:

[youtube width=”600″ height=”371″]http://www.youtube.com/watch?v=zQf529nbQW0[/youtube]

Transkript intervjua pročitajte u nastavku, a intervjue pratite na Netokracijinom službenom YouTube kanalu:

Čime se bavi Trambus?

Trambus se bavi javnim gradskim prijevozom, prvenstveno grada Zagreba. Planiram širenje na ostale gradove kako bih povećao bazu potencijalnih korisnika. Trenutno je za Android operativni sustav iako bi bilo bolje da postoji za iOS, ponovno zbog veće baze korisnika. Trenutno služi osnovnom proračunu rute da se korisnik može snaći u javnom gradskom prijevozu, da može vidjeti vozni red, gdje se on nalazi, koje su stanice…

Kako si zadovoljan rezultatima natjecanja?

Dojmovi su odlično prvenstveno zato što Trambus nije zamišljen kao startup projekt, već je prvenstveno bio zamišljen samo kao vozni red. Međutim, korisnici su tražili sve više i više pa sam dodavao nove mogućnosti te nekom slučajnošću završio na tom natjecanju. Prijava je bila sasvim slučajna i nisam očekivao ni ulazak u top 20, a kamoli u top 5 finalista. Svi korisnici Facebooka glasali su prvo za top 20 a potom je stručni žiri birao finaliste koji su išli u Španjolsku na finalno predstavljanje.

Koja je bila najveća korist Startupa 2.0?

Cijelo natjecanje nije zamišljeno da recimo prvo mjesto dobije neku novčanu nagradu i to je to, već za nova poznanstva. Prvenstveno to su bili drugi finalisti i kako su oni krenuli, koji su im sljedeći projekti te čuti dojmove iz različitih država i načine razmišljanja kako bi različite stvari trebale ići.

Kako ti je palo na pamet izraditi Trambus?

Programiranjem sam se praktički počeo baviti kad sam krenuo s Trambus. Trambus je u biti moj prvi projekt. Krenuo sam zbog jednog domaćeg natječaja za mobilne aplikacije. Mislio sam da možda mogu osvojiti neku nagradu, ali na žalost nije ispalo ništa od toga. Tada sam bio na pola posla pa je je bilo glupo prestati na razvoju projekta i samo ga ostaviti tako da sam sad već cijelu jednu godinu posvećen razvoju Trambusa.

http://www.trambus.com.hr/

Trenutno upisuješ fakultet: koji si izabrao i misliš li da ćeš i raditi i učiti?

Još nije gotovo i imam vremena odlučiti. Prvenstveni problem je da želim završiti neki faks, imati diplomu i steći znanje i nova poznanstva na fakultetu. Najveći problem mi je naći nekog partnera koji bi radio sa mnom na Trambusu, jer u srednjoj školi nemam apsolutno nikog zainteresiranog za tako nešto. S druge strane želim raditi i na nekim drugim projektima, baviti se sastrane nečim svojim. U ovom trenutku trebam odvagnuti što je u ovom trenutku važnije, što je bolje te odlučiti: birati teži faks te se posvetiti se potpuno njemu ili lakši pa raditi nešto uz njega.

Sad radiš na projektima za Infinum. Što misliš o domaćoj razvojnoj sceni?

Domaća scena što se tiče mobilnih aplikacija je prilično dobra, jer guraju mlade developere i guraju svaku aplikaciju i ideju koja negdje osvane. Tu su velika potpora ne samo medijski već i ako negdje zapnem mogu pitati nekog od kolega i spremni su pomoći. Moja trenutna lista želja je da uspijem nabaviti Mac i iPhone te krenem u taj iOS svijet.

Jesi li se susreo s drugima koji kao i ti rade već na projektima u srednjoj školi?

U srednjoj školi je teško naći bilo kog zainteresiranog uopće za informatiku, a kamoli programiranje. Trenutno su svi orijentirani na casino i kladionice i to je hit. Jednostavno nema zainteresiranih, jer misle da je to danonoćno tipkanje iz čega se ne može ništa napraviti i da je dosadno. Osobno mi je prva korist od toga bila recimo putovanje u inozemstvo, zapazile su mene neke domaće tvrtke i zbog toga se nadam da kasnije neću imati problema u nalaženju posla što je danas prilično teško.

Komentar Tomislava Cara, direktora Infinuma

Infinum je jedna od najpoznatijih hrvatskih tvrtki za razvoj mobilnih aplikacija, suorganizatori Mobile Mondaya koji su izradili MAXtvovu Symbian aplikaciju, Android i iPhone aplikacije za 24sata i osvojili 100 tisuća dolara na Samsungovom natječaju za razvoj Bada aplikacija. Svenu su odlučili dati priliku u razvoju za neke od njihovih klijenata, a Tomislav Car nam otkriva zašto.

Na čemu će Sven raditi za Infinum?

Direktno na kojim projektima će raditi ne mogu reći, ali radi se o projektima koje radimo za klijente. Odlučili smo raditi s njim, jer nam se čini kao pametan dečko i da sigurno ima potencijala te najvažnije, da ima želju za radom. Kao što je rekao, nije išao po kladionicama i teretanama. To je za nas pozitivno.

