DMA i DSA: Što bi za građane i tvrtke mogli donijeti novi aktovi iz EU?

EU priprema 2 akta koji bi mogli promijeniti kako koristite digitalne platforme – privatno i poslovno

Došlo je vrijeme za ažuriranje starih direktiva koje već dugo nisu u skladu sa stanjem tržišta i potrebama građana. Zbog toga je Europska komisija predložila dva akta o kojima Europski parlament još raspravlja. Evo što se želi mijenjati i kako to može utjecati na građane, ali i tvrtke.

Komisija Europske Unije 15. prosinca 2020. godine predložila je ambicioznu sveobuhvatnu reformu digitalnog prostora pomoću Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Akta o digitalnim tržištima (DMA). Na prvu nekome se ova dva akta mogu učiti samo još jednim u nizu mogućih zakona Europske Unije, ali kuha se nešto drugačije. EU želi nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje tvrde kako su postali privatni regulatori. S aktovima će zaštiti građane i jedinstveno tržište.

Njima će se urediti tržišta i usluge koja su povezana s elektroničkim komunikacijama što uključuje društvene mreže, internetske stranice za kupoprodaju i druge internetske platforme koje posluju u Europskoj Uniji, a istovremeno žele osigurati zaštitu svim korisnicima. Komisija na svojoj službenoj web stranici navodi dva glavna cilja:

  1. Stvaranje sigurnog digitalnog prostora na kojem su osigurana temeljna prava korisnika (DSA)
  2. Stvaranje ravnopravnog tržišta za inovaciju, razvoj i konkurentnost na europskome tržištu, ali i globalnom (DMA)

Akt o digitalnim uslugama (DSA)

Borba za prava korisnika i protiv širenja nezakonitih sadržaja

Zašto je DSA potreban? Od donešenja prvotne Direktive o elektroničkoj trgovini na europskome tržištu iz 2000. godine na koju se DSA nadovezuje, pojavili su se novi i veliki akteri (npr. Facebook, Google i Microsoft) koji su postali javni prostor za razmjenu informacija i internetsku trgovinu. Ukoliko akt bude prihvaćen, utoliko će on vrijediti za sve pružatelje digitalnih usluga pomoću kojih se potrošači povezuju s robom, uslugama ili sadržajem.

Europska komisija na svojoj službenoj stranici navodi:

Glavni problem je ilegalna trgovina i razmjena robe, usluga i sadržaja na webu. Internetske usluge zloupotrebljavaju manipulativni algoritamski sustavi kako bi se pojačalo širenje dezinformacija ili u druge štetne svrhe.

DSA želi definirati odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji su posrednici između potrošača i robe, usluga i sadržaja.

Europska komisija tvrdi kako velike platforme mogu ugroziti korisnička prava, zaštitu podataka i javno sudjelovanje. Zbog toga, Europska komisija postavila je sljedeće ciljeve:

  • bolja zaštita potrošača i njihovih temeljnih prava na internetu;
  • uspostava pravila za transparentnost i odgovornost internetskih platformi;
  • poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na tržištu koji će omogućiti širenje manjih platformi, SMB-ova i novoosnovanih poduzeća.

Akt želi ostvariti sigurnije internetsko okruženje zbog čega će platforme morati olakšati prijavu nezakonitog sadržaja, robe ili usluga. Nezakonit sadržaj definiran je kao svaka informacija i prodaja proizvoda ili usluga koja nije u skladu sa zakonima Europske Unije ili države članice. Poduzeća će moći postati “provjereni označivači” nezakonitih sadržaja i blisko će surađivati s platformama, ali nije navedeno pomoću kojih točno mehanizama će odlučivati što je nezakonito.

Što DSA mijenja za krajnjeg korisnika?

Javna tijela će biti bolje opremljena za zaštitu građana što znači korisnici moći rješavati sporove u svojim zemljama i uvijek se imaju kome obratiti. Korisnici moraju biti obaviješteni o uklanjanju sadržaja na platformama i mogu ga osporiti.

