State of European Tech: Vlada neće zaustaviti hrvatske tehnološke tvrtke!

Vlada neće zaustaviti hrvatske tehnološke tvrtke nakon najbolje godine dosad, ali će ih – usporiti!

Najnovije istraživanje 'State of European Tech' unatoč najboljoj godini za hrvatske tehnološke tvrtke - Hrvatsku gotovo ni ne spominje. Rezultat je to u europskim okvirima sporog rasta industrije kumovanog lošom poduzetničkom klimom i neprijateljskog stava Vlade i Ministarstva gospodarstva koje se najbolje pokazalo upravo u pandemiji.

“Ovo je najbolja godina za hrvatsku tehnološku scenu dosad!”, u novoj je epizodi Netokracija Podcasta otkrio osnivač Agrivija Matija Žulj čija je tvrtka osigurala 30,2 milijuna kuna za razvoj rješenja u agrotechu koji je ključan dio European Green Deala Europske unije.

Da podsjetim: Dobre vijesti za tehnološku industriju počele su u srpnju s najavom 200 milijuna dolara investicije u Infobip koji je time postao prvi hrvatski jednorog, ali i dolaskom Chrisa Portera na poziciju novog CTO-a Rimac Automobila. Nastavile su se dobre vijesti i u rujnu prvo s najavom stvaranja Porsche Digital Croatia (čije je detalje u ekskluzivnom intervjuu otkrio Tomislav Car) pa potom najvećim dosad exitom hrvatske tehnološke tvrtke pri čemu je Stillfront akvizirao Nanobit za 148 milijuna dolara.

Najbolja godina za tehnološke tvrtke u povijesti Hrvatske – mislimo si mi!

Najnovije istraživanje o stanju europske tehnološke industrije za 2020., koje već nekoliko godina zaredom priprema investicijski fond Atomico, unatoč tome – Hrvatsku gotovo ni ne spominje.

Pokušat ću temeljem rezultata istraživanja usporediti tijek razvoja europske i Hrvatske scene – i kako je ubrzan rast usporen – politikom.

Uvjeti za pravi rast hrvatske tehnološke scene

Partner i voditelj istraživanja u Atomicu, Tom Wehmeier, u razgovoru za Netokraciju mi je istaknuo kako je Infobip kao prvi hrvatski jednorog napokon dokaz sposobnosti hrvatske tehnološke scene.

Čitajući istraživanje, ističu se tri ključna faktora za daljnji razvoj hrvatskih tehnoloških tvrtki:

  • Propisi i vlada koja podržava startupe, kako bi poduzetnici se posvetili bitnom, a ne brizi o poreznoj i HGK-u;
  • Recikliranje talenta kad zaposlenici uspješnih tvrtki poput Infobipa pokreću nove startupe i u njih zapošljavaju kolege s iskustvom;
  • Lokalni kapital za early stage startupe, jer unatoč globalnoj prirodi industrije i dalje ranim ulaganjima dominiraju lokalni fondovi i anđeli investitori.

Krenimo redom:

1. Vlada ne želi ni smanjiti PDV ni olakšati poslovanje, kamoli ‘podržati startupe’

Jedan od ključnih faktora za razvoj individualnih ekosistema, ali i tehnološke scene cijele Europe, koje ističe istraživanje je upravo podrška lokalnih vlada i Europske unije.

Dok je Andrej Plenković s ponosom prije nekoliko godina izjavio da se “Infobip pozicionirao uz bok Adrisu i Uljaniku”, danas ni premijer ni Vlada Republike Hrvatska, a najmanje ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nisu spremni pomoći poduzetnicima u kriznoj godini po uzoru na druge europske zemlje poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije, ali i Latvije i Češke.

Ah ne, pardon, imali su vremena nevjerojatnom brzinom krenuti “regulirati” digitalne nomade kojima će na kraju u Hrvatskoj biti lakše poslovati nego hrvatskim poduzetnicima.

Vlada je odbila ukidanje članarina u HGK-u koji istovremeno novce prisilnih članova troši u kampanji za promociju, u ovim teškim trenucima beskorisne, “Digitalne komore”, što je potaknulo Tajanu Barančić da na dodjeli Zlatne kune ponovi da poduzetnici žele da članstvo u komorama bude dobrovoljno!

Istovremeno ministar Ćorić ignorira apele poduzetničke zajednice za smanjenjem previsokog PDV-a koji dolaze što od udruge Glas poduzetnika, što od ugostitelja. Kao što je predsjednik Udruge hrvatskih ugostitelja, Marin Medak otkrio u Netokracija Podcastu, velik broj ugostitelja će zbog pritiska jednostavno odustati, čime ćemo izgubiti i tvrtke i radna mjesta.

