Kako osigurati pametan kapital za svoj startup, poput Repslyja, Rimca i Gideona?

Nedavna najava ulaganja u startupe iz hrvatskih mirovinskih fondova, naišla je, ne samo na skepsu hrvatske javnosti, već i skepsu mnogih članova startup scene. Na samu pomisao kako bi Ministarstvo rada i mirovinskog sustava na čelu s ministrom Markom Pavićem, nakon nebrojenih slučajeva korupcije moglo na nestručan način spiskati taj novac, mnogi su reagirali prilično očekivano.

Institucionalni novac već se investira (i u hrvatske startupe)

Kako se točno namjerava manji udio iz mirovinskih fondova uložiti u startupe tek trebamo vidjeti, ali ulaganje takvog institucionalnog novca praksa je na mnogim pa tako i europskim tržištima.

Primjerice, European Investment Fund kao agencija za podršku malim i srednjim tvrtkama upravo je institucionalnim kapitalom zemalja članica pomogla stvoriti mnoge fondove, među ostalim i domaći SC Ventures koji je investirao u tvrtke poput LittleDota kao nove poslovne nade koja će stvoriti radna mjesta.

Rumunjski 3TS i češki Credo Ventures primjeri su nekih drugih fondova u regiji u koje je dijelom uložio EIF, a do kraja godine bi trebali znati tko će upravljati novim EIF-ovim fondom na području Hrvatske.

Startupima treba kapital, ali još više: iskustvo i kontakti onih koji su to prošli

U studenom održanom How to Webu, najvećoj startup konferenciji u srednjoj i istočnoj Europi, moderirao sam panel predstavnika vodećih regionalnih VC fondova koji ulažu u startupe.

Kroz razgovor o izazovima i potencijalu investicija u tehnološke tvrtke u zemljama poput Hrvatske, sugovornici poput EIF-ovog Pabla Millana i serijskog rumunjskog poduzetnika te osnivača fonda Gecad Ventures Radua Georgescua, složili su se da startupe treba obrazovati da traže tzv. smart money – odnosno pametni kapital.

A najuspješniji hrvatski tehnološki poduzetnici upravo to i rade

Mnoge uspješne hrvatske tehnološke tvrtke koriste upravo ‘pametni kapital’. Jedan od primjera je Repsly, koji je 1,25 milijuna dolara investicije osigurao od njima relevantne First Beverage grupe.

Mate Rimac je pak prošle godine osigurao 30 milijuna strateškog investicijskog kapitala iz Kine, koja želi postati najveći svjetski proizvođač baterija. Iskustvo i kontakti su ključni što pokazuje nedavni uspjeh PhotoMatha i iskusnog tehnološkog poduzetnika Damira Sabola, o čemu smo prvi pisali na Netokraciji.

A nije nepoznanica i da naši stručnjaci i poduzetnici drugima nude pametni kapital.

Sutra će na FER-u nastupiti osnivač europskog “jednoroga” Transferwisea, Taavet Hinrikus, ujedno investitor koji je vodio investicijsku rundu od 5 milijuna kuna u Gideon Brothers Matije Kopića i Milana Račića. No ne zaboravimo i dobru suradnju Tomislava Cara i Circuit Messa mladog Alberta Gajšaka koji je nedavno zaključio i drugu Kickstarter kampanju za MAKERphone.

Zašto ovaj temeljni pristup osiguravanju kapitala mnogi mladi poduzetnici ne percipiraju, ali i o tome kako doći do tog ‘pametnog’ kapitala – otkrijte u 3. epizodi serijala video eseja #Prvasmjena:

Poduzetnički disclaimer ?

Na žalost, hype koji je potaknuo mnoge poduzetnike da pokrenu uspješne hrvatske tehnološke tvrtke ujedno je mnoge uvjerio da je uspjeh garantiran, ali i da za startup moraju što prije osigurati bilo kakav kapital.

Da, posao osnivača je svakako osigurati tok novca za razvoj tvrtke, ali pri tome treba imati kriterije koji ne (o)staju na nulama. “Uspješan poslovni čovjek” s više novca nego iskustva u vašoj industriji ili potrebnih kontakata pomoći će vam kratkoročno, ali ne nužno i dugoročno…

Što vas muči ili niste sigurni kad su u pitanju investicije u startupe? Javite se u komentarima!