Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Što je esport i zašto bi vas za njega trebalo biti briga?

Čuli ste za esport, ali samo u prolazu? Ne brinite, na jednom mjestu donosimo sve važne informacije o ovom globalnim fenomenu koji danas prati više od 400 milijuna ljudi.

U suradnji s osobama s domaće esport scene donosimo vam vodič kroz esport za one koji o esportu pojma nemaju. Odgovorili smo na najosnovnija pitanja koja vas mogu mučiti kako bismo pomogli svima koji se možda osjećaju uplašeno kada se govori o ovoj temi. Nema sumnje da će esport samo rasti, a nakon ovog teksta ćete biti u barem maloj prednosti nad ostalima!

Pošaljite ga svom šefu, svojoj majci i ocu i prijateljima koji nemaju pojma o čemu vi pričate kada govorite u kraticama poput CS:GO, AWP, ADC, ADR, DPS, AoE, KDA, RNG i drugima.

Krenimo s najosnovnijim:

Što je uopće esport (i kako se piše)?

Esport se najlakše može opisati kao natjecateljsko igranje video igara, a esport igre se mogu igrati na računalima (PC), konzolama (PlayStation, Xbox, Nintendo Switch itd.), a u posljednje vrijeme sve se više igra i na mobilnim telefonima. Esport igre obično su dizajnirane upravo kako bi omogućile što kvalitetnije i bolje natjecanje stoga se često radi razlika između igara koje “jesu esport” i onih koje nisu.

Esport se piše jednostavno – esport. Sve malim slovima, bez crta ili velikog S – jednostavno.

Je li esport sport i koje su sličnosti i razlike?

Najčešće pitanje koje proizlazi direktno iz imena esport je ovo gore. Gameri će reći kako se radi o sportu, jer imate opremu kojom igrate, poene koje skupljate i morate biti utrenirani kako biste igrali na profesionalnoj razini. Prema tome, esport se u teoriji nikako ne razlikuje od, primjerice, pikada.

Da bismo esport prihvatili kao “pravi” sport, trebali bismo izaći iz okvira “pravog” sporta, a to još uvijek nismo uspjeli. Kako danas stvari stoje, održavaju se pomaci u percepciji esporta i možda nekada dođe i do Olimpijade – ali danas je esport, barem službeno, vid natjecanja, a ne punopravni sport.

Gdje je nastao esport i koliko dugo postoji?

Prvo natjecanje koje bismo mogli nazvati esportom, odnosno prvo organizirano natjecanje u nekoj videoigri dogodilo se 1972. godine na fakultetu Stanford u SAD-u, gdje je pobjedu u igri Spacewar! odnio gospodin Stewart Brand.

Rast modernog esporta kakvog sada poznajemo generalno se veže za Južnu Koreu krajem devedesetih, kada su ustanovljene prve profesionalne lige, turniri i natjecanja u igri Starcraft. Jasno, turnira i liga bilo je i prije, ali Starcraft i Koreja uveliko se vežu za viziju esporta koja postoji danas.

Je li svako natjecanje u video igrama esport?

Iako bismo lako mogli reći da je ova tvrdnja istinita, ovo je zapravo solidan predmet debate. Potpuno subjektivno bih rekao da bi se, kako bi nešto bilo esport, trebalo raditi o igri koja ima razrađen sustav natjecanja i kompetitivnih liga, ali i o igri koja količinu nasumičnih događaja na koje igrač ne može utjecati što više smanjuje.

Prema tome, za mene je esport video igra sa što manje RNG-a (nasumičnih događaja), a esportaš se ne postaje igranjem Fife protiv prijatelja kod kuće.

Koje su to esport video igre?

Esport igre mogu biti svih žanrova, ali najpopularnije su MOBA (najlakše opisana kao strategija u kojoj kontrolirate svog heroja), FPS (pucačina iz prvog lica), igre u kojima se tučete, battle royale igre u kojima prikupljate oružje i opremu te se borite s protivnicima da biste ostali posljednji i tako dalje.

