DESI: Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka!

Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka!

Prilično smo digitalno pismeni, dobro smo pokriveni optičkom mrežom, ali nam nedostaje ICT stručnjaka i imamo veoma slabu digitalizaciju javnih usluga. Što nas kao takve čeka na putu ostvarivanja europske "Digitalne dekade"?

Dobili smo prvo godišnje izvješće Europske unije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030., a jedna od većih novosti je promjena načina kako se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Indeks više neće uspoređivati države članice na rang listi, već procjenjuje doprinos svake države članice u ostvarenju ciljeva unutar četiri kategorije koje je EU postavila za digitalno desetljeće.

Prije nego što prenesemo zaključke Europske komisije o Hrvatskoj, prvo moramo objasniti što je Digitalno desetljeće Europe. Govorimo o političkom programu koji je odredio digitalnu transformaciju Europe s konkretnim ciljevima koje je potrebno ispuniti do 2030. godine, a ti ciljevi postavljeni su u četiri kategorije:

  • Digitalne vještine;
  • Sigurna i održiva digitalna infrastruktura;
  • Digitalna transformacija poduzeća;
  • Digitalna transformacija javnih usluga.

Zaključke Europske komisije o stanju Hrvatske u ove četiri kategorije predstavio je Bernard Gršić, državni tajnik za digitalizaciju, a cijeli izvještaj možete pronaći ovdje.

Kako izgleda digitalna Hrvatska?

Što pokrivaju 7 milijardi vrijedni ciljevi Strategije za digitalnu Hrvatsku 2032.?

Digitalne vještine: nedostaju nam ICT stručnjaci, a posebno stručnjakinje

Hrvatska napreduje u razvoju digitalnih vještine što možemo vidjeti po činjenici da oko 63% građana posjeduje osnovne digitalne vještine, što nas čini trećima na listi, dok je europski prosjek 54%.

S druge strane EK preporučuje ulaganje dodatnih napora u stvaranje novih ICT stručnjaka. ICT stručnjaci čine 3,7% zaposlenih, a europski prosjek je 4,6%. Također, udio žena među ICT stručnjacima je s 14,5% što je znatno ispod europskog prosjeka koji iznosi 18,9%.

Digitalna infrastruktura: dobro smo pokriveni optičkom mrežom

Od 2018. napredovali smo u razvoju digitalne fiksne mrežne infrastrukture sa značajnom implementacijom optičke mreže koja pokriva 54% Hrvatske.

S druge strane, zakinuti smo u pružanju širokopojasnih usluga. Hrvatska je napredovala s licenciranjem 5G mreže na nacionalnoj i regionalnoj razini i 5G pokrivenosti u spektru od 3,4 do 3,8 GHz ima koji je prisutan u 37% Hrvatske (EU prosjek iznosi 41%).

Što se tiče ostale digitalne infrastrukture, Hrvatska intenzivno surađuje s ostalim državama članicama u kontekstu europskog Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC).

Digitalna transformacija poslovanja: napokon po nečemu iznad prosjeka

U 2022. godini Hrvatska je bila nešto iznad prosjeka u Europi po pitanju digitalizacije poslovanja što uključuje prihvaćanje naprednih tehnologija, ali još uvijek sjedimo na neiskorištenom potencijalu za poboljšanje digitalne prisutnosti malih i srednjih poduzeća.

Dom smo dva jednoroga po zbog čega EK ističe da potičemo istraživačke i inovacijske inicijative čiji je krajnji cilj građenje scaleupa i udvostručavanju broja jednoroga u EU.

Hrvatska također financira Digital Innovation Hubove kao što su CROBOHUB++ (CROatian Industry and Society Boosting), AI4HEALTH.Cro (Artificial Intelligence for Smart Healthcare and Medicine) i JURK EDIH (Digital transformation of Central Croatia and Northern Adriatic) što je pohvalno.

AI već pomaže hrvatskim liječnicima da dijagnosticiraju ili diktiraju nalaze, što dalje?

Digitalna transformacija javnih usluga: naša najslabija kategorija s par svijetlih primjera

Hrvatska još uvijek zaostaje u digitalnim javnim uslugama, a posebno zaostaje u uslugama za poduzeća (imamo ih 67, a prosjek je 84) i općenito moderniziranju javnih usluga pomoću inovativnih rješenja.

Usprkos tome, imamo dobre rezultate u pogledu pristupa elektroničkom zdravstvenim kartonima gdje smo postigli rezultat od 86 podova dok je prosjek Europe 72. Također, krajem 2022. proveli smo projekt Popularizacija EHR-a (elektroničke zdravstvene evidencije) čime je omogućena interoperabilnost sa Središnjim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.