Što je to konvertibilni zajam i je li dobro rješenje za vaš startup?

Konvertibilni zajam: Što je to uopće i je li prikladno rješenje za vaš startup?

Ovo je drugi dio mini-serije postova koji govori o uvjetima investicije. Dok se prvi bavio negativnim posljedicama koje za sobom nosi inzistiranje na previsokoj valuaciji, ovaj će se baviti konvertibilnim zajmom.

Kakva je ova malo korištena alternativa dokapitalizaciji?
Kakva je ova malo korištena alternativa dokapitalizaciji?

No prije nego se bacimo na detalje i uvjete ovakvog načina financiranja, važno je da razlikujemo dvije metode ulaganja – konvertibilne zajmove i dokapitalizaciju (equity investment). Pri dokapitalizaciji investitor vrlo jednostavno dobiva udio u tvrtki u zamjenu za uložena novčana sredstva. Ako se umjesto toga odluči na konvertibilni zajam, dat će datum dospijeća, kamatnu stopu i dobiti pravo da pretvori zajam u udio u tvrtki u budućnosti.

Upravo će se tom, nešto rjeđe korištenom metodom ulaganja baviti ovaj post, a ako vas zanima više o ugovaranju uvjeta investicije, bacite oko na moj prethodni tekst.

Definicija konvertibilnog zajma

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajam je kratkoročni dug koji se preračunava u vlasnički udio, najčešće u sljedećoj rundi investicije. Primjerice, ako je vaša seed investicija u obliku konvertibilnog zajma, pretvorit će se u vlasnički udio pri A seriji ulaganja.

Prednost ovakvog zajma iz perspektive poduzetnika je što se ponaša kao standardan zajam prije pretvaranja u udio: investitori nemaju mnoga prava koja drže preferencijalni dioničari, kao što su mjesta u odboru. Riječ je o relativno kratkom i jednostavnom dokumentu, koji se također i brže provodi u djelo, u par tjedana. Standardni konvertibilni zajam također ne zahtijeva novčano plaćanje kamate, već se i ona preračunava u vlasnički udio.

Mana ovakvog zajma je to što je to, na kraju krajeva, zajam – prije no što zajam pretvori u vlasnički udio, investitor ima pravo na datum dospijeća namiriti dug i kamate dostupnim sredstvima (novcima i hardverom kod mnogih startupa). Većina startupa, naravno, nema dovoljno sredstava da taj dug i otplati te mora likvidirati sva materijalna dobra i zatvoriti poslovanje.

Zašto i kada koristiti konvertibilni zajam

Nekoliko je slučajeva u kojima je konvertibilni zajam dobra opcija. Za početak, može poslužiti za financijsko premoštavanje razdoblja do očekivane runde ulaganja. Primjerice, u seed seriji ste dobili 200 tisuća eura investicije i očekujete 2 milijuna u seriji A, no treba vam još nekoliko mjeseci da zatvorite rundu.

Kao što sam već spomenuo, konvertibilni zajmovi mnogo se brže procesuiraju. No ovakav način financiranja može biti i problematičan – ako investitori nisu sto posto uvjereni da sve ide po planu, uzimanje konvertibilnog zajma može potaknuti preispitivanje uspješnosti i perspektive tvrtke (zašto vam treba još novaca u podizanju investicije?). Gubitak povjerenja investitora može uvelike otežati proces.

U drugom slučaju, konvertibilni zajam koristi se kada se investitor i poduzetnik ne mogu složiti oko valuacije. Nisam veliki ljubitelj upotrebe ove metode u takvom slučaju – umjesto da se velik problem odmah rješava, obje strane odlučuju odložiti tu odluku. Takva strategija lako se može obiti o glavu, kako investitorima, tako i osnivačima, spriječiti daljnje investicije te na koncu ubiti startup.

Konvertibilni zajmovi također se sve više koriste u seed fazi, no ta praksa dobiva mnogo kritika, pogotovo kada se prečesto koristi i uključuje vrlo stroge uvjete. Predlažem da više o toj temi pročitate u postu Marka Sustera.