Trenutačno u svijetu postoji velik broj esport naslova, ali neke od igara koje vrijedi izdvojiti su League of Legends, Counter Strike: Global Offensive, Dota 2, StarCraft 2, Overwatch, Rainbow 6, Fifa, Call of Duty, Street Fighter, Halo, Super Smash Bros., Fortnite i PUBG. Ovo je tek vrh sante esport naslova, naravno.

Koji je najveći esport turnir?

The International turnir u online video igri Dota 2 već je godinama najveći turnir na svijetu po nagradnom fondu. Glavna nagrada The Internationala ove je godine prešla brojku od 30 milijuna dolara.

Kada je riječ o najgledanijim esport događajima, redovito su najgledaniji veliki League of Legends turniri (svjetsko prvenstvo i polusezonski (Mid-Season Invitational), zatim turnir IEM Katowice, The International, Fortnite World Cup i drugi. Ovi veliki turniri najčešće imaju nagradne fondove veće od milijun dolara, a nerijetko se radi o mnogo većim iznosima.

Najveći turnir na svijetu je The International – barem za sada. The International

Kako se prati esport i tko to prenosi?

Najbolje mjesto za praćenje esport turnira zasigurno je Twitch. Internetska platforma za prijenos sadržaja uživo u vlasništvu Amazona najpoznatije je mjesto koje prenosi gaming i esport sadržaje. Ako nikada niste gledali Twitch, zamislite ga kao YouTube, ali da je velika većina sadržaja emitirana uživo. Većinu esport natjecanja nećete pronaći na televiziji, osim ako nemate neki od specijaliziranih kanala u svom paketu, poput Sport Klub Esporta i sličnih.

Esport turnire prenose stručnjaci koji nose jednu od nekoliko uloga, opet, slično kao u klasičnim sportovima. Imamo castere, odnosno komentatore koji prenose događanja u igri kada se događaju, ali gotovo svaki turnir ima svoje analitičare i poseban tim voditelja koji obavlja intervjue s igračima prije i poslije mečeva. Grupu ljudi koja će raditi na nekom esport događaju često nazivamo talent, live talent ili nešto slično. 

Može li svatko tko igra igre biti esportaš?

Teoretski da, jednako kao i što svatko tko igra nogomet subotom s prijateljima može biti profesionalni nogometaš. Sve što trebate za karijeru u esportu je računalo i periferija (tipkovnica, miš) i možete krenuti. Problemi naravno nastaju u pronalasku stabilnog tima, financijama i drugim stvarima, ali da – svatko tko voli i zna igrati igre može u teoriji postati esportaš, ne trebate dozvolu ili posebnu školu.

Je li dovoljno samo “igrati igrice” da bi se bilo uspješan esportaš?

Na žalost za nas sve, ne. Mnogo je priča o timovima i organizacijama koje jednostavno propadaju zbog nedostatka vizije i planiranja, ali i zbog toga što nemaju razrađen financijski plan i strukturu. Da biste bili kvalitetan i stabilan esport tim morate igrati dobro, ali osim igrača trebate imati i poslovni plan te osobe koje su zadužene samo za njega – od onih koji se bave financijama do marketingaša. Bez toga će teško ići.

Čuo sam za neki ESL, Dreamhack, Starladder – što je to?

Kako i dalje ne postoji jedna velika, krovna organizacija koja upravlja svim turnirima i ligama kao što je to slučaj u nogometu, a gdje FIFA ima glavnu riječ – u esportu postoji niz tvrtki koje se bave organizacijom turnira i događaja.

Jedna od svakako najpoznatijih je ESL, tvrtka iz Njemačke koja je poznata po dugogodišnjoj organizaciji esport turnira. Dreamhack takošer organizira razne turnire, ali je poznat kao najveći LAN party na svijetu. ESL i Dreamhack su u vlasništvu tvrtke Modern Times Group (MTG). StarLadder je organizacija iz Ukrajine koja se također bavi organizacijom posebnih esport turnira, a nabrajanje svih aktera koji rade turnire oduzelo bi zaista previše vremena, ali barem smo opisali neke od najvažnijih.