Prava građana i korisnika postaju veća tako što će pravila o moderiranju sadržaja postati transparentna i mora biti jasno zašto se korisnicima preporučuje određeni sadržaj te će korisnici moći ugasiti primanje preporuka o sadržaju na temelju profila. Platforme moraju ponuditi veći izbor inovativnih usluga, bolju interoperabilnost (pružanje i primanje usluga od drugih sustava) s uslugama koje su alternativa uslugama samih platformi i lakše prebacivanje s jedne platforme na drugu. Moći ćemo deinstalirati unaprijed instalirane aplikacije na mobitelima i pristupiti aplikacijama koje nisu na GooglePlayu ili App Storeu.

Novim okvirom žele uskladiti prava i odgovornosti korisnika, posredničkih platformi i javnih tijela s europskim vrijednostima što uključuje poštovanje ljudskih prava, slobodu, demokraciju, ravnopravnost i vladavinu prava. Prijedlogom se dopunjuje akcijski plan za europsku demokraciju kojim se želi povećati otpornost demokracija.

Akt će se odnositi na platforme koje koristi više od 10% stanovništva EU što je 45 milijuna korisnika i koje se smatraju sistemskima pa se na njih primjenjuju posebne obveze o nadzoru nad vlastitim rizicima i nova nadzorna struktura.

Akt o digitalnim tržištima (DMA)

Ukroćivanje gatekeepera omogućit će jednaka pravila igre za sve

Gatekeeperi ili nadzornici pristupa velike su sistematske internetske platforme kao što su Facebook, Google, Apple i Amazon te Microsoft. 

To su platforme, kako ih je definirala Europska komisija, koje imaju utjecaj na unutarnje tržište i koje poslovnim korisnicima služe kao važan kanal pristupa klijentima te koje imaju čvrst i trajan položaj na tržištu ili se može predvidjeti da će imati.

Europska komisija tvrdi kako velike platforme kontroliraju ekosustav digitalne ekonomije i zbog toga su postali gatekeeperi na digitalnim tržištima te imaju moć biti privatni ragulatori. Ta pravila koja mogu nametnuti ponekad su nepravedna za poduzeća koja koriste alate gatekeepera i pružaju manje odabira korisnicima. DSA želi spriječiti negativne posljedice koje mogu proizaći iz ponašanja takvih platformi.

Kada gatekeeper provodi nepoštene poslovne postupke on može spriječiti ili usporiti pristup potrošača uslugama svojih poslovnih korisnika i konkurenata. Primjeri takvih postupaka mogu biti nepoštena uporaba podataka poduzeća koja posluju pomoću platformi ili situacije u kojima su korisnici vezani za određenu uslugu pa su zbog toga ograničeni u zamjeni pružatelja usluga.

Tko će nadzirati i provoditi dva akta?

Aktovi će biti nadzirani i provođeni pomoću polucentraliziranog institucionalnog dizajna koji će se sastojati od 3 regulatora.

Prvi regulator bit će nacionalni koordinator Digitalnih usluga, a njega će svaka država članica morati odrediti kako bi nadzirao usklađenost usluga s novim pravilima na njihovom teritoriju, drugi regulator je Europski odbor za digitalne usluge (EBDS) i na kraju sama Europska komisija.

Svaki nacionalni koordinator Digitalnih usluga bit će važno regulatorno središte i moći će izravno sankcionirati platforme što uključuje novčane kazne. Ono mora bit neovisno tijelo koje će transparentno i nepristrano odrađivati svoje obaveze. Ovdje domah dolazimo do pitanja: tko će voditi nacionalni koordinator Digitalnih usluga u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovara nam europski zastupnik Tomislav Sokol:

Rano je špekulirati o tome koja će tijela države članice odrediti kao nadležna. Međutim, prijedlog akata predviđa da će države članice imenovati jedno ili više nadležnih tijela što znači kako bismo mogli imati više nadležnih tijela.

Što big tech kompanije smatraju spornim?

Predstavnici američkih big tech kompanija složili su oko jednog: aktovi su nejasni.

Veću su zabrinutost izrazili oko DMA. Smatraju kako članci nisu dovoljno definirani i kako se pokušavaju “dotaknuti svega pomalo”. DMA smatraju neuravnoteženim jer su neki članci strogo definirani u detalje dok su drugi površno i nedovoljno pojašnjeni.

Navode kako dodatan problem stvara potreba Europske komisije da se aktovi brzo usvoje i počnu primjenjivati, zatim fleksibilnost aktova kako bi u budućnosti bili lako promjenjivi i potreba da aktovi pružaju zakonsku sigurnost.Predstavnici big tech kompanija smatraju kako to logički nije moguće ostvariti.

