Što je to konvertibilni zajam i je li dobro rješenje za vaš startup?

Konvertibilni zajam: Što je to uopće i je li prikladno rješenje za vaš startup?

Ovo je drugi dio mini-serije postova koji govori o uvjetima investicije. Dok se prvi bavio negativnim posljedicama koje za sobom nosi inzistiranje na previsokoj valuaciji, ovaj će se baviti konvertibilnim zajmom.

No prije nego se bacimo na detalje i uvjete ovakvog načina financiranja, važno je da razlikujemo dvije metode ulaganja – konvertibilne zajmove i dokapitalizaciju (equity investment). Pri dokapitalizaciji investitor vrlo jednostavno dobiva udio u tvrtki u zamjenu za uložena novčana sredstva. Ako se umjesto toga odluči na konvertibilni zajam, dat će datum dospijeća, kamatnu stopu i dobiti pravo da pretvori zajam u udio u tvrtki u budućnosti.

Upravo će se tom, nešto rjeđe korištenom metodom ulaganja baviti ovaj post, a ako vas zanima više o ugovaranju uvjeta investicije, bacite oko na moj prethodni tekst.

Definicija konvertibilnog zajma

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajam je kratkoročni dug koji se preračunava u vlasnički udio, najčešće u sljedećoj rundi investicije. Primjerice, ako je vaša seed investicija u obliku konvertibilnog zajma, pretvorit će se u vlasnički udio pri A seriji ulaganja.

Prednost ovakvog zajma iz perspektive poduzetnika je što se ponaša kao standardan zajam prije pretvaranja u udio: investitori nemaju mnoga prava koja drže preferencijalni dioničari, kao što su mjesta u odboru. Riječ je o relativno kratkom i jednostavnom dokumentu, koji se također i brže provodi u djelo, u par tjedana. Standardni konvertibilni zajam također ne zahtijeva novčano plaćanje kamate, već se i ona preračunava u vlasnički udio.

Mana ovakvog zajma je to što je to, na kraju krajeva, zajam – prije no što zajam pretvori u vlasnički udio, investitor ima pravo na datum dospijeća namiriti dug i kamate dostupnim sredstvima (novcima i hardverom kod mnogih startupa). Većina startupa, naravno, nema dovoljno sredstava da taj dug i otplati te mora likvidirati sva materijalna dobra i zatvoriti poslovanje.

Zašto i kada koristiti konvertibilni zajam

Nekoliko je slučajeva u kojima je konvertibilni zajam dobra opcija. Za početak, može poslužiti za financijsko premoštavanje razdoblja do očekivane runde ulaganja. Primjerice, u seed seriji ste dobili 200 tisuća eura investicije i očekujete 2 milijuna u seriji A, no treba vam još nekoliko mjeseci da zatvorite rundu.

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajmovi mnogo se brže procesuiraju. No ovakav način financiranja može biti i problematičan – ako investitori nisu sto posto uvjereni da sve ide po planu, uzimanje konvertibilnog zajma može potaknuti preispitivanje uspješnosti i perspektive tvrtke (zašto vam treba još novaca u podizanju investicije?). Gubitak povjerenja investitora može uvelike otežati proces.

U drugom slučaju, konvertibilni zajam koristi se kada se investitor i poduzetnik ne mogu složiti oko valuacije. Nisam veliki ljubitelj upotrebe ove metode u takvom slučaju – umjesto da se velik problem odmah rješava, obje strane odlučuju odložiti tu odluku. Takva strategija lako se može obiti o glavu, kako investitorima, tako i osnivačima, spriječiti daljnje investicije te na koncu ubiti startup.

Konvertibilni zajmovi također se sve više koriste u seed fazi, no ta praksa dobiva mnogo kritika, pogotovo kada se prečesto koristi i uključuje vrlo stroge uvjete. Predlažem da više o toj temi pročitate u postu Marka Sustera.