Igor Bezborodov, Starladder

Što je esport tim, a što organizacija?

Esport tim čini nekoliko igrača od kojih svatko ima posebnu ulogu koju ispunjava, slično kao što u nogometu imamo golmana i napadače. Svaka igra ima svoje uloge, pa tako u Counter Strikeu možete biti rifler ili AWP-er, a u League of Legends jungler ili support. Ove uloge bitno se razlikuju po stilu igranja i većina igrača čitavu karijeru igra na jednom ili eventualno dva mjesta. Opet, povucimo paralelu s nogometom – ako ste branič, vjerojatno ćete čitavu karijeru igrati neko od srodnih mjesta, a nećete svaku utakmicu igrati drugu poziciju.

Esport organizacija je krovna struktura koja okuplja timove. Primjerice, organizacija G2 ima timove u igrama Rocket League, Counter Strike, League of Legends, Rainbow Six i drugima, ali svi ti igrači igraju za istu organizaciju. Slično je to klubovima poput Barcelone koji imaju nogometne, košarkaške i druge timove, jedina razlika je što Barcelonu zovemo klubom, a G2 organizacijom. Što se mene tiče, možete vi i G2 zvati klubom.

Tko sve radi u esport organizaciji?

Osim, jasno, igrača, svaka organizacija zapošljava i niz pratećeg osoblja. To su treneri koji s igračima razrađuju taktike, analitičar čiji je posao istraživanje protivnika, ali i odjel za marketing, PR, društvene mreže i video sadržaje koji se trude da slika organizacije koja izlazi u javnost bude što je moguće kvalitetnija. U esportu postoje i agenti igrača, fizioterapeuti, kuhari, dizajneri i developeri te čitav niz drugih poslova.

Velike organizacije imaju više od stotinu zaposlenika, a igrača je zapravo relativno malo u odnosu na ostatak osoblja.

Mogu li se zaposliti u esportu ako nisam igrač?

Budimo potpuno realni, većina nas nikada neće biti zvijezda. Ipak, to ne znači da u esportu nema posla. Stranice poput Hitmarker Jobs svakodnevno objavljuju oglase za poslove u esport industriji, a traženi su developeri, project manageri, voditelji društvenih mreža, autori tekstova, snimatelji i montažeri i gotovo sve što biste mogli zamisliti, a da ima veze s igrama. Ako niste igrač, dosta su dobre šanse da za vas ima čak i više mjesta u esportu – jer svi žele biti igrači.

Završnica A1 Adria League ove će se godine treći put održati na sajmu InfoGamer. A1 Adria League

Koji brendovi podržavaju esport?

U 2019. godini najlakše je reći: gotovo svi veliki brendovi. U esport redovito ulažu i sponzoriraju ga proizvođači računalnih komponenti, elektronike i periferije poput Intela, nVidije, AMD-a, Logitecha, Razera, Della, Asusa, Aoca, HTC-a i drugih, ali i sponzori koje zovemo neendemski, odnosno sponzori koji se ne bave prvenstveno industrijom igara.

Tu su Adidas, Nike, Monster, Red Bull, State Farm, Kia, Nissan, Mercedes Benz, Deezer, Deutsche Telekom, A1, Vodafone, Schalke 04, Gillette, Coca Cola, Visa, Ford, Gazprom, Michelin, Sony, Audi, Snickers i zaista još vrlo velik broj drugih.

U kojim zemljama je esport priznat kao sport (a esportaši kao sportaši)?

Prva zemlja koja se nameće jest Južna Koreja, u kojoj su esport igrači zaista prave slavne osobe, što i nije toliko čudno s obzirom na dugogodišnju tradiciju sa Starcraftom. Ipak, činjenica je da je SAD prije nekoliko godina esport igračima dozvolio vize za profesionalne sportaše, što ih čini jednakima igračima nogometa ili košarke. Ovaj primjer slijedi i Njemačka, ali i Kina te Kazahstan. U trenutku pisanja ovog teksta Šri Lanka je postala posljednja zemlja koja je izjednačila esport i klasične sportove.

