DESI: Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka!

Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka!

Prilično smo digitalno pismeni, dobro smo pokriveni optičkom mrežom, ali nam nedostaje ICT stručnjaka i imamo veoma slabu digitalizaciju javnih usluga. Što nas kao takve čeka na putu ostvarivanja europske "Digitalne dekade"?

Dobili smo prvo godišnje izvješće Europske unije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030., a jedna od većih novosti je promjena načina kako se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Indeks više neće uspoređivati države članice na rang listi, već procjenjuje doprinos svake države članice u ostvarenju ciljeva unutar četiri kategorije koje je EU postavila za digitalno desetljeće.

Prije nego što prenesemo zaključke Europske komisije o Hrvatskoj, prvo moramo objasniti što je Digitalno desetljeće Europe. Govorimo o političkom programu koji je odredio digitalnu transformaciju Europe s konkretnim ciljevima koje je potrebno ispuniti do 2030. godine, a ti ciljevi postavljeni su u četiri kategorije:

  • Digitalne vještine;
  • Sigurna i održiva digitalna infrastruktura;
  • Digitalna transformacija poduzeća;
  • Digitalna transformacija javnih usluga.

Zaključke Europske komisije o stanju Hrvatske u ove četiri kategorije predstavio je Bernard Gršić, državni tajnik za digitalizaciju, a cijeli izvještaj možete pronaći ovdje.

Kako izgleda digitalna Hrvatska?

Što pokrivaju 7 milijardi vrijedni ciljevi Strategije za digitalnu Hrvatsku 2032.?

Digitalne vještine: nedostaju nam ICT stručnjaci, a posebno stručnjakinje

Hrvatska napreduje u razvoju digitalnih vještine što možemo vidjeti po činjenici da oko 63% građana posjeduje osnovne digitalne vještine, što nas čini trećima na listi, dok je europski prosjek 54%.

S druge strane EK preporučuje ulaganje dodatnih napora u stvaranje novih ICT stručnjaka. ICT stručnjaci čine 3,7% zaposlenih, a europski prosjek je 4,6%. Također, udio žena među ICT stručnjacima je s 14,5% što je znatno ispod europskog prosjeka koji iznosi 18,9%.

Digitalna infrastruktura: dobro smo pokriveni optičkom mrežom

Od 2018. napredovali smo u razvoju digitalne fiksne mrežne infrastrukture sa značajnom implementacijom optičke mreže koja pokriva 54% Hrvatske.

S druge strane, zakinuti smo u pružanju širokopojasnih usluga. Hrvatska je napredovala s licenciranjem 5G mreže na nacionalnoj i regionalnoj razini i 5G pokrivenosti u spektru od 3,4 do 3,8 GHz ima koji je prisutan u 37% Hrvatske (EU prosjek iznosi 41%).

Što se tiče ostale digitalne infrastrukture, Hrvatska intenzivno surađuje s ostalim državama članicama u kontekstu europskog Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC).

Digitalna transformacija poslovanja: napokon po nečemu iznad prosjeka

U 2022. godini Hrvatska je bila nešto iznad prosjeka u Europi po pitanju digitalizacije poslovanja što uključuje prihvaćanje naprednih tehnologija, ali još uvijek sjedimo na neiskorištenom potencijalu za poboljšanje digitalne prisutnosti malih i srednjih poduzeća.

Dom smo dva jednoroga po zbog čega EK ističe da potičemo istraživačke i inovacijske inicijative čiji je krajnji cilj građenje scaleupa i udvostručavanju broja jednoroga u EU.

Hrvatska također financira Digital Innovation Hubove kao što su CROBOHUB++ (CROatian Industry and Society Boosting), AI4HEALTH.Cro (Artificial Intelligence for Smart Healthcare and Medicine) i JURK EDIH (Digital transformation of Central Croatia and Northern Adriatic) što je pohvalno.

AI već pomaže hrvatskim liječnicima da dijagnosticiraju ili diktiraju nalaze, što dalje?

Digitalna transformacija javnih usluga: naša najslabija kategorija s par svijetlih primjera

Hrvatska još uvijek zaostaje u digitalnim javnim uslugama, a posebno zaostaje u uslugama za poduzeća (imamo ih 67, a prosjek je 84) i općenito moderniziranju javnih usluga pomoću inovativnih rješenja.

Usprkos tome, imamo dobre rezultate u pogledu pristupa elektroničkom zdravstvenim kartonima gdje smo postigli rezultat od 86 podova dok je prosjek Europe 72. Također, krajem 2022. proveli smo projekt Popularizacija EHR-a (elektroničke zdravstvene evidencije) čime je omogućena interoperabilnost sa Središnjim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Startupi

Sa Sonjom o Entriu: Bili smo na rubu, a sad ulažemo 500.000 eura godišnje samo u razvoj

Kada u četiri godine jedan domaći startup jedva izbjegne bankrot i toliko preokrene sudbinu da se u kuloarima počinje pričati kako strani konkurent potaknut njihovim rastom navodno razmišlja o povlačenju s tržišta, možemo sa sigurnošću reći da je uspjeh postignut.

Veliki intervjui

HZZO je nešto naučio iz hakerskog napada, ali još se ne zna gdje je “procurilo”

Hakerski napadi uzeli su maha zadnjih par tjedana, a jedna od žrtava je i HZZO od kojeg bi KBC Zagreb nešto mogao i naučiti.

Startupi

Inkubator BIRD: otvorene su prijave za novi program

Riječ je o novom programu koji je restrukturiran na nekoliko razina i posebno namijenjen startupima s AI komponentom.

Tvrtke i poslovanje

iOLAP postaje Elixirr Digital

Elixirr Digital bio je "digitalni" odjel poslovanja, a sada uz iOLAP-ove ekspertize postaje "digitalni, podatkovni i tehnološki" odjel poslovanja.

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).