Digitalizacija javnih usluga nam je ispod, a digitalizacija poslovanja iznad prosjeka!

Dobili smo prvo godišnje izvješće Europske unije o statusu Hrvatske u okviru Digitalne dekade 2030., a jedna od većih novosti je promjena načina kako se mjeri indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Indeks više neće uspoređivati države članice na rang listi, već procjenjuje doprinos svake države članice u ostvarenju ciljeva unutar četiri kategorije koje je EU postavila za digitalno desetljeće.

Prije nego što prenesemo zaključke Europske komisije o Hrvatskoj, prvo moramo objasniti što je Digitalno desetljeće Europe. Govorimo o političkom programu koji je odredio digitalnu transformaciju Europe s konkretnim ciljevima koje je potrebno ispuniti do 2030. godine, a ti ciljevi postavljeni su u četiri kategorije:

• Digitalne vještine;
• Sigurna i održiva digitalna infrastruktura;
• Digitalna transformacija poduzeća;
• Digitalna transformacija javnih usluga.

Zaključke Europske komisije o stanju Hrvatske u ove četiri kategorije predstavio je Bernard Gršić, državni tajnik za digitalizaciju, a cijeli izvještaj možete pronaći ovdje.

Kako izgleda digitalna Hrvatska?

Što pokrivaju 7 milijardi vrijedni ciljevi Strategije za digitalnu Hrvatsku 2032.?

Digitalne vještine: nedostaju nam ICT stručnjaci, a posebno stručnjakinje

Hrvatska napreduje u razvoju digitalnih vještine što možemo vidjeti po činjenici da oko 63% građana posjeduje osnovne digitalne vještine, što nas čini trećima na listi, dok je europski prosjek 54%.

S druge strane EK preporučuje ulaganje dodatnih napora u stvaranje novih ICT stručnjaka. ICT stručnjaci čine 3,7% zaposlenih, a europski prosjek je 4,6%. Također, udio žena među ICT stručnjacima je s 14,5% što je znatno ispod europskog prosjeka koji iznosi 18,9%.

Digitalna infrastruktura: dobro smo pokriveni optičkom mrežom

Od 2018. napredovali smo u razvoju digitalne fiksne mrežne infrastrukture sa značajnom implementacijom optičke mreže koja pokriva 54% Hrvatske.

S druge strane, zakinuti smo u pružanju širokopojasnih usluga. Hrvatska je napredovala s licenciranjem 5G mreže na nacionalnoj i regionalnoj razini i 5G pokrivenosti u spektru od 3,4 do 3,8 GHz ima koji je prisutan u 37% Hrvatske (EU prosjek iznosi 41%).

Što se tiče ostale digitalne infrastrukture, Hrvatska intenzivno surađuje s ostalim državama članicama u kontekstu europskog Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC).

Digitalna transformacija poslovanja: napokon po nečemu iznad prosjeka

U 2022. godini Hrvatska je bila nešto iznad prosjeka u Europi po pitanju digitalizacije poslovanja što uključuje prihvaćanje naprednih tehnologija, ali još uvijek sjedimo na neiskorištenom potencijalu za poboljšanje digitalne prisutnosti malih i srednjih poduzeća.

Dom smo dva jednoroga po zbog čega EK ističe da potičemo istraživačke i inovacijske inicijative čiji je krajnji cilj građenje scaleupa i udvostručavanju broja jednoroga u EU.

Hrvatska također financira Digital Innovation Hubove kao što su CROBOHUB++ (CROatian Industry and Society Boosting), AI4HEALTH.Cro (Artificial Intelligence for Smart Healthcare and Medicine) i JURK EDIH (Digital transformation of Central Croatia and Northern Adriatic) što je pohvalno.

AI već pomaže hrvatskim liječnicima da dijagnosticiraju ili diktiraju nalaze, što dalje?

Digitalna transformacija javnih usluga: naša najslabija kategorija s par svijetlih primjera

Hrvatska još uvijek zaostaje u digitalnim javnim uslugama, a posebno zaostaje u uslugama za poduzeća (imamo ih 67, a prosjek je 84) i općenito moderniziranju javnih usluga pomoću inovativnih rješenja.

Usprkos tome, imamo dobre rezultate u pogledu pristupa elektroničkom zdravstvenim kartonima gdje smo postigli rezultat od 86 podova dok je prosjek Europe 72. Također, krajem 2022. proveli smo projekt Popularizacija EHR-a (elektroničke zdravstvene evidencije) čime je omogućena interoperabilnost sa Središnjim zdravstvenim informacijskim sustavom (CEZIH).