Startup: Hrvatska definicija je drugačija od one u Silicijskoj dolini!

Uvod u 6 vrsta startupa koje možete pokrenuti (a ne trebate investiciju za većinu)

Što je startup na Balkanu? To bi trebala biti zasebna kategorija po svemu sudeći, no kako bi nam svima život bio lakši - prolazimo kroz definicije startupa koje se davno definirale, a kroz domaće primