Vlada neće zaustaviti hrvatske tehnološke tvrtke nakon najbolje godine dosad, ali će ih – usporiti!

“Ovo je najbolja godina za hrvatsku tehnološku scenu dosad!”, u novoj je epizodi Netokracija Podcasta otkrio osnivač Agrivija Matija Žulj čija je tvrtka osigurala 30,2 milijuna kuna za razvoj rješenja u agrotechu koji je ključan dio European Green Deala Europske unije.

Da podsjetim: Dobre vijesti za tehnološku industriju počele su u srpnju s najavom 200 milijuna dolara investicije u Infobip koji je time postao prvi hrvatski jednorog, ali i dolaskom Chrisa Portera na poziciju novog CTO-a Rimac Automobila. Nastavile su se dobre vijesti i u rujnu prvo s najavom stvaranja Porsche Digital Croatia (čije je detalje u ekskluzivnom intervjuu otkrio Tomislav Car) pa potom najvećim dosad exitom hrvatske tehnološke tvrtke pri čemu je Stillfront akvizirao Nanobit za 148 milijuna dolara.

Najbolja godina za tehnološke tvrtke u povijesti Hrvatske – mislimo si mi!

Najnovije istraživanje o stanju europske tehnološke industrije za 2020., koje već nekoliko godina zaredom priprema investicijski fond Atomico, unatoč tome – Hrvatsku gotovo ni ne spominje.

Pokušat ću temeljem rezultata istraživanja usporediti tijek razvoja europske i Hrvatske scene – i kako je ubrzan rast usporen – politikom.

Uvjeti za pravi rast hrvatske tehnološke scene

Partner i voditelj istraživanja u Atomicu, Tom Wehmeier, u razgovoru za Netokraciju mi je istaknuo kako je Infobip kao prvi hrvatski jednorog napokon dokaz sposobnosti hrvatske tehnološke scene.

Čitajući istraživanje, ističu se tri ključna faktora za daljnji razvoj hrvatskih tehnoloških tvrtki:

• Propisi i vlada koja podržava startupe, kako bi poduzetnici se posvetili bitnom, a ne brizi o poreznoj i HGK-u;
• Recikliranje talenta kad zaposlenici uspješnih tvrtki poput Infobipa pokreću nove startupe i u njih zapošljavaju kolege s iskustvom;
• Lokalni kapital za early stage startupe, jer unatoč globalnoj prirodi industrije i dalje ranim ulaganjima dominiraju lokalni fondovi i anđeli investitori.

Krenimo redom:

1. Vlada ne želi ni smanjiti PDV ni olakšati poslovanje, kamoli ‘podržati startupe’

Jedan od ključnih faktora za razvoj individualnih ekosistema, ali i tehnološke scene cijele Europe, koje ističe istraživanje je upravo podrška lokalnih vlada i Europske unije.

Dok je Andrej Plenković s ponosom prije nekoliko godina izjavio da se “Infobip pozicionirao uz bok Adrisu i Uljaniku”, danas ni premijer ni Vlada Republike Hrvatska, a najmanje ministar gospodarstva Tomislav Ćorić nisu spremni pomoći poduzetnicima u kriznoj godini po uzoru na druge europske zemlje poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije, ali i Latvije i Češke.

Ah ne, pardon, imali su vremena nevjerojatnom brzinom krenuti “regulirati” digitalne nomade kojima će na kraju u Hrvatskoj biti lakše poslovati nego hrvatskim poduzetnicima.

Vlada je odbila ukidanje članarina u HGK-u koji istovremeno novce prisilnih članova troši u kampanji za promociju, u ovim teškim trenucima beskorisne, “Digitalne komore”, što je potaknulo Tajanu Barančić da na dodjeli Zlatne kune ponovi da poduzetnici žele da članstvo u komorama bude dobrovoljno!

Istovremeno ministar Ćorić ignorira apele poduzetničke zajednice za smanjenjem previsokog PDV-a koji dolaze što od udruge Glas poduzetnika, što od ugostitelja. Kao što je predsjednik Udruge hrvatskih ugostitelja, Marin Medak otkrio u Netokracija Podcastu, velik broj ugostitelja će zbog pritiska jednostavno odustati, čime ćemo izgubiti i tvrtke i radna mjesta.

Očekuje se da će europski startupi stvoriti preko 1.2 milijuna novih radnih mjesta u sljedećih pet godina, a europske vlade su tijekom pandemije uložile preko 11 milijardi dolara u podršku startupa!

2. Tko normalan će pokrenuti startup – u Hrvatskoj?

Neki od najuspješnijih novih tehnoloških poduzetnika u svijetu nisu klinci s faksa, već upravo pojedinci koji su iskustvo i znanje razvili kroz već uspješne tehnološke tvrtke.

