Što je to konvertibilni zajam i je li dobro rješenje za vaš startup?

Konvertibilni zajam: Što je to uopće i je li prikladno rješenje za vaš startup?

Ovo je drugi dio mini-serije postova koji govori o uvjetima investicije. Dok se prvi bavio negativnim posljedicama koje za sobom nosi inzistiranje na previsokoj valuaciji, ovaj će se baviti konvertibilnim zajmom.

Kakva je ova malo korištena alternativa dokapitalizaciji?
Kakva je ova malo korištena alternativa dokapitalizaciji?

No prije nego se bacimo na detalje i uvjete ovakvog načina financiranja, važno je da razlikujemo dvije metode ulaganja – konvertibilne zajmove i dokapitalizaciju (equity investment). Pri dokapitalizaciji investitor vrlo jednostavno dobiva udio u tvrtki u zamjenu za uložena novčana sredstva. Ako se umjesto toga odluči na konvertibilni zajam, dat će datum dospijeća, kamatnu stopu i dobiti pravo da pretvori zajam u udio u tvrtki u budućnosti.

Upravo će se tom, nešto rjeđe korištenom metodom ulaganja baviti ovaj post, a ako vas zanima više o ugovaranju uvjeta investicije, bacite oko na moj prethodni tekst.

Definicija konvertibilnog zajma

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajam je kratkoročni dug koji se preračunava u vlasnički udio, najčešće u sljedećoj rundi investicije. Primjerice, ako je vaša seed investicija u obliku konvertibilnog zajma, pretvorit će se u vlasnički udio pri A seriji ulaganja.

Prednost ovakvog zajma iz perspektive poduzetnika je što se ponaša kao standardan zajam prije pretvaranja u udio: investitori nemaju mnoga prava koja drže preferencijalni dioničari, kao što su mjesta u odboru. Riječ je o relativno kratkom i jednostavnom dokumentu, koji se također i brže provodi u djelo, u par tjedana. Standardni konvertibilni zajam također ne zahtijeva novčano plaćanje kamate, već se i ona preračunava u vlasnički udio.

Mana ovakvog zajma je to što je to, na kraju krajeva, zajam – prije no što zajam pretvori u vlasnički udio, investitor ima pravo na datum dospijeća namiriti dug i kamate dostupnim sredstvima (novcima i hardverom kod mnogih startupa). Većina startupa, naravno, nema dovoljno sredstava da taj dug i otplati te mora likvidirati sva materijalna dobra i zatvoriti poslovanje.

Zašto i kada koristiti konvertibilni zajam

Nekoliko je slučajeva u kojima je konvertibilni zajam dobra opcija. Za početak, može poslužiti za financijsko premoštavanje razdoblja do očekivane runde ulaganja. Primjerice, u seed seriji ste dobili 200 tisuća eura investicije i očekujete 2 milijuna u seriji A, no treba vam još nekoliko mjeseci da zatvorite rundu.

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajmovi mnogo se brže procesuiraju. No ovakav način financiranja može biti i problematičan – ako investitori nisu sto posto uvjereni da sve ide po planu, uzimanje konvertibilnog zajma može potaknuti preispitivanje uspješnosti i perspektive tvrtke (zašto vam treba još novaca u podizanju investicije?). Gubitak povjerenja investitora može uvelike otežati proces.

U drugom slučaju, konvertibilni zajam koristi se kada se investitor i poduzetnik ne mogu složiti oko valuacije. Nisam veliki ljubitelj upotrebe ove metode u takvom slučaju – umjesto da se velik problem odmah rješava, obje strane odlučuju odložiti tu odluku. Takva strategija lako se može obiti o glavu, kako investitorima, tako i osnivačima, spriječiti daljnje investicije te na koncu ubiti startup.

Konvertibilni zajmovi također se sve više koriste u seed fazi, no ta praksa dobiva mnogo kritika, pogotovo kada se prečesto koristi i uključuje vrlo stroge uvjete. Predlažem da više o toj temi pročitate u postu Marka Sustera.

Uvjeti koje možete naći u konvertibilnom zajmu

  • Datum dospijeća: Prvo što o ovome trebate znati jest da investitor ovog datuma može naplatiti dug. Tako sam sebe može osigurati: ako startupu ne ide najbolje i dalje može vratiti svoju investiciju i kamate (te pritom ubiti startup ako nema dovoljno novaca da dug otplati).
  • Kamate: Ovo su kamate koje će startup platiti na zajam, no obično se ne isplaćuju u novcu, već se pretvaraju u vlasnički udio zajedno s glavnicom. Ako uzmete konvertibilni zajam od 100 tisuća eura s 8-postotnom kamatom koja se pretvara u vlasnički udio nakon 8 mjeseci, vaš udio će biti u vrijednosti 108 tisuća eura. Uobičajena visina kamata je između 6 i 8 posto.
  • Konverzija: Vrlo bitan dio uvjeta je onaj koji opisuje kada se zajam pretvara u vlasnički udio. Uobičajen scenarij je kada se dosegnu dostatna sredstva, to jest, kada startup skupi više od određenog iznosa. Tada se zajam automatski pretvara u udio. Alternativa koja najviše odgovara investitoru jest da se to može dogoditi u bilo koje vrijeme koje odabere, no to je vrlo rijetko ako je startup našao i drugi izvor kapitala. Ako do datuma dospijeća startup ne skupi novi kapital, investitor obično ima pravo odlučiti želi li pretvoriti dug u udio ili ne.
  • Olakšica pri konverziji: Investitor najčešće pretvara svoj zajam u udio u valuaciji po povoljnijim uvjetima u odnosu na nove ulagače kako bi se kompenziralo za rizik koji je preuzeo ranim ulaganjem. Ako novi investitori ulaze u startup evaluiran na 5 milijuna eura, a davatelj zajma ima olakšicu od posto, može pretvoriti cijelu vrijednost zajma u udio kao da je procijenjen na 20 posto niže – u ovom slučaju, na 4 milijuna eura. Najčešće je riječ o 10 do 30 posto.
  • Maksimalna valuacija: Osim već spomenutog popusta pri konverziji, investitor može dogovoriti i maksimalnu valuaciju pri kojoj će pretvoriti dug u udio. Zamislimo da je to u slučaju iznad bilo na 3,5 milijuna eura. Bez toga konverzija bi se odigrala na 4 milijuna, a ovako može na 3,5.

To su najčešći termini kada je riječ o konvertibilnim zajmovima. Mi, doduše, preferiramo dokapitalizaciju: umjesto izbjegavanja ili maskiranja uvjeta ili valuacije, dogovaramo cijelu strukturu već na samom početku kako bismo se mogli fokusirati na ono bitno: stvaranje vrijednosti za startupe.

Više o tome kako određujemo strukturu ulaganja moći ćete čitati u sljedećem nastavku.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim?

Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.