STEMI na Funderbeamu! Prvi cilj je 300.000 eura, već su skupili više od pola iznosa

STEMI na Funderbeamu! Prvi cilj je 300.000 eura, već su skupili više od pola iznosa

STEMI bi mogao biti odličan primjer kako i unatoč trenutačnim problemima domaćeg obrazovnog sustava, STEM edukacija ima svoj održivi poslovni model - van Hrvatske. Svoje šanse hexapod robot okušat će u Americi, a kampanja na Funderbeamu važan je korak naprijed u tom smjeru.

STEM edukacija raste u popularnosti diljem svijeta, a i Hrvatska već ima par natjecatelja za utrku, poput domaće uspješnice STEMI. Njihov robot Hexapod zanimljiv je sam po sebi – kao robot, no njegovo paukoliko tijelo i kretnje, senzorima potaknute naizgled živuće reakcije, djeci i mladima donose potpuno novo iskustvo učenja i interakcije s tehnologijom.

Nakon što je kroz projekt Hrvatska stvara, ali i prvu Indigogo kampanju, prvi hexapod došao više od 500 korisnika, prije godinu dana STEMI je napravio prvu veliku nadogradnju s novom verzijom robota, ali i još većim opusom edukativnog sadržaja. Opremanje laboratorija, dovršavanje proizvoda i izrada proizvodnog lanca ostvareni su zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz strukturnih fondova u iznosu od 1,4 milijuna kuna. Godinu dana nakon, STEMI pak ide korak dalje, a za to mu treba sljedeća runda – seed investicije.

Za svoju novu rundu kapitala odabrali su Funderbeam SEE kojemu je ovo 5. kampanja ove godine, a preko kojeg im je prvi cilj skupiti 300 tisuća eura. Kampanja je otvorena jučer, a dok je trajao sam događaj povodom lansiranja koji je okupio zainteresirane investitore i predstavnike medija, s investicijom vodećeg ulagača Ante Magzana, već se skupila polovica iznosa, u trenutku objave je na 168 tisuća. Kampanju možete pratiti na Funderbeamu, a ako vas zanima ulaganje, minimalni iznos uloga je 100 eura.

Proizvodni proces od A do Amazona

Zamislite kako je to kada ste taman preživjeli isporuku 500 komada podržavateljima kampanje, što je bila skoro godina dana posla, a na CES-u vas predstavnici Amazona pitaju koliko tisuća primjeraka možete proizvesti u mjesec dana.

Uvod u projekt i viziju STEMI-ja predstavio je okupljenima CEO Marin Trošelj prisjećajući se samih početaka razvoja ideje i prvog prototipa. Temeljni tim tada i danas još čini par starijih kolega, a koji su s tadašnjim studentima FER-a željeli primjenom svojih znanja napraviti nešto korisno i konkretno. Kako je istaknuo jedan od prisutnih, Luka Fućek, jednako kao i mladi koji će koristiti njihov robot i oni su tada samo željeli primijeniti teoriju kroz praksu, a jedan takav projekt bio je itekako zanimljiv izazov za diplomski rad. Ipak, robot nakon toga nije pospremljen na policu, već je vraćen na stol. Jer, Marin i kolege, pitali su se kako mogu njihovo iskustvo pretočiti u proizvod – kako bi jednog dana mogao doći u ruke drugih mladih koji će njegovim sastavljanjem učiti praktične i druge vještine?

I tako je nastao prvi pravi prototip STEMI hexapod robota. Iako je već prošao jednu crowdfunding kampanju 2015., vjetar u leđa bio im je Idea Knockout 2016. čijom su pobjedom zaradili i odlazak na CES. Tamo su imali priliku razgovarati s predstavnicima Amazona i Intela, a nakon čega su shvatili da im proizvodni proces nije održiv i da hexapod treba još mnogo pažnje.

Zamislite kako je to kada ste taman preživjeli isporuku 500 komada podržavateljima kampanje, što je bila skoro godina dana posla, a na sajmu vas pitaju koliko tisuća proizvoda možete proizvesti u mjesec dana.

Shvatili smo trebamo jesti još puno palente za svjetske utakmice.

STEMI, bolje rješenje za američke škole?

STEMI u Americi već ima nekoliko partnera s kojima odabire i pristupa školama za daljnje dogovore. Ured u Americi se planira u budućnosti, ali trenutno je isplativo rješenje da trening učitelja za rad s hexapodom obavljaju upravo američki partneri.

U međuvremenu su pak imali plodonosniji razgovor s Intelom, na čijem su štandu izlagali godinu dana kasnije na Maker Fairu u San Franciscu. Srećom, dobra vijest je da su s drugom verzijom smanjili troškove proizvodnje za 60%.

Druga verzija je donijela i još neke bitne promjene. Sam robot tek je jedan dio STEMI-jevog “paketa”, uz njega, korisnici dobivaju pristup edukativnoj platformi na kojoj mogu učiti još konkretnije – ne samo o robotici – već i o programiranju, fizici i elektronici. A upravo se u platformi krije i renovirani aspekt njihovog poslovnog modela kojeg su ispolirali pred ulazak u utakmicu zvanu američko tržište.

Naime, nakon svih zanimljivih aktivnosti oko Hrvatska stvara projekta, Code Club radionica i drugih maker događanja, razvojem platforme tvrtka se posve usmjerila na obrazovne ustanove, konkretnije, američke srednje škole. Razlog tome? U trenutku dok su hodnici srednjih škola u Hrvatskoj sve tiši i Amerika prolazi svoju priču s kurikularnom reformom. Mlade se Amerikance planira bolje pripremiti za tehnološku budućnost, a tako određene savezne države trebaju doseći New Generation Science Standard. Marin vjeruje da bi realizacija praktičnog dijela nastave pomoću njihovog robota mogla biti veoma isplativo rješenje za američke škole.