Najveći problem predstavit će im regulatorna usklađenost s člankom 5 DMA-a, koji se odnosi na obveze gatekeepera, zbog svoje veličine i nedostatka smjernica kako uopće provesti usklađivanje. Zbog toga će morati mijenjati način na koji je proizvod izgrađen.

Kao primjer možemo navesti dijeljenje informacija između različitih aplikacija što znači kako će se Facebook i Instagram računi morati razdvojiti

U kojoj je fazi digitalni paket trenutno?

Digitalni paket trenutno je u fazi zakonodavnog prijedloga i kako bi on postao prihvaćen mora dobiti odobrenje Europskog vijeća i Europskog parlamenta što se očekuje otprilike nakon godinu i 6 mjeseci što su DSA i DMA predloženi u prosincu 2020. godine. Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) potvrdio je kako će DSA u parlamentu voditi S&D group dok će DMA voditi EPP group čiji je član hrvatski zastupnik Tomislav Sokol.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Je li primjer Gamechucka, koji hvali Radnička fronta, socijalizam ili klasični startuperski model?

Ako ti Radnička fronta hvali firmu, to je znak da s firmom nešto ne štima! - jedan je od komentara iz burne i zanimljive rasprave koju je u Facebook grupi Developers Hrvatska Relaxed pokrenuo članak objavljen na web stranici Radničke fronte, a u kojem se kao pozitivan primjer hvali poslovanje i organizacija zagrebačkog gejmerskog studija Gamechuck.

Startupi i poslovanje

Vedran Tolić, Q agency: “Zajedno s klijentima radimo na strategiji treba li im određeni proizvod, a ne samo kako ćemo ga napraviti”

Kakve su poslovne strategije i mindset lansirale agenciju Q da od pozicije gdje su značajno usmjereni na turističke projekte dođu do medtecha i fintecha pa i novog konzultantskog tima te dva nova ureda u inozemstvu, otkrivamo u novoj epizodi.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski AdScanner osigurao investiciju od 18 milijuna kuna uz South Central i J&T Ventures

Hrvatski AdScanner, startup posvećen razvoju data-driven sustava za optimizaciju TV oglasa, nastavlja rasti s novom investicijom. U razgovoru s Kristianom Ćurkovićem, Managing Partnerom i su-osnivačem, otkrivamo i koji su planovi za novu rundu.

Startupi i poslovanje

Dok vi druge stvarnosti zamišljate, oni ih žive u Delta Realityju – gdje game dev upoznaje klasičan IT

Delta Reality jedinstvena je tvrtka na hrvatskoj IT sceni. Njihova rješenja temelje se na tehnologijama i kreativnosti jednog game dev studija, dok se pristup projektima i zavidni radni uvjeti mjere s uspješnim IT agencijama. Stručnjaci koji tamo danas rade i sami dolaze iz obe strane industrije, kako rade i zašto biste im se i vi možda htjeli pridružiti - otkrivamo.

Društvene mreže

YouTube Shorts, hoće li novi alat hrvatskim YouTuberima zamijeniti TikTok i Instagram Reels?

Kratke video forme sve su popularnije pa ne čudi što je i YouTube, kako bi ostao u korak s TikTokom i Instagram Reelsima, pokrenuo novi alat.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Startupi i poslovanje

Za svoj low-code alat, hrvatski startup SpectreXR osigurao 200.000 eura od Fil Rouge Capitala

SpectreXR bavi se razvojem softvera i aplikacija u industriji virtualne i mješovite stvarnosti, a posebno se fokusirao na razvoj jedinstvenog alata za Unity 3D platformu koji bi omogućio brži razvoj AR, VR ili MR aplikacija i rješenja.

Tehnologija

Digitalne COVID-19 potvrde – imamo rješenje za njihovo verficiranje, a što je s građanima koji ih trebaju nositi?

Digitalne COVID-potvrde postat će "must have" jer tko želi nositi komad papira sa sobom cijelo vrijeme? Oni koji potvrde trebaju verificirati dobili su aplikaciju CovidGO, ali čini se da još čekamo lakši način pohranjivanja postojećih potvrda.