Očekuje se da će europski startupi stvoriti preko 1.2 milijuna novih radnih mjesta u sljedećih pet godina, a europske vlade su tijekom pandemije uložile preko 11 milijardi dolara u podršku startupa!

 

2. Tko normalan će pokrenuti startup – u Hrvatskoj?

Neki od najuspješnijih novih tehnoloških poduzetnika u svijetu nisu klinci s faksa, već upravo pojedinci koji su iskustvo i znanje razvili kroz već uspješne tehnološke tvrtke.

Atomicovo istraživanje je pokazalo kako je iz redova njemačkog Zalando izašlo 443, švedskog Spotifyja 243, Klarne 209, a Net-a-portera čak 145 novih tehnoloških poduzetnika!

U Njemačkoj je 65% osnivača koji su prije toga radili u tamošnjim tehnološkim tvrtkama novu tvrtku osnovalo u – Njemačkoj, stvarajući nova radna mjesta.

Ovaj fenomen u Atomico nazivaju recikliranjem talenta koji se u Hrvatskoj stvara kroz rastuće tehnološke tvrtke poput Infobipa, Nanobita, Rimca i drugih. Dapače, još u prvoj epizodi Netokracija Podcasta smo govorili o potencijalu da kroz radničko dioničarstvo dio iskusnih Infobipovipovih zaposlenika osigura kapital za vlastiti startup.

U Njemačkoj, Švedskoj ili Estoniji – takvi će zbog povoljne poduzetničke klime startup pokrenuti u svojoj zemlji. Koji će točno iskusan tehnološki profesionalac iz Infobipa, Nanobita, Fivea ili Rimac Automobila, kad vidi izjave ministra Tomislava Ćorića, otvoriti d.o.o. u Hrvatskoj?

Vjerojatno nijedan – otvorit će tvrtku u SAD-u, Estoniji, Njemačkoj i onda u Hrvatskoj poslovati koliko moraju, bojeći se da im porezna ne sjedne za vrat. I to ako budemo imali sreće, jer će se jedan dio talenta odseliti i “reciklirati” za nove njemačke, švedske i litvanske startupe. I onda dolaziti u Hrvatsku raditi kao digitalni nomad.

3. Investiranje lokalnog kapitala u rane faze lokalnih startupa je ključno

Jedini fondovi rizičnog kapitala u Hrvatskoj, poput Fil Rouge Capitala i SC Venturesa, prvenstveno su financirani putem instrumenata Europske unije, dok fondova prvenstveno privatnog kapitala nema, a anđela investitora među tehnološkim poduzetnicima još manje. Podaci za Hrvatsku i srednju i istočnu Europu potvrđuju nerazmjerno visok udio državnih sredstava u investicijskim fondovima:

CRANE nije ni približno aktivan koliko je bio prije nekoliko godina, iako je bilo pojedinačnih investicija poput onih Ivana Klarića u TalentLyft i Good Game.

U susjednoj Sloveniji je, primjerice, aktivan privatni fond Silicon Gardens kojeg su osnovali pokretači ranih uspješnih tvrtki tamošnje tehnološke scene, poput Jugoslava Petkovića iz MimoVrste i Andraža Torija iz Zemante.

Razlozi nedostatka sličnih inicijativa u Hrvatskoj su jasni: Pravni okvir koji ne dopušta vesting ne olakšava investiranje, a cjelokupna klima prema poduzetništvu smanjuje pool poduzetnika koji će uopće pokušati realizirati svoj projekt i tražiti investiciju.

Istraživanje, ali i iskustva brojnih hrvatski tehnoloških poduzetnika, pokazuju da u ranim fazama tvrtki investitori prvenstveno ulažu u one koje su im fizičke blizu. Da, pandemija je olakšala remote sastanke, ali to ne znači da njemački fond neće i dalje ulagati prvenstveno u njemačke startupe, rumunjski u rumunjske itd.

Privatni fondovi i pojedinačni investitori su obeshrabreni investirati u nove projekte, jer klima ne podržava ni same poduzetničke projekte, kamoli ulaganje u njih.

Infobip nas je stavio na kartu, hoće li to biti dovoljno?

Mnogi poduzetnici, zaposlenici i freelanceri u hrvatskoj tehnološkoj industriji će vam reći da se političari jednostavno ne trebaju miješati u njihovo poslovanje.

Na žalost, i Vlada i Ministarstvo gospodarstva se svojim neprijateljskim stavom prema svim poduzetnicima već miješaju u rad tehnološke industrije i jedan su od razloga zašto unatoč povijesnim uspjesima u 2020. smo i dalje na rubu europske tehnološke scene.

Infobipov status jednoroga je hrvatsku tehnološku industriju konačno stavio na kartu što će definitivno olakšati privlačenje kapitala, stručnjaka iz inozemstva i zadržavanje domaćeg talenta, ali dugoročne promjene uvjeta poslovanja kako za tehnološke tako i sve poduzetnike preduvjet su za daljnji rast hrvatske tehnološke industrije.