Njihov jedan paket licence za škole, između ostalog, uključuje: uređaje za jedan razred, nastavne materijale, pristup platformi, trening učitelja te podršku. Cijena paketa je 360 eura, dok trenutno američke škole za isti posao – ispunjavanja NGS standarda – troše i do 50 tisuća dolara.

Kakve su im za sad šanse?

Marin i tim smatraju da su sa srednjim školama našli svoj product market fit. Njihov model bi se mogao zaokružiti pod zvučnom složenicom STEAM Education as a Service. Kako bi potvrdili svoje planove prije par mjeseci su proveli pilot u četiri osnovne i srednje škole u Connecticutu. Povratno mišljenje profesora ih je, kažu, više nego ugodno iznenadilo.

U trenutku dok su hodnici srednjih škola u Hrvatskoj sve tiši i Amerika prolazi svoju priču s kurikularnom reformom. Mlade se Amerikance planira bolje pripremiti za tehnološku budućnost, a STEMI-jev hexapood bi mogao biti isplativo rješenje.

Isplativost? Troškove oko hardvera zbilja imaju samo prvu godinu, a kasnije tek za eventualne popravke i dogradnje. Što se tiče edukacije učitelja, planiraju ju prebaciti na tvrtke partnere koje će za to dobivati dio marže. Dok su nastavni materijali i zadaci za platformu dugoročno održivi jednom kad se isproduciraju.

Break-even planiraju 2022., a nakon toga i mnogo veći rast. Iako će se hexapodi nastaviti prodavati pojedinačno za 2000 kuna po komadu, taj dio im ostaje tek kao pasivni izvor prihoda, glavni je, kako smo rekli – onaj od inozemnih škola.

U daljnjem rastu i razvoju, kao i do sad, pomaže im nekoliko domaćih i stranih savjetnika, među kojima za pitanja prodaje – Vedrana Miholić.

STEMI hexapod korača dalje

Osim Amerike, fokus je svakako i na Europi, konkretno Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj.

Iako imaju konkurencije, poput LEGO Mindstormsa, usmjerenost na srednjoškolski uzrast i konkretnije alate, trebala bi biti konkurentna prednost STEMI-ju. Kako ističe Luka Fućek, za razliku od LEGO-ove platforme koja je svijet za sebe, uči logiku programiranja, ali zadaci se odrađuju u njihovom posebnom sučelju i alatima, STEMI platforma mlade uči praktičnim vještinama kroz alate koji se koriste i u industriji.

U budućnosti osim Hexapoda tako bi mogli očekivati i neke druge proizvode, a možda i samo nadogradnje, ali svakako da će se pokriti veći broj cutting edge tehnologija o kojima mladi mogu kroz praksu učiti, ističe Marin. Trenutno su kroz edukativne materijale pokrili 3D modeliranje i razvoj mobilnih aplikacija, a Marin za dalje najavljuje usmjerenje prema edukaciji o umjetnoj inteligenciji i autonomnim kretanjima.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marin

    Marin

    02. 12. 2019. u 11:12 am Odgovori

    Kada ćemo mi konačno prijeći od paukolikih robota koji bauljaju okolo do konkretnog proizvoda domaće pameti koji će se masovno prodavati vani. Nije li već pomalo neugodno pratiti 15 godina tih silnih članaka i domaćih ‘uspjeha’ koji to nažalost nisu po nijednom kriteriju. Još se sjećam neke Hipersfere, balona koja će revolucionirati pristup Internetu. Izgleda puklo je uže i balon je odletio u stratosferu, ne zna se gdje je odlutao kao ni toliki drugi hvaljeni projekti.

    Najnoviji biser je medijsko samohvaljenje domaćeg sektora zaduženog za inovacije dok im na stranicama doslovno ne rade linkovi na teme inovacija a kada klikneš na glavni link piše zabranjen pristup jer je istekao certifikat.

    IT nije igranje klinaca, ako je to ikada i bilo. IT je biznis.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Digitalni marketing

Što zajedničko imaju cajke, McDonald’s i Jack Daniels? Izvrsno targetiranje potreba.

“Zašto su cajke toliko popularne?" pitanje je koje se svako malo vrati "na tapet". Na tom tapetu uz cajke i neke druge ukuse i interese sjede razni brendovi koje određene skupine štuju kao dio njihovog identiteta. Pitanje brendinga proizvoda tako više nije samo marketinško, kao što ni pitanje cajki - nije samo glazbeno.

Što ste propustili

Novost

Google dobio zeleno svjetlo za akviziciju Photomatha

Službeno je - aplikacija Damira Sabola koja pomaže kod učenja matematike postat će dio Googlea.

Intervju

Factory se u potpunosti oprostio s Plavom tvornicom i doživio potpuni rebranding

Iako je Plava tvornica još ranije promijenila ime u Factory, sada ostaje i bez prepoznatljive plave boje doživjevši kompletan rebranding. Koliko je takav korak bio zahtjevan, ali i potreban, otkrila nam je direktorica marketinga Marijana Butorac.

Zabava i zanimljivosti

Kako su Konzumovi plišani Zvjerići uz AR tehnologiju postali virtualne igračke?

Kampanje maloprodajnih lanaca koje potiču pozitivne promjene, ali u isto vrijeme nude zabavne sadržaje za djecu u Hrvatskoj su sve popularnije. Konzum ponovno ide korak dalje i u najnovijoj takvoj kampanji donosi virtualne likove Zvjerića.

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Tvrtke i poslovanje

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.