Kako osigurati pametan kapital za svoj startup, poput Repslyja, Rimca i Gideona?

Kako osigurati pametan kapital za svoj startup, poput Repslyja, Rimca i Gideona?

U 2019. hrvatski će se tehnološki poduzetnici, na tragu uspješnih kolega iz Rimac Automobila, Gideon Brothersa i Repslyja, morati usredotočiti na osiguranje pametnog kapitala, a ne samo para!

Nedavna najava ulaganja u startupe iz hrvatskih mirovinskih fondova, naišla je, ne samo na skepsu hrvatske javnosti, već i skepsu mnogih članova startup scene. Na samu pomisao kako bi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na čelu s ministrom Markom Pavićem, nakon nebrojenih slučajeva korupcije moglo na nestručan način spiskati taj novac, mnogi su reagirali prilično očekivano.

Institucionalni novac već se investira (i u hrvatske startupe)

Kako se točno namjerava manji udio iz mirovinskih fondova uložiti u startupe tek trebamo vidjeti, ali ulaganje takvog institucionalnog novca praksa je na mnogim pa tako i europskim tržištima.

Primjerice, European Investment Fund kao agencija za podršku malim i srednjim tvrtkama upravo je institucionalnim kapitalom zemalja članica pomogla stvoriti mnoge fondove, među ostalim i domaći SC Ventures koji je investirao u tvrtke poput LittleDota kao nove poslovne nade koja će stvoriti radna mjesta.

Rumunjski 3TS i češki Credo Ventures primjeri su nekih drugih fondova u regiji u koje je dijelom uložio EIF, a do kraja godine bi trebali znati tko će upravljati novim EIF-ovim fondom na području Hrvatske.

Startupima treba kapital, ali još više: iskustvo i kontakti onih koji su to prošli

U studenom održanom How to Webu, najvećoj startup konferenciji u srednjoj i istočnoj Europi, moderirao sam panel predstavnika vodećih regionalnih VC fondova koji ulažu u startupe.

Kroz razgovor o izazovima i potencijalu investicija u tehnološke tvrtke u zemljama poput Hrvatske, sugovornici poput EIF-ovog Pabla Millana i serijskog rumunjskog poduzetnika te osnivača fonda Gecad Ventures Radua Georgescua, složili su se da startupe treba obrazovati da traže tzv. smart money – odnosno pametni kapital.

A najuspješniji hrvatski tehnološki poduzetnici upravo to i rade

Mnoge uspješne hrvatske tehnološke tvrtke koriste upravo ‘pametni kapital’. Jedan od primjera je Repsly, koji je 1,25 milijuna dolara investicije osigurao od njima relevantne First Beverage grupe.

Mate Rimac je pak prošle godine osigurao 30 milijuna strateškog investicijskog kapitala iz Kine, koja želi postati najveći svjetski proizvođač baterija. Iskustvo i kontakti su ključni što pokazuje nedavni uspjeh PhotoMatha i iskusnog tehnološkog poduzetnika Damira Sabola, o čemu smo prvi pisali na Netokraciji.

A nije nepoznanica i da naši stručnjaci i poduzetnici drugima nude pametni kapital.

Sutra će na FER-u nastupiti osnivač europskog “jednoroga” Transferwisea, Taavet Hinrikus, ujedno investitor koji je vodio investicijsku rundu od 5 milijuna kuna u Gideon Brothers Matije Kopića i Milana Račića. No ne zaboravimo i dobru suradnju Tomislava Cara i Circuit Messa mladog Alberta Gajšaka koji je nedavno zaključio i drugu Kickstarter kampanju za MAKERphone.

Zašto ovaj temeljni pristup osiguravanju kapitala mnogi mladi poduzetnici ne percipiraju, ali i o tome kako doći do tog ‘pametnog’ kapitala – otkrijte u 3. epizodi serijala video eseja #Prvasmjena:

Poduzetnički disclaimer ?

Na žalost, hype koji je potaknuo mnoge poduzetnike da pokrenu uspješne hrvatske tehnološke tvrtke ujedno je mnoge uvjerio da je uspjeh garantiran, ali i da za startup moraju što prije osigurati bilo kakav kapital.

Da, posao osnivača je svakako osigurati tok novca za razvoj tvrtke, ali pri tome treba imati kriterije koji ne (o)staju na nulama. “Uspješan poslovni čovjek” s više novca nego iskustva u vašoj industriji ili potrebnih kontakata pomoći će vam kratkoročno, ali ne nužno i dugoročno…

Što vas muči ili niste sigurni kad su u pitanju investicije u startupe? Javite se u komentarima!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Panel

Što Infobip, ReversingLabs i Syntio uče studente na FER-u?

S poznatim hrvatskim tvrtkama razgovaramo o njihovim "vještinama" na FER-u: od osnova kako su koncipirali kurikulum kolegija i što bi savjetovali drugima koji planiraju isto, do toga što im je bio prioritet prenijeti studentima u vezi njihovog područja rada i kako su se polaznici snašli s pojedinom materijom.

Netokracija Podcast

Matija Nakić: Kako u krizi privući investitore i velike klijente, a kako veteranski kadar?

U novoj epizodi Netokracija podcasta, o građenju odnosa s investitorima, privlačenju veterana u tim i investicijskoj klimi iz perspektive jednog startupa pričamo sa su-osnivačicom Farseera, Matijom Nakić.

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Mobilne aplikacije

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Kolumna

ChatGPT je novi marketinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.