Ulaže li itko novce u taj esport?

Možda biste se začudili, ali u esport ulaže velik broj bivših profesionalnih sportaša poput NBA igrača Ricka Foxa, ali i pjevači poput Drakea te nogometaši, recimo Ronaldinho. U esport su do sada ulagali i podržali: Shaquille O’Neal, Steph Curry, Ashton Kutcher, Steve Aoki, ali i “ozbiljne” tvrtke poput velikih VC fondova koji sve više ulažu u natjecateljsko igranje.

Teško je nabrojati sve esport investitore, ali ima ih i više nego što mislite.

Kako ja mogu uložiti/imati svoj tim/zaraditi od esporta?

Vrlo teško pitanje. Da znam točan način, vjerojatno bi Netokracija imala svoj esport tim. Šalu na stranu, ako ste spremni investirati u timove najbolje je javiti se direktno njima, pogotovo onima iz regije kojima su financije vrlo potrebne za opstanak. Ulaganjem u esport zapravo ulažete u svoj brend i awareness među ciljanom publikom.

Najbolji savjet bio bi: investirajte malo novca u perspektivan tim koji će moći osiguravati solidne rezultate, makar na regionalnoj sceni. Što vaš tim igra bolje, jasno, bolje za vas. Druga najbolja stvar bila bi da postanete partner nekom regionalnom turniru – vaš novac otići će u povećanje kvalitete turnira, a samim time će privući i bolje igrače te timove.

Gdje mogu saznati više o esportu?

Sve zavisi koliko vas što zanima. Ako ste zainteresirani za Counter Strike, nema boljeg mjesta nego stranice HLTV. Neke pak pokrivaju mnoštvo različitih naslova. Postoji niz stranica koje se bave isključivo esportom, poput Dot Esports i Dexerto, a u regiji postoje Sport Klub Esports, CSadria, Index esport, Esports novosti i, jasno, Netokracija.

Ako vas više zanima ona poslovna strana esporta, preporučujem Esports Marketing Blog, The Esports Observer, Esports Insider, kao i newsletter TLDR.

Postoji li esport u regiji?

Naravno da postoji. Ipak, ako imalo pratite ovu situaciju, složit ćete se da bi mogao biti mnogo bolji. Danas imamo dvije velike regionalne esport lige: A1 Adria League i Esports Balkan League koje trenutačno čine vrh natjecanja na kojima se u regiji može igrati. Također, u Hrvatskoj se svake godine održava Dota Pit, veliki turnir u igri Dota 2 koji je ujedno i najveći esport turnir u Hrvatskoj.

Esport organizacija Good Game također u regiji organizira niz B2B esport turnira i drugih sadržaja koji nastoje popularizirati esport u IT zajednici.

Osim toga, u regiji imamo nekoliko vrlo kvalitetnih timova. Tim CR4ZY u igri CS:GO ostavio je ove godine vrlo dobre dojmove na međunarodnoj sceni, a svojim igrama iskazuju se i Crvena Zvezda Esports, Fantastic Esports, Asus Rog Elite i mnogi drugi. Ipak, nedostatak popularnosti u široj javnosti rezultira i s manjim financijskim okvirima te se timovi iz regije često muče i propadaju.

Imam još pitanja!

Odlično, ako imate još pitanja na koja biste voljeli odgovore, slobodno ih napišite u komentarima – potrudit ćemo se odgovoriti i nadograditi tekst što je prije moguće.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ludi panj

    ludi panj

    17. 10. 2019. u 3:36 pm Odgovori

    esport je sport kao i socijalne mreže socijalne,

    fali im osnovna komponenta,
    u esportu fali dizanje sa stolice,
    a u socijalnim mrežama komponenta neposredne interakcije i doživljaj sugovornika.

    naravno kako preko socijanih mreža nastojimo ljude mentalno degradirati,
    tako je dobrodošla esport komponenta koja će ih fizički degradirati.

    statistike pokazuju pad IQ-a rođenih iza 90-te,
    a vjerojatno se i životni vjek smanjuje istom stopom

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?