Uvjeti koje možete naći u konvertibilnom zajmu

  • Datum dospijeća: Prvo što o ovome trebate znati jest da investitor ovog datuma može naplatiti dug. Tako sam sebe može osigurati: ako startupu ne ide najbolje i dalje može vratiti svoju investiciju i kamate (te pritom ubiti startup ako nema dovoljno novaca da dug otplati).
  • Kamate: Ovo su kamate koje će startup platiti na zajam, no obično se ne isplaćuju u novcu, već se pretvaraju u vlasnički udio zajedno s glavnicom. Ako uzmete konvertibilni zajam od 100 tisuća eura s 8-postotnom kamatom koja se pretvara u vlasnički udio nakon 8 mjeseci, vaš udio će biti u vrijednosti 108 tisuća eura. Uobičajena visina kamata je između 6 i 8 posto.
  • Konverzija: Vrlo bitan dio uvjeta je onaj koji opisuje kada se zajam pretvara u vlasnički udio. Uobičajen scenarij je kada se dosegnu dostatna sredstva, to jest, kada startup skupi više od određenog iznosa. Tada se zajam automatski pretvara u udio. Alternativa koja najviše odgovara investitoru jest da se to može dogoditi u bilo koje vrijeme koje odabere, no to je vrlo rijetko ako je startup našao i drugi izvor kapitala. Ako do datuma dospijeća startup ne skupi novi kapital, investitor obično ima pravo odlučiti želi li pretvoriti dug u udio ili ne.
  • Olakšica pri konverziji: Investitor najčešće pretvara svoj zajam u udio u valuaciji po povoljnijim uvjetima u odnosu na nove ulagače kako bi se kompenziralo za rizik koji je preuzeo ranim ulaganjem. Ako novi investitori ulaze u startup evaluiran na 5 milijuna eura, a davatelj zajma ima olakšicu od posto, može pretvoriti cijelu vrijednost zajma u udio kao da je procijenjen na 20 posto niže – u ovom slučaju, na 4 milijuna eura. Najčešće je riječ o 10 do 30 posto.
  • Maksimalna valuacija: Osim već spomenutog popusta pri konverziji, investitor može dogovoriti i maksimalnu valuaciju pri kojoj će pretvoriti dug u udio. Zamislimo da je to u slučaju iznad bilo na 3,5 milijuna eura. Bez toga konverzija bi se odigrala na 4 milijuna, a ovako može na 3,5.

To su najčešći termini kada je riječ o konvertibilnim zajmovima. Mi, doduše, preferiramo dokapitalizaciju: umjesto izbjegavanja ili maskiranja uvjeta ili valuacije, dogovaramo cijelu strukturu već na samom početku kako bismo se mogli fokusirati na ono bitno: stvaranje vrijednosti za startupe.

Više o tome kako određujemo strukturu ulaganja moći ćete čitati u sljedećem nastavku.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Gen Z ima pažnju od 8 sekundi, kako ih zainteresirati?

Odrasli su uz internet i igre, važna im je održivost i transparentnost, zanima ih umjetna inteligencija, o ulaganju i financijama znaju više nego ijedna generacija te žele poruke skrojene samo za njih...

Tvrtke i poslovanje

Nagrađeni su najbolji domaći web trgovci – najbolji webshop Volim Ljuto

Ukupno 92 hrvatska web trgovca prijavili su se na šesto natjecanje eCommAwards powered by FAVI, a natjecali su se u šest kategorija: korisničkoj podršci, analitici, SEO optimizaciji, putovanju kupca, pravnoj usklađenosti i sadržaju.

Tvrtke i poslovanje

Otvorene prijave za Europsko natjecanje u društevnoj inovaciji: Glavna nagrada 75.000 eura

Nagrada promiče društvene inovacije koje pružaju rješenja za društvene izazove i potiču održivi i inkluzivni rast u Europi.

Tvrtke i poslovanje

Pomozite nam doznati tko su, kako rade i što muči hrvatske SaaS tvrtke

Netokracija i SaaStanak udružili su se u istraživanju kako bismo prvi put u Hrvatskoj dobili pregled domaćeg "Software as a Service" ekosustava.

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!