Uvjeti koje možete naći u konvertibilnom zajmu

  • Datum dospijeća: Prvo što o ovome trebate znati jest da investitor ovog datuma može naplatiti dug. Tako sam sebe može osigurati: ako startupu ne ide najbolje i dalje može vratiti svoju investiciju i kamate (te pritom ubiti startup ako nema dovoljno novaca da dug otplati).
  • Kamate: Ovo su kamate koje će startup platiti na zajam, no obično se ne isplaćuju u novcu, već se pretvaraju u vlasnički udio zajedno s glavnicom. Ako uzmete konvertibilni zajam od 100 tisuća eura s 8-postotnom kamatom koja se pretvara u vlasnički udio nakon 8 mjeseci, vaš udio će biti u vrijednosti 108 tisuća eura. Uobičajena visina kamata je između 6 i 8 posto.
  • Konverzija: Vrlo bitan dio uvjeta je onaj koji opisuje kada se zajam pretvara u vlasnički udio. Uobičajen scenarij je kada se dosegnu dostatna sredstva, to jest, kada startup skupi više od određenog iznosa. Tada se zajam automatski pretvara u udio. Alternativa koja najviše odgovara investitoru jest da se to može dogoditi u bilo koje vrijeme koje odabere, no to je vrlo rijetko ako je startup našao i drugi izvor kapitala. Ako do datuma dospijeća startup ne skupi novi kapital, investitor obično ima pravo odlučiti želi li pretvoriti dug u udio ili ne.
  • Olakšica pri konverziji: Investitor najčešće pretvara svoj zajam u udio u valuaciji po povoljnijim uvjetima u odnosu na nove ulagače kako bi se kompenziralo za rizik koji je preuzeo ranim ulaganjem. Ako novi investitori ulaze u startup evaluiran na 5 milijuna eura, a davatelj zajma ima olakšicu od posto, može pretvoriti cijelu vrijednost zajma u udio kao da je procijenjen na 20 posto niže – u ovom slučaju, na 4 milijuna eura. Najčešće je riječ o 10 do 30 posto.
  • Maksimalna valuacija: Osim već spomenutog popusta pri konverziji, investitor može dogovoriti i maksimalnu valuaciju pri kojoj će pretvoriti dug u udio. Zamislimo da je to u slučaju iznad bilo na 3,5 milijuna eura. Bez toga konverzija bi se odigrala na 4 milijuna, a ovako može na 3,5.

To su najčešći termini kada je riječ o konvertibilnim zajmovima. Mi, doduše, preferiramo dokapitalizaciju: umjesto izbjegavanja ili maskiranja uvjeta ili valuacije, dogovaramo cijelu strukturu već na samom početku kako bismo se mogli fokusirati na ono bitno: stvaranje vrijednosti za startupe.

Više o tome kako određujemo strukturu ulaganja moći ćete čitati u sljedećem nastavku.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Data science u sportu: prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos analizira rukometne akcije uz strojno učenje

Automatsko prepoznavanje događanja na rukometnom terenu može uvelike pomoći trenerima i profesorima.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kreativci Brukete&Žinić&Grey i Brigade inspirirani radom od doma počeli tiskati ružičasti toaletni papir

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!

Kultura 2.0

“Niste bili kod kuće” poruke od poštara omogućile Hrvatskoj osvajanje Guinnessa za najduži red na svijetu

Zahvaljujući velikim naporima jako male skupine poštara Hrvatska je postavila novi rekord impresivnim redom u jednom zagrebačkom naselju.

Kultura 2.0

Osnovana crkva Presvetog Rada na Daljinu, već potpisan “Zoomovski ugovor” s Republikom Hrvatskom

Ekskluzivno otkrivamo da je u Zagrebu prije nekoliko dana putem novodigitaliziranih servisa hrvatske javne uprave registrirana nova crkva - Prva crkva "Presvetog 'Remote' Rada'.

Intervju

U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, malih i mikro poduzetnika. Glasno im to poručuju njihovi predstavnici svakog dana od kada je Vlada predstavila prvi paket mjera za suzbijanje ogromnih posljedica koje za privatni sektor donosi pandemija virusa COVID-19.