Kako su porezne izmjene stavile u fokus studente i studentski rad

Kako su porezne izmjene stavile u fokus studente i studentski rad

Prošli tjedan, sasvim nenadano, na dnevni red, između skijanja i vremenskih nepogoda, došla je tema oporezivanja studentskog rada. Iako tek preostaje vidjeti što će se događati po tom pitanju, jedno je sigurno: cijeli slučaj stavio je fokus na studentski rad, dijelom iz financijske perspektive, a dijelom jer je to način da se steknu praktično znanje i iskustvo. Evo što su nam o tome rekli osnivač Neuralaba Krešimir Končić, prodekan za nastavu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Marko Delimar te student Marko Božac.

porez-studenti

Tema o oporezivanju studentskih ugovora prošli je tjedan digla dosta prašine. Radilo se, barem kako se na prvi mah činilo, o smanjenju neoporezivog dijela s dotadašnjih 50.000 kuna na 15.000 kuna, po stopi od 24 posto plus prirez, i to od 1. siječnja 2017. godine. Vijest je izazvala lavinu komentara, i to ne samo studentskih, te najavu prosvjeda, da bi se prošli četvrtak krajem dana Porezna uprava očitovala priopćenjem da se zapravo radi o krivom shvaćanju i grešci u komunikaciji.

Prema objašnjenju Porezne uprave, studenti koji rade uz studij, a procjenjuje se da ih je 75.000, trebali bi biti u povoljnijem položaju nego lani. Naime, zbrajanjem jedinstvenog osobnog odbitka od 3800 kuna mjesečno, na koje ima pravo svaki građanin, odnosno 45.600 kuna godišnje i neoporezivih 15.000 kuna primitaka godišnje koje studenti imaju (odnosno 1250 kuna mjesečno), došlo se do računice od 5050 kuna mjesečno, odnosno 60.600 kuna godišnje. To bi objašnjenje bilo na mjestu da po njoj ne bi, vodeći se istom logikom, ispalo da su lani studenti imali pravo na neoporezivih 81.2000 kuna.

Nadalje, prema navodima iz Porezne uprave, ako ukupni godišnji primici učenika i studenata ne prelaze iznos od 60.600 kuna, sav eventualni plaćeni porez i prirez na dohodak prilikom isplata primitaka iznad 5050 kuna mjesečno, bit će im vraćen nakon godišnjeg obračuna. Sukladno tome, priopćenje najavljuje i donošenje novog Pravilnika o porezu na dohodak koji bi to sve trebao regulirati, a, kako kažu, postojeći objavljen u Narodnim novinama 2. siječnja 2017. je privremeni.

Puno je tu pitanja i dalje. Primjerice, što u slučaju oporezivanja na mjesečnoj razini, tko bi trebao voditi računa o tome? Što ako student radi kod dva poslodavca ili isplata kasni pa u jednom mjesecu dobije nekoliko zaostalih isplata, što nije rijedak slučaj Također, bez obzira na povrat poreza, ne treba zaboraviti da on stiže tek naredne godine u ljetnim mjesecima, dok istovremeno većini studenata svaka kuna dobro dođe. I to odmah, bez odgode.

Hoće li se studenti zbog ovoga okrenuti radu na crno?

Iako preostaje vidjeti što će se dalje događati, jedno je sigurno, slučaj je stavio fokus na studentski rad, dijelom iz financijske perspektive, a s druge strane jer je to način da steknu praktično znanje i iskustvo, što im često nedostaje, a poslodavci cijene, posebice u tehnološkim i digitalnim zanimanjima. Jedan od studenata koji radi uz studij je i Marko Božac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koji smatra da su trenutnim stanjem, ako ne dođe do najavljenih promjena reguliranih novim Pravilnikom, studenti na gubitku.

Do sada su studenti mogli zaraditi do 50.000 kuna godišnje bez da se njihove zarade oporezuju. Država je jednostavno rekla kako studenti imaju tu beneficiju da zarade više novaca na koju se neće plaćati porez. Taj prag je sada spušten na 15.000 kuna godišnje tako da se sve iznad toga oporezuje. Konkretnije, studentima se je ovdje pravo ili beneficija spustila za 35.000 kuna godišnje.

Ako njegove tvrdnje budu točne, s obzirom na nedorečenost situacije, cijeli bi slučaj mogao utjecati na studente, Marko kaže kako studentima nakon fakulteta uvijek dobro dođe ne samo praktično znanje stečeno tijekom studija, već i radne navike. Međutim, ova situacija baca i drugačije svjetlo na priču jer će u slučaju smanjenja iznosa na koji se ne plaća porez mnogi studenti dva put promislili hoće li prihvatiti određeni posao ili ne, usprkos povratu poreza. No, tu je i drugi problem:

Veći je problem ako se zbog ovoga više studenata okrene radu na crno kako ne bi kreditirali državu.