Kao ekosustav nemamo vremena da se u State of European Tech kao značajni dio industrije pojavimo tek 2030. kad će se zbog straha i loših uvjeta poslovanja razviti sljedeći Infobip, Rimac ili Nanobit…

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mladen Lučić

    Mladen Lučić

    10. 12. 2020. u 2:06 pm Odgovori

    Neće država usporiti ništa ….to je čista glupost…samo strahujete poduznike.

    Infobip da je danas listana na NYSE burzi bila bi više vridna od Twillio…preko 50 miljardi dolara…..kako već znamo , infobip je danas vridna 2 miljardi dolara…i nakon još par rundi investicije bit će vridna barem 10 miljardi dolara…tvrtka će biti listana na Nasdaq ili NYSE 2023 godine….kladio bi se da će infobip nakon prvog dana na burzi imati market cap blizu 100 miljardi dolara….Infobip za 10-15 godina može vrlo lako postignuti vridnost od preko 500 miljardi dolara ili čak preko biljun dolara.

    A di je još Rimac Automobili? Oni će jednoga dana bit veliki kao i Tesla Motors….pričamo od kompaniju koja će imati godišnje prihode veće od 250 miljardi dolara….Rimac Automobili će jednoga dana biti vridna barem 2-3 bilijuna dolara…

    Slovenska IT industrija je velika šala spored Hrvatske IT industrije….

    Studio 7 su prodali za miljardu dolara…to je njihov najveći uspijeh.

    • Mladen Lučić

      Mladen Lučić

      10. 12. 2020. u 2:30 pm Odgovori

      Koja druga država EU-a iz istočne Europe imah više od 2 Unicorna? Infobip je službeno Unicorn vridna do 2 miljardi dolara koja nakon akvizicije openmarket imah prihode vise od miljardu dolara i neto dobit blizu 200 miljuna dolara..bit će još akvizicija …dobit će uskoro još nekoliko runde investicije do ulaska na Američkoj burzi 2023 godine i vrijednost kompanije će eksplodirati u svemir i prestići će Twillio u vrlo kretkom roku nakon ulaska na burzi.

      Rimac je već Unicorn , samo nije još službeno …uskoro će preuzeti Bugatti…

      Mala država od samo 4 miljuna stanovnika koja je nedavno prošla krvavni rat…..koja druga država EU-a iz istočne Europe može se hvaliti s takvim uspijehe?

  2. SASA LONCAR

    SASA LONCAR

    10. 12. 2020. u 3:20 pm Odgovori

    InfoBip je imao toliko trnovit put da bi 99% njih odustalo … a uspjeli su kada su shvatili da treba otici iz RH … sada su se vratili i svi ih koriste kao mjerilo uspjeha no siguran sam da Kutici djelom žale za odlukom o povratku kuci , naravno iz perspektive posla…

    • Mladen Lučić

      Mladen Lučić

      10. 12. 2020. u 9:23 pm Odgovori

      Pričaš gluposti….infobip su bili pristupni u Hrvatskoj čitavo vrime , možda su mnogo više pristupni sada u ovi zadnjih 4-5 godina nego što su bili prije. Možda su to morali prije uraditi jer IT industrija u Hrvatskoj jedva je i postojala. Ako je stvarno tako kako kažeš ….Najbitnije je da su se vratili.

      Rimac je čitavo vrime pristupan u Hrvatskoj i vidi šta su sve stekli….danas više i ne čuješ da startupi se selu iz Hrvatske.

      Prominilo se sve na bolje,zahvaćajući uspjehe infobipa i Rimca!

  3. Berislav Jagustin

    Berislav Jagustin

    10. 12. 2020. u 8:25 pm Odgovori

    Svima nam je drago što je Infobip postao prvi hrvatski jednorog, međutim sudeći po stranim portalima, javnost smatra Infobip britanskim jednorogom, a ne hrvatskim. Npr. ovaj nedavno objavljeni članak “Europe’s startup unicorns” daje popis 61 europskog jednoroga, među kojima je i Infobip, ali iz UK:
    https://sifted.eu/rankings/european-unicorn-startups

    Na toj listi Estonija ima Bolt, Litva ima Vinted, Rumunjska ima UiPath… Je li se Hrvatska upisala na kartu jednoroga ili nije?

  4. Gordan Krsticevic

    Gordan Krsticevic

    14. 12. 2020. u 7:01 pm Odgovori

    Tko zna taj stvori Infobip, Nanobit i Rimac, a ostali kukaju i svi su im drugi krivi.. Jer je PDV valjda glavni razlog zbog kojeg oni nisu medju nabrojanima.. Jea rajt.. Drzava nam je daleko od kvalitetne, ali nije sve (samo) do nje..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.