Kako su porezne izmjene stavile u fokus studente i studentski rad

Kako su porezne izmjene stavile u fokus studente i studentski rad

Prošli tjedan, sasvim nenadano, na dnevni red, između skijanja i vremenskih nepogoda, došla je tema oporezivanja studentskog rada. Iako tek preostaje vidjeti što će se događati po tom pitanju, jedno je sigurno: cijeli slučaj stavio je fokus na studentski rad, dijelom iz financijske perspektive, a dijelom jer je to način da se steknu praktično znanje i iskustvo. Evo što su nam o tome rekli osnivač Neuralaba Krešimir Končić, prodekan za nastavu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Marko Delimar te student Marko Božac.

porez-studenti

Tema o oporezivanju studentskih ugovora prošli je tjedan digla dosta prašine. Radilo se, barem kako se na prvi mah činilo, o smanjenju neoporezivog dijela s dotadašnjih 50.000 kuna na 15.000 kuna, po stopi od 24 posto plus prirez, i to od 1. siječnja 2017. godine. Vijest je izazvala lavinu komentara, i to ne samo studentskih, te najavu prosvjeda, da bi se prošli četvrtak krajem dana Porezna uprava očitovala priopćenjem da se zapravo radi o krivom shvaćanju i grešci u komunikaciji.

Prema objašnjenju Porezne uprave, studenti koji rade uz studij, a procjenjuje se da ih je 75.000, trebali bi biti u povoljnijem položaju nego lani. Naime, zbrajanjem jedinstvenog osobnog odbitka od 3800 kuna mjesečno, na koje ima pravo svaki građanin, odnosno 45.600 kuna godišnje i neoporezivih 15.000 kuna primitaka godišnje koje studenti imaju (odnosno 1250 kuna mjesečno), došlo se do računice od 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje. To bi objašnjenje bilo na mjestu da po njoj ne bi, vodeći se istom logikom, ispalo da su lani studenti imali pravo na neoporezivih 81.2000 kuna.

Nadalje, prema navodima iz Porezne uprave, ako ukupni godišnji primici učenika i studenata ne prelaze iznos od 60.600 kuna, sav eventualni plaćeni porez i prirez na dohodak prilikom isplata primitaka iznad 5050 kuna mjesečno, bit će im vraćen nakon godišnjeg obračuna. Sukladno tome, priopćenje najavljuje i donošenje novog Pravilnika o porezu na dohodak koji bi to sve trebao regulirati, a, kako kažu, postojeći objavljen u Narodnim novinama 2. siječnja 2017. je privremeni.

Puno je tu pitanja i dalje. Primjerice, što u slučaju oporezivanja na mjesečnoj razini, tko bi trebao voditi računa o tome? Što ako student radi kod dva poslodavca ili isplata kasni pa u jednom mjesecu dobije nekoliko zaostalih isplata, što nije rijedak slučaj Također, bez obzira na povrat poreza, ne treba zaboraviti da on stiže tek naredne godine u ljetnim mjesecima, dok istovremeno većini studenata svaka kuna dobro dođe. I to odmah, bez odgode.

Hoće li se studenti zbog ovoga okrenuti radu na crno?

Iako preostaje vidjeti što će se dalje događati, jedno je sigurno, slučaj je stavio fokus na studentski rad, dijelom iz financijske perspektive, a s druge strane jer je to način da steknu praktično znanje i iskustvo, što im često nedostaje, a poslodavci cijene, posebice u tehnološkim i digitalnim zanimanjima. Jedan od studenata koji radi uz studij je i Marko Božac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji smatra da su trenutnim stanjem, ako ne dođe do najavljenih promjena reguliranih novim Pravilnikom, studenti na gubitku.

Do sada su studenti mogli zaraditi do 50.000 kuna godišnje bez da se njihove zarade oporezuju. Država je jednostavno rekla kako studenti imaju tu beneficiju da zarade više novaca na koju se neće plaćati porez. Taj prag je sada spušten na 15.000 kuna godišnje tako da se sve iznad toga oporezuje. Konkretnije, studentima se je ovdje pravo ili beneficija spustila za 35.000 kuna godišnje.

Ako njegove tvrdnje budu točne, s obzirom na nedorečenost situacije, cijeli bi slučaj mogao utjecati na studente, Marko kaže kako studentima nakon fakulteta uvijek dobro dođe ne samo praktično znanje stečeno tijekom studija, već i radne navike. Međutim, ova situacija baca i drugačije svjetlo na priču jer će u slučaju smanjenja iznosa na koji se ne plaća porez mnogi studenti dva put promislili hoće li prihvatiti određeni posao ili ne, usprkos povratu poreza. No, tu je i drugi problem:

Veći je problem ako se zbog ovoga više studenata okrene radu na crno kako ne bi kreditirali državu.

Na FER-u studiranje ‘puno radno vrijeme’

Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, čiji su studenti još za vrijeme studija često zanimljivi poslodavcima, naglašavaju kako kod njih svi studenti studiraju ‘puno radno vrijeme’. Međutim, snažno potiču sudjelovanje na praksama, koje se većinom održavaju ljeti kada nema nastave. Prodekan za nastavu, Marko Delimar, kaže:

Sudjelovanjem na ljetnim praksama studenti stječu važno praktično iskustvo rada u struci ‘u stvarnom svijetu’, ali i uvid u potrebna praktična znanja i vještine za rad u struci poput organizacije vremena, koordinacije rada u timu i slično. Interes poslodavca i studenata za ljetne prakse je velik.

Kako na FER-u nismo mogli dobiti podatke o studentima koji rade, što se pravda time da ne postoji studij uz rad ili mogućnost izvanrednog studiranja, međutim to ne znači da studenti ne mogu raditi privremeno i povremeno. Iako različite tvrtke različito plaćaju studentski rad, prema postojećem cjeniku Studentskog centra u Zagrebu preporučena satnica izrade web stranica i programiranja iznosi 50 kuna. Stoga nije teško zamisliti FER-ovca koji, makar radio i povremeno ili za vrijeme ljeta, vrlo brzo prijeđe prag od mjesečnih 5050, odnosno 15.000 kuna godišnje neoporezive zarade o kojoj se pričalo prošloga tjedna.

Poslodavci: Zapošljavanje studenata je dobra simbioza

Krešimir Končić, osnivač tvrtke Neuralab, kaže kako je
Krešimir Končić, osnivač tvrtke Neuralab, kaže kako je put od studentske prakse do zaposlenja najčišći i najčešći.

Mnoge tehnološke tvrtke surađuju sa studentima, a među njima je i digitalna agencija Neuralab, u kojoj ćete pronaći dva apsolventa na pozicijama front-end i backend programera. Krešimir Končić, osnivač Neuralaba, objašnjava da studenti aktivno sudjeluju u svim fazama razvoja klijentskih ili internih web, odnosno mobilnih aplikacija. Uz to, takvo iskustvo im često posluži i za izradu diplomskih radova.

To je i cijelom timu odličan moment jer možemo zavrtjeti eksperimentalni projekt, spojiti ga s radom studenta i napraviti nešto što na tržištu još ne postoji.

Put od prakse do zaposlenja u Neuralabu najčišći je i najčešći put, kaže Krešimir i dodaje kako su, prema njihovom iskustvu, zapošljavanjem studenata prednosti višestruke i zapravo se radi o dobroj simbiozi.

Kako mi sa studentima konstantno radimo i istražujemo nove tehnologije, tako i oni uče načine rada i približavaju se realnom sektoru, odnosno projektima kojima će jednog dana i oni postati voditelji. Dugoročno, jedno ide uz drugo.

Dodaje kako Neuralab ima direktne ugovore s fakultetima o praksi, a s Visokim učilištem Algebra i Fakultetom organizacije i informatike imaju i partnerske odnose, što znači da unaprijed računaju na godišnje kvote za studentske prakse. Unutar tima postoji šest mentora čija je zadaća osposobiti mlađe kolege na samostalnu produkciju i timski rad, zaključuje Krešimir.

Studentski posao – korak prema pravom zaposlenju

Što god se dalje događalo sa slučajem oporezivanja studenta, nedvojbeno je u središte pažnje stavio i važnost njihovog rada – koliko i zašto studenti rade. Osim financijskih razloga, velik dio njih radi i zbog stjecanja praktičnih znanja i vještina. Kao što potvrđuju i moji sugovornici, mnogima studentski posao ili praksa bude korak i prema prvom ‘pravom’ poslu, posebno ako je riječ o osobama s tehničkih fakulteta. S obzirom na prednosti za studente, bilo bi šteta ograničavati njihov rad.

Iako se poreznim izmjenama u slučaju studentskih zarada vjerojatno htjelo donekle stati i na kraj određenim malverzacijama putem studentskih ugovora (što je zasebna tema), tek preostaje vidjeti u narednim tjednima hoće li studenti, a time i poslodavci, s ovime biti na gubitku – ili ne.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Filip

    Filip

    11. 01. 2017. u 1:35 pm Odgovori

    Možda bi bilo mudro kod pisanja ovakvog članka razgovarati s nekim ko se bavi računovodstvom. Koliko vidim niti autorici linkanog članka to nije palo na pamet.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

DevDev

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Ekskluzivno

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...