Na FER-u studiranje ‘puno radno vrijeme’

Na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, čiji su studenti još za vrijeme studija često zanimljivi poslodavcima, naglašavaju kako kod njih svi studenti studiraju ‘puno radno vrijeme’. Međutim, snažno potiču sudjelovanje na praksama, koje se većinom održavaju ljeti kada nema nastave. Prodekan za nastavu, Marko Delimar, kaže:

Sudjelovanjem na ljetnim praksama studenti stječu važno praktično iskustvo rada u struci ‘u stvarnom svijetu’, ali i uvid u potrebna praktična znanja i vještine za rad u struci poput organizacije vremena, koordinacije rada u timu i slično. Interes poslodavca i studenata za ljetne prakse je velik.

Kako na FER-u nismo mogli dobiti podatke o studentima koji rade, što se pravda time da ne postoji studij uz rad ili mogućnost izvanrednog studiranja, međutim to ne znači da studenti ne mogu raditi privremeno i povremeno. Iako različite tvrtke različito plaćaju studentski rad, prema postojećem cjeniku Studentskog centra u Zagrebu preporučena satnica izrade web stranica i programiranja iznosi 50 kuna. Stoga nije teško zamisliti FER-ovca koji, makar radio i povremeno ili za vrijeme ljeta, vrlo brzo prijeđe prag od mjesečnih 5050, odnosno 15.000 kuna godišnje neoporezive zarade o kojoj se pričalo prošloga tjedna.

Poslodavci: Zapošljavanje studenata je dobra simbioza

Krešimir Končić, osnivač tvrtke Neuralab, kaže kako je
Krešimir Končić, osnivač tvrtke Neuralab, kaže kako je put od studentske prakse do zaposlenja najčišći i najčešći.

Mnoge tehnološke tvrtke surađuju sa studentima, a među njima je i digitalna agencija Neuralab, u kojoj ćete pronaći dva apsolventa na pozicijama front-end i backend programera. Krešimir Končić, osnivač Neuralaba, objašnjava da studenti aktivno sudjeluju u svim fazama razvoja klijentskih ili internih web, odnosno mobilnih aplikacija. Uz to, takvo iskustvo im često posluži i za izradu diplomskih radova.

To je i cijelom timu odličan moment jer možemo zavrtjeti eksperimentalni projekt, spojiti ga s radom studenta i napraviti nešto što na tržištu još ne postoji.

Put od prakse do zaposlenja u Neuralabu najčišći je i najčešći put, kaže Krešimir i dodaje kako su, prema njihovom iskustvu, zapošljavanjem studenata prednosti višestruke i zapravo se radi o dobroj simbiozi.

Kako mi sa studentima konstantno radimo i istražujemo nove tehnologije, tako i oni uče načine rada i približavaju se realnom sektoru, odnosno projektima kojima će jednog dana i oni postati voditelji. Dugoročno, jedno ide uz drugo.

Dodaje kako Neuralab ima direktne ugovore s fakultetima o praksi, a s Visokim učilištem Algebra i Fakultetom organizacije i informatike imaju i partnerske odnose, što znači da unaprijed računaju na godišnje kvote za studentske prakse. Unutar tima postoji šest mentora čija je zadaća osposobiti mlađe kolege na samostalnu produkciju i timski rad, zaključuje Krešimir.

Studentski posao – korak prema pravom zaposlenju

Što god se dalje događalo sa slučajem oporezivanja studenta, nedvojbeno je u središte pažnje stavio i važnost njihovog rada – koliko i zašto studenti rade. Osim financijskih razloga, velik dio njih radi i zbog stjecanja praktičnih znanja i vještina. Kao što potvrđuju i moji sugovornici, mnogima studentski posao ili praksa bude korak i prema prvom ‘pravom’ poslu, posebno ako je riječ o osobama s tehničkih fakulteta. S obzirom na prednosti za studente, bilo bi šteta ograničavati njihov rad.

Iako se poreznim izmjenama u slučaju studentskih zarada vjerojatno htjelo donekle stati i na kraj određenim malverzacijama putem studentskih ugovora (što je zasebna tema), tek preostaje vidjeti u narednim tjednima hoće li studenti, a time i poslodavci, s ovime biti na gubitku – ili ne.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Filip

    Filip

    11. 01. 2017. u 1:35 pm Odgovori

    Možda bi bilo mudro kod pisanja ovakvog članka razgovarati s nekim ko se bavi računovodstvom. Koliko vidim niti autorici linkanog članka to nije palo na pamet.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Analiza

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Novost

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Analiza

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.