Stvar je u tome da smo sa svim svojim ljudima već radili, imali neki odnos i ako jednog dana s njim želimo nešto ozbiljno radit, mislim da je dobro da počnemo što prije surađivat. Dosta je teško naći ljude koji odgovaraju po svim kriterijima. Sad baš imamo jednog novog zaposlenika – tražili smo nekog tko ima volju za radit, neko formalno obrazovanje. Teško je da se sve to poklopi.

Misliš li da programeri mogu kombinirati rad i fakultet?

Na fakultetu tj. na FER-u nećeš puno naučiti o samim tehnologijama i mobilnim aplikacijama. Ne mogu reći kao masa ljudi koji su završili FER da je beskoristan faks i da nisam tamo ništa naučio. Kad smo i imali tvrtku, Matej i ja išli smo na fakultet. Osnovali smo je kad smo imali nekih 18-19 godina. Priča da se ne može studirat i radit su za mamu doma. Po meni to ne drži vodu i uvijek se može nešto raditi. Sven je na Twitteru nešto dramio koji fakultet da upiše i da je i dalje najbolji faks u državi te generira kvalitetan kadar, ljude koji znaju riješiti teške probleme. Ima masa ljudi koji su super, a nisu završili neki faks, ali ako moguneka završe faks.

Još jednom čestitke Svenu i nadamo se da će brzo ostvariti svoje želje. Buduće intervjue s Netokracije možete pratiti tako da se pretplatite na naš službeni YouTube kanal.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mladjan

    Mladjan

    23. 06. 2011. u 12:46 pm Odgovori

    Odlican intervju Ivane!
    Sto se tice Car-evog komentara u vezi sa fakultetom, dodao bih da ni jedan fakultet nece od bilo koga napraviti dobrog developera. Na svim, ali svim fakultetima ima manje ili vise egoisticnih profesora i asistenata, i zastarelih programa.
    Bez danonocnog rada i posvecivanja, nema uspeha.
    CIst primer je Sven, koji u skoli nista nije naucio o programiranju, vec sam naucio jako puno za jako kratko vreme, a na primer, kod mene na fakultetu, studenti 3. godine (98% njih) neznaju da naprave sta je Sven napravio.
    Ovime hocu da kazem da je fakultet nebitan ako neko hoce da nauci, naucice, bez fakulteta i mnoogo brze! Faks je dobar da budes u toku, da se osamostalis, da se druzis sa ljudima koji misle slicno i da napravis tim (to je ono st Sven-u sada treba).

    P.S. Ni Steve Jobs, ni Bil Gates a ni Larry Ellison nisu zavrsili faks (kasnije jesu iz kurtoazije) pa su uspeli 🙂

    • nixa

      nixa

      23. 06. 2011. u 4:20 pm Odgovori

      Istina je da nisu zavrsili fakultete, ali mislim da nije da nisu pokusali. Njihov problem je bio u tome sto su im tvrtke rasle stravicnom brzinom i jednostavno nisu stigli. Daj Boze da se malom Trambus primi kao Facebook ili Windowsi pa da mora napustiti faks :))

      U svakom slucaju bih preporucio FER kao najbolji fakultet u Hrvatskoj.

  2. Damir2

    Damir2

    24. 06. 2011. u 11:24 am Odgovori

    Prvo da pohvalim mladog developera i njegov uspjeh, kao i njegovu skromnost. Ali ono što želim reći nije upereno protiv nikoga direktni već se tiče industrije. Sve više ultra-mladih momaka postaje poznato na svom početku karijere, dok još ruku na srce ne znaju ni djelić onoga što će znati i što već znaju iskusni programeri npr u kasnim dvadesetima i tridesetima.

    Da li to znači da je cijela industrija sve više bazirana na hype momentu umjesto na promišljenom razvoju za koji su potrebni poznati resursi. Povijest ekonomije je povijest znanja, truda, iskustva, postepenog građenja kompanije. Da li će to sve biti zamijenjeno nekim pokušajima bez zadovoljenja ijednog od tih parametara. Gdje je granica, da li ćemo u budućnosti slaviti 14-godišnje programere koji su napravili prvi projekat. Zar je moguće da 25-godišnjaci i 30-godišnjaci (o starijima da ne govorimo) nemaju za ponuditi više od onih koji tek počinju. Koja se poruka šalje cijeloj industriji i milijardama ulaganja nečijeg teško stečenog novca.

    Sven ako ovo čitaš još jednom svaka čast tebi, post nipošto nije napisan da umanji tvoj uspjeh, već govori o stanju industrije.

  3. darko

    darko

    05. 07. 2011. u 6:49 pm Odgovori

    ima samo jedan mali problem, nije moguće mnogo napraviti u ovoj lijepoj našoj. Svaki trud koji se uloži teško se vraća. Mediji hvale, ali to je tek manji dio kolača, zapravo momak je upao u neke mainstream medije i to ga je podiglo. Mislim da bi mu bolje bilo da pokuša nešto na globalnom nivou uz 20% više truda.
    Sven, svaka čast, samo naprijed…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Sponzorirano

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?