Atomicovo istraživanje je pokazalo kako je iz redova njemačkog Zalando izašlo 443, švedskog Spotifyja 243, Klarne 209, a Net-a-portera čak 145 novih tehnoloških poduzetnika!

U Njemačkoj je 65% osnivača koji su prije toga radili u tamošnjim tehnološkim tvrtkama novu tvrtku osnovalo u – Njemačkoj, stvarajući nova radna mjesta.

Ovaj fenomen u Atomico nazivaju recikliranjem talenta koji se u Hrvatskoj stvara kroz rastuće tehnološke tvrtke poput Infobipa, Nanobita, Rimca i drugih. Dapače, još u prvoj epizodi Netokracija Podcasta smo govorili o potencijalu da kroz radničko dioničarstvo dio iskusnih Infobipovipovih zaposlenika osigura kapital za vlastiti startup.

U Njemačkoj, Švedskoj ili Estoniji – takvi će zbog povoljne poduzetničke klime startup pokrenuti u svojoj zemlji. Koji će točno iskusan tehnološki profesionalac iz Infobipa, Nanobita, Fivea ili Rimac Automobila, kad vidi izjave ministra Tomislava Ćorića, otvoriti d.o.o. u Hrvatskoj?

Vjerojatno nijedan – otvorit će tvrtku u SAD-u, Estoniji, Njemačkoj i onda u Hrvatskoj poslovati koliko moraju, bojeći se da im porezna ne sjedne za vrat. I to ako budemo imali sreće, jer će se jedan dio talenta odseliti i “reciklirati” za nove njemačke, švedske i litvanske startupe. I onda dolaziti u Hrvatsku raditi kao digitalni nomad.

3. Investiranje lokalnog kapitala u rane faze lokalnih startupa je ključno

Jedini fondovi rizičnog kapitala u Hrvatskoj, poput Fil Rouge Capitala i SC Venturesa, prvenstveno su financirani putem instrumenata Europske unije, dok fondova prvenstveno privatnog kapitala nema, a anđela investitora među tehnološkim poduzetnicima još manje. Podaci za Hrvatsku i srednju i istočnu Europu potvrđuju nerazmjerno visok udio državnih sredstava u investicijskim fondovima:

CRANE nije ni približno aktivan koliko je bio prije nekoliko godina, iako je bilo pojedinačnih investicija poput onih Ivana Klarića u TalentLyft i Good Game.

U susjednoj Sloveniji je, primjerice, aktivan privatni fond Silicon Gardens kojeg su osnovali pokretači ranih uspješnih tvrtki tamošnje tehnološke scene, poput Jugoslava Petkovića iz MimoVrste i Andraža Torija iz Zemante.

Razlozi nedostatka sličnih inicijativa u Hrvatskoj su jasni: Pravni okvir koji ne dopušta vesting ne olakšava investiranje, a cjelokupna klima prema poduzetništvu smanjuje pool poduzetnika koji će uopće pokušati realizirati svoj projekt i tražiti investiciju.

Istraživanje, ali i iskustva brojnih hrvatski tehnoloških poduzetnika, pokazuju da u ranim fazama tvrtki investitori prvenstveno ulažu u one koje su im fizičke blizu. Da, pandemija je olakšala remote sastanke, ali to ne znači da njemački fond neće i dalje ulagati prvenstveno u njemačke startupe, rumunjski u rumunjske itd.

Privatni fondovi i pojedinačni investitori su obeshrabreni investirati u nove projekte, jer klima ne podržava ni same poduzetničke projekte, kamoli ulaganje u njih.

Infobip nas je stavio na kartu, hoće li to biti dovoljno?

Mnogi poduzetnici, zaposlenici i freelanceri u hrvatskoj tehnološkoj industriji će vam reći da se političari jednostavno ne trebaju miješati u njihovo poslovanje.

Na žalost, i Vlada i Ministarstvo gospodarstva se svojim neprijateljskim stavom prema svim poduzetnicima već miješaju u rad tehnološke industrije i jedan su od razloga zašto unatoč povijesnim uspjesima u 2020. smo i dalje na rubu europske tehnološke scene.

Infobipov status jednoroga je hrvatsku tehnološku industriju konačno stavio na kartu što će definitivno olakšati privlačenje kapitala, stručnjaka iz inozemstva i zadržavanje domaćeg talenta, ali dugoročne promjene uvjeta poslovanja kako za tehnološke tako i sve poduzetnike preduvjet su za daljnji rast hrvatske tehnološke industrije.

Kao ekosustav nemamo vremena da se u State of European Tech kao značajni dio industrije pojavimo tek 2030. kad će se zbog straha i loših uvjeta poslovanja razviti sljedeći Infobip, Rimac ili Nanobit…