Kripto-entuzijast i slikar Stjepan Šandrk: "Nije nešto a priori dobra ili loša umjetnost zato što je ponuđeno kao NFT"

Kripto-entuzijast i slikar Stjepan Šandrk: “Nije nešto a priori dobra ili loša umjetnost zato što je ponuđeno kao NFT”

Samostalni umjetnik, kripto-entuzijast i pobornik decentralizacije - sve to je akademski slikar Stjepan Šandrk. I baš zbog toga vjerojatno najbolja osoba za razgovor o fenomenu NFT-ova iz svih kutova, s naglaskom na onaj umjetnički.

Teme se nameću same od sebe – radi li se doista o bitnoj tehnološkoj inovaciji ili običnom napuhanom buzzwordu i koliko su NFT-ovi važni – ili ne, za umjetnost i umjetnike?

Stjepan Šandrk je u posljednjem umjetničkom ciklusu Spektakl svojim djelima komentirao  popkulturne i medijske fenomene, selfie kulturu pa i način na koji konzumiramo umjetnost. Promišljanje odnosa fizičkog i virtualnog te što umjetnini daje vrijednost logičan je nastavak tog ciklusa, kaže:

Kripto scenu pratim već dugo i logično, pojavu fenomena NFT-ja sam dočekao s velikim zanimanjem. Sve se to pojavilo neočekivano, i jasno je da su potencijali non-fungible tokena golemi, i to ne samo u umjetničkom području, nego puno šire.

Prvi put imamo digitalni certifikat vlasništva i autentičnosti, i to je jako velika stvar. A opet, nezgodno je davati nekakve procjene za budućnost i adopciju ovako mladih tehnologija.

Bez obzira na potencijal, NFT-ovi su u fokus šire javnost dospjeli vezano uz umjetnička djela – ili “umjetnička djela” – ovisi jeste li spremni na raspravu o tome je li original memea ili par tisuća naštancanih digitalnih likova umjetničko djelo. A ta rasprava nije nužno jednostavna.

NFT format ne treba poistovjećivati s umjetnošću…

Iako bi se dalo raspravljati o tome jesu li umjetnici prigrlili NFT-ove ili je kripto ekipa kooptirala umjetnost i umjetnike kako bi NFT-ove prikazali kao nešto smisleno i potrebno, Šandrk smatra da se format dobro uhvatio na tom području baš zato jer su umjetnici skloni eksperimentima i lakše prihvaćaju nove formate.

Pritom, kaže, ne treba poistovjećivati format s umjetnošću, odnosno da nije nužno sve što je stvoreno u obliku NFT-a te prodano ili kupljeno za cifru s puno nula – umjetnost:

Mislim na one priče poput “Netko je prodao jpeg kamena za 1,7 milijuna dolara, pa to mogu i ja!” i tome slično. Nije nešto a priori dobra ili loša umjetnost zato što je ponuđeno kao NFT. Jednostavno, otvorio nam se jedan novi prostor i jedno novo tržište. I to treba pozdraviti.

Umjetničko i srodno eksperimentiranje s NFT-jevima treba pozdraviti, smatra, i kad je riječ o projektima koji očito jašu na valu popularnosti formata. Koji nisu nužno umjetnički vrijedni ili dugoročno smisleni. Ipak, sviđa mu se projekt domaćeg art startupa Michelangelo Labs – ekipe čija ideja je izrađivati 3D-printane skulpture za vlasnike najpoznatijih NFT-ova:

Iznenadila me ta grupa mladih ljudi i mislim da je dobro da su prihvatili temu, probavljaju je i postavljaju pitanja. Pa ako je pritom i oportuno za zaradu – i to je OK.

Za izradu skulpture CrypToadz, Michelangelo Labs trebao je 170 sati printanja i još 150 sati ručne obrade.

Poznate NFT-ove nije htio samo preslikati na platno

Stjepan bi, doduše, volio vidjeti slične projekte koji idu dalje od “gole materijalizacije” i daju dodatni sloj umjetničke interpretacije. I on je krenuo od ideje “materijalizati dematerijalizirano”, ali u svojoj interpretaciji:

Poznate NFT-ove (a to su bili Nyan Cat, Bored Apes i slični) nisam htio samo preslikati na platno, htio sam dati i nekakav osobni komentar. Zbog toga su oni prikazani kao jeftini isprint na A4 listu papira, blago zgužvan kako bih naglasio tu materijalnu krhkost i fizička svojstva papira.

Zapravo, ima i zanimljivu priču o tome kako ga je na to inspirirao tvorac Ethereuma Vitalik Buterin:

Pričao je na nekom podcastu o NFT-ima i kako ni sam nije zamislio da će ostvariti značajnu upotrebu u umjetničkoj sferi. I onda je komentirao kako on uopće ne razumije umjetnost niti što joj daje vrijednost te da bi on mogao doma imati polijepljene jeftine printove Nyan Cats ili nečeg sličnog.

“Već dugo moje slike nastaju prvo kao digitalna manipulacija u Photoshopu…”

Stjepan nije ostao samo na umjetničkom komentaru fenomena NFT-a već je, kao pravi kriptoentuzijast, isprobao tehnologiju i mintao jedan vlastiti NFT kako bi ispitao “kako sve to radi”. I tome je pristupio promišljeno:

Nisam htio samo staviti fotku neke svoje slike u zapis jer nekako mislim da bi NFT trebao biti za umjetnost koja je nastala kao digitalna. To mi nije bio problem, jer već dugo moje slike nastaju prvo kao digitalna manipulacija u Photoshopu, gdje razvijam svoju ideju i dovedem je do momenta kada sam zadovoljan, a tek kasnije slikam sliku.

Tako sam za NFT iskoristio jedan od svojih digitanih predložaka, čak po njemu nikad nisam ni napravio sliku. Mislim da je pošteno da ostane u domeni digitalne umjetnosti.

NFT uspomena s kolegama umjetnicima

Svoj NFT, doduše, nije odmah ponudio na tržištu već se s nekoliko kolega mladih slikara dogovorio da svaki minta svoj NFT otprilike u isto vrijeme pa su jedni drugima bili prvi kupci:

Sudjelovali su, osim mene, Zlatan Vehabović, Bojan Šumonja, Martina Grlić i Pavle Pavlović. To nam je ostala jedna lijepa priča za budućnost.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...