DMA i DSA: Što bi za građane i tvrtke mogli donijeti novi aktovi iz EU?

EU priprema 2 akta koji bi mogli promijeniti kako koristite digitalne platforme – privatno i poslovno

Došlo je vrijeme za ažuriranje starih direktiva koje već dugo nisu u skladu sa stanjem tržišta i potrebama građana. Zbog toga je Europska komisija predložila dva akta o kojima Europski parlament još raspravlja. Evo što se želi mijenjati i kako to može utjecati na građane, ali i tvrtke.

Komisija Europske Unije 15. prosinca 2020. godine predložila je ambicioznu sveobuhvatnu reformu digitalnog prostora pomoću Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Akta o digitalnim tržištima (DMA). Na prvu nekome se ova dva akta mogu učiti samo još jednim u nizu mogućih zakona Europske Unije, ali kuha se nešto drugačije. EU želi nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje tvrde kako su postali privatni regulatori. S aktovima će zaštiti građane i jedinstveno tržište.

Njima će se urediti tržišta i usluge koja su povezana s elektroničkim komunikacijama što uključuje društvene mreže, internetske stranice za kupoprodaju i druge internetske platforme koje posluju u Europskoj Uniji, a istovremeno žele osigurati zaštitu svim korisnicima. Komisija na svojoj službenoj web stranici navodi dva glavna cilja:

  1. Stvaranje sigurnog digitalnog prostora na kojem su osigurana temeljna prava korisnika (DSA)
  2. Stvaranje ravnopravnog tržišta za inovaciju, razvoj i konkurentnost na europskome tržištu, ali i globalnom (DMA)

Akt o digitalnim uslugama (DSA)

Borba za prava korisnika i protiv širenja nezakonitih sadržaja

Zašto je DSA potreban? Od donešenja prvotne Direktive o elektroničkoj trgovini na europskome tržištu iz 2000. godine na koju se DSA nadovezuje, pojavili su se novi i veliki akteri (npr. Facebook, Google i Microsoft) koji su postali javni prostor za razmjenu informacija i internetsku trgovinu. Ukoliko akt bude prihvaćen, utoliko će on vrijediti za sve pružatelje digitalnih usluga pomoću kojih se potrošači povezuju s robom, uslugama ili sadržajem.

Europska komisija na svojoj službenoj stranici navodi:

Glavni problem je ilegalna trgovina i razmjena robe, usluga i sadržaja na webu. Internetske usluge zloupotrebljavaju manipulativni algoritamski sustavi kako bi se pojačalo širenje dezinformacija ili u druge štetne svrhe.

DSA želi definirati odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji su posrednici između potrošača i robe, usluga i sadržaja.

Europska komisija tvrdi kako velike platforme mogu ugroziti korisnička prava, zaštitu podataka i javno sudjelovanje. Zbog toga, Europska komisija postavila je sljedeće ciljeve:

  • bolja zaštita potrošača i njihovih temeljnih prava na internetu;
  • uspostava pravila za transparentnost i odgovornost internetskih platformi;
  • poticanje inovacija, rasta i konkurentnosti na tržištu koji će omogućiti širenje manjih platformi, SMB-ova i novoosnovanih poduzeća.

Akt želi ostvariti sigurnije internetsko okruženje zbog čega će platforme morati olakšati prijavu nezakonitog sadržaja, robe ili usluga. Nezakonit sadržaj definiran je kao svaka informacija i prodaja proizvoda ili usluga koja nije u skladu sa zakonima Europske Unije ili države članice. Poduzeća će moći postati “provjereni označivači” nezakonitih sadržaja i blisko će surađivati s platformama, ali nije navedeno pomoću kojih točno mehanizama će odlučivati što je nezakonito.

Što DSA mijenja za krajnjeg korisnika?

Javna tijela će biti bolje opremljena za zaštitu građana što znači korisnici moći rješavati sporove u svojim zemljama i uvijek se imaju kome obratiti. Korisnici moraju biti obaviješteni o uklanjanju sadržaja na platformama i mogu ga osporiti.

Prava građana i korisnika postaju veća tako što će pravila o moderiranju sadržaja postati transparentna i mora biti jasno zašto se korisnicima preporučuje određeni sadržaj te će korisnici moći ugasiti primanje preporuka o sadržaju na temelju profila. Platforme moraju ponuditi veći izbor inovativnih usluga, bolju interoperabilnost (pružanje i primanje usluga od drugih sustava) s uslugama koje su alternativa uslugama samih platformi i lakše prebacivanje s jedne platforme na drugu. Moći ćemo deinstalirati unaprijed instalirane aplikacije na mobitelima i pristupiti aplikacijama koje nisu na GooglePlayu ili App Storeu.

Novim okvirom žele uskladiti prava i odgovornosti korisnika, posredničkih platformi i javnih tijela s europskim vrijednostima što uključuje poštovanje ljudskih prava, slobodu, demokraciju, ravnopravnost i vladavinu prava. Prijedlogom se dopunjuje akcijski plan za europsku demokraciju kojim se želi povećati otpornost demokracija.

Akt će se odnositi na platforme koje koristi više od 10% stanovništva EU što je 45 milijuna korisnika i koje se smatraju sistemskima pa se na njih primjenjuju posebne obveze o nadzoru nad vlastitim rizicima i nova nadzorna struktura.

Akt o digitalnim tržištima (DMA)

Ukroćivanje gatekeepera omogućit će jednaka pravila igre za sve

Gatekeeperi ili nadzornici pristupa velike su sistematske internetske platforme kao što su Facebook, Google, Apple i Amazon te Microsoft. 

To su platforme, kako ih je definirala Europska komisija, koje imaju utjecaj na unutarnje tržište i koje poslovnim korisnicima služe kao važan kanal pristupa klijentima te koje imaju čvrst i trajan položaj na tržištu ili se može predvidjeti da će imati.

Europska komisija tvrdi kako velike platforme kontroliraju ekosustav digitalne ekonomije i zbog toga su postali gatekeeperi na digitalnim tržištima te imaju moć biti privatni ragulatori. Ta pravila koja mogu nametnuti ponekad su nepravedna za poduzeća koja koriste alate gatekeepera i pružaju manje odabira korisnicima. DSA želi spriječiti negativne posljedice koje mogu proizaći iz ponašanja takvih platformi.

Kada gatekeeper provodi nepoštene poslovne postupke on može spriječiti ili usporiti pristup potrošača uslugama svojih poslovnih korisnika i konkurenata. Primjeri takvih postupaka mogu biti nepoštena uporaba podataka poduzeća koja posluju pomoću platformi ili situacije u kojima su korisnici vezani za određenu uslugu pa su zbog toga ograničeni u zamjeni pružatelja usluga.

Tko će nadzirati i provoditi dva akta?

Aktovi će biti nadzirani i provođeni pomoću polucentraliziranog institucionalnog dizajna koji će se sastojati od 3 regulatora.

Prvi regulator bit će nacionalni koordinator Digitalnih usluga, a njega će svaka država članica morati odrediti kako bi nadzirao usklađenost usluga s novim pravilima na njihovom teritoriju, drugi regulator je Europski odbor za digitalne usluge (EBDS) i na kraju sama Europska komisija.

Svaki nacionalni koordinator Digitalnih usluga bit će važno regulatorno središte i moći će izravno sankcionirati platforme što uključuje novčane kazne. Ono mora bit neovisno tijelo koje će transparentno i nepristrano odrađivati svoje obaveze. Ovdje domah dolazimo do pitanja: tko će voditi nacionalni koordinator Digitalnih usluga u Hrvatskoj? Na to pitanje odgovara nam europski zastupnik Tomislav Sokol:

Rano je špekulirati o tome koja će tijela države članice odrediti kao nadležna. Međutim, prijedlog akata predviđa da će države članice imenovati jedno ili više nadležnih tijela što znači kako bismo mogli imati više nadležnih tijela.

Što big tech kompanije smatraju spornim?

Predstavnici američkih big tech kompanija složili su oko jednog: aktovi su nejasni.

Veću su zabrinutost izrazili oko DMA. Smatraju kako članci nisu dovoljno definirani i kako se pokušavaju “dotaknuti svega pomalo”. DMA smatraju neuravnoteženim jer su neki članci strogo definirani u detalje dok su drugi površno i nedovoljno pojašnjeni.

Navode kako dodatan problem stvara potreba Europske komisije da se aktovi brzo usvoje i počnu primjenjivati, zatim fleksibilnost aktova kako bi u budućnosti bili lako promjenjivi i potreba da aktovi pružaju zakonsku sigurnost.Predstavnici big tech kompanija smatraju kako to logički nije moguće ostvariti.

Najveći problem predstavit će im regulatorna usklađenost s člankom 5 DMA-a, koji se odnosi na obveze gatekeepera, zbog svoje veličine i nedostatka smjernica kako uopće provesti usklađivanje. Zbog toga će morati mijenjati način na koji je proizvod izgrađen.

Kao primjer možemo navesti dijeljenje informacija između različitih aplikacija što znači kako će se Facebook i Instagram računi morati razdvojiti

U kojoj je fazi digitalni paket trenutno?

Digitalni paket trenutno je u fazi zakonodavnog prijedloga i kako bi on postao prihvaćen mora dobiti odobrenje Europskog vijeća i Europskog parlamenta što se očekuje otprilike nakon godinu i 6 mjeseci što su DSA i DMA predloženi u prosincu 2020. godine. Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) potvrdio je kako će DSA u parlamentu voditi S&D group dok će DMA voditi EPP group čiji je član hrvatski zastupnik Tomislav Sokol.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Karijere

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Karijere

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Prikaz

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.