Što je to konvertibilni zajam i je li dobro rješenje za vaš startup?

Konvertibilni zajam: Što je to uopće i je li prikladno rješenje za vaš startup?

Ovo je drugi dio mini-serije postova koji govori o uvjetima investicije. Dok se prvi bavio negativnim posljedicama koje za sobom nosi inzistiranje na previsokoj valuaciji, ovaj će se baviti konvertibilnim zajmom.

Kakva je ova malo korištena alternativa dokapitalizaciji?
Kakva je ova malo korištena alternativa dokapitalizaciji?

No prije nego se bacimo na detalje i uvjete ovakvog načina financiranja, važno je da razlikujemo dvije metode ulaganja – konvertibilne zajmove i dokapitalizaciju (equity investment). Pri dokapitalizaciji investitor vrlo jednostavno dobiva udio u tvrtki u zamjenu za uložena novčana sredstva. Ako se umjesto toga odluči na konvertibilni zajam, dat će datum dospijeća, kamatnu stopu i dobiti pravo da pretvori zajam u udio u tvrtki u budućnosti.

Upravo će se tom, nešto rjeđe korištenom metodom ulaganja baviti ovaj post, a ako vas zanima više o ugovaranju uvjeta investicije, bacite oko na moj prethodni tekst.

Definicija konvertibilnog zajma

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajam je kratkoročni dug koji se preračunava u vlasnički udio, najčešće u sljedećoj rundi investicije. Primjerice, ako je vaša seed investicija u obliku konvertibilnog zajma, pretvorit će se u vlasnički udio pri A seriji ulaganja.

Prednost ovakvog zajma iz perspektive poduzetnika je što se ponaša kao standardan zajam prije pretvaranja u udio: investitori nemaju mnoga prava koja drže preferencijalni dioničari, kao što su mjesta u odboru. Riječ je o relativno kratkom i jednostavnom dokumentu, koji se također i brže provodi u djelo, u par tjedana. Standardni konvertibilni zajam također ne zahtijeva novčano plaćanje kamate, već se i ona preračunava u vlasnički udio.

Mana ovakvog zajma je to što je to, na kraju krajeva, zajam – prije no što zajam pretvori u vlasnički udio, investitor ima pravo na datum dospijeća namiriti dug i kamate dostupnim sredstvima (novcima i hardverom kod mnogih startupa). Većina startupa, naravno, nema dovoljno sredstava da taj dug i otplati te mora likvidirati sva materijalna dobra i zatvoriti poslovanje.

Zašto i kada koristiti konvertibilni zajam

Nekoliko je slučajeva u kojima je konvertibilni zajam dobra opcija. Za početak, može poslužiti za financijsko premoštavanje razdoblja do očekivane runde ulaganja. Primjerice, u seed seriji ste dobili 200 tisuća eura investicije i očekujete 2 milijuna u seriji A, no treba vam još nekoliko mjeseci da zatvorite rundu.

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajmovi mnogo se brže procesuiraju. No ovakav način financiranja može biti i problematičan – ako investitori nisu sto posto uvjereni da sve ide po planu, uzimanje konvertibilnog zajma može potaknuti preispitivanje uspješnosti i perspektive tvrtke (zašto vam treba još novaca u podizanju investicije?). Gubitak povjerenja investitora može uvelike otežati proces.

U drugom slučaju, konvertibilni zajam koristi se kada se investitor i poduzetnik ne mogu složiti oko valuacije. Nisam veliki ljubitelj upotrebe ove metode u takvom slučaju – umjesto da se velik problem odmah rješava, obje strane odlučuju odložiti tu odluku. Takva strategija lako se može obiti o glavu, kako investitorima, tako i osnivačima, spriječiti daljnje investicije te na koncu ubiti startup.

Konvertibilni zajmovi također se sve više koriste u seed fazi, no ta praksa dobiva mnogo kritika, pogotovo kada se prečesto koristi i uključuje vrlo stroge uvjete. Predlažem da više o toj temi pročitate u postu Marka Sustera.

Uvjeti koje možete naći u konvertibilnom zajmu

  • Datum dospijeća: Prvo što o ovome trebate znati jest da investitor ovog datuma može naplatiti dug. Tako sam sebe može osigurati: ako startupu ne ide najbolje i dalje može vratiti svoju investiciju i kamate (te pritom ubiti startup ako nema dovoljno novaca da dug otplati).
  • Kamate: Ovo su kamate koje će startup platiti na zajam, no obično se ne isplaćuju u novcu, već se pretvaraju u vlasnički udio zajedno s glavnicom. Ako uzmete konvertibilni zajam od 100 tisuća eura s 8-postotnom kamatom koja se pretvara u vlasnički udio nakon 8 mjeseci, vaš udio će biti u vrijednosti 108 tisuća eura. Uobičajena visina kamata je između 6 i 8 posto.
  • Konverzija: Vrlo bitan dio uvjeta je onaj koji opisuje kada se zajam pretvara u vlasnički udio. Uobičajen scenarij je kada se dosegnu dostatna sredstva, to jest, kada startup skupi više od određenog iznosa. Tada se zajam automatski pretvara u udio. Alternativa koja najviše odgovara investitoru jest da se to može dogoditi u bilo koje vrijeme koje odabere, no to je vrlo rijetko ako je startup našao i drugi izvor kapitala. Ako do datuma dospijeća startup ne skupi novi kapital, investitor obično ima pravo odlučiti želi li pretvoriti dug u udio ili ne.
  • Olakšica pri konverziji: Investitor najčešće pretvara svoj zajam u udio u valuaciji po povoljnijim uvjetima u odnosu na nove ulagače kako bi se kompenziralo za rizik koji je preuzeo ranim ulaganjem. Ako novi investitori ulaze u startup evaluiran na 5 milijuna eura, a davatelj zajma ima olakšicu od posto, može pretvoriti cijelu vrijednost zajma u udio kao da je procijenjen na 20 posto niže – u ovom slučaju, na 4 milijuna eura. Najčešće je riječ o 10 do 30 posto.
  • Maksimalna valuacija: Osim već spomenutog popusta pri konverziji, investitor može dogovoriti i maksimalnu valuaciju pri kojoj će pretvoriti dug u udio. Zamislimo da je to u slučaju iznad bilo na 3,5 milijuna eura. Bez toga konverzija bi se odigrala na 4 milijuna, a ovako može na 3,5.

To su najčešći termini kada je riječ o konvertibilnim zajmovima. Mi, doduše, preferiramo dokapitalizaciju: umjesto izbjegavanja ili maskiranja uvjeta ili valuacije, dogovaramo cijelu strukturu već na samom početku kako bismo se mogli fokusirati na ono bitno: stvaranje vrijednosti za startupe.

Više o tome kako određujemo strukturu ulaganja moći ćete čitati u sljedećem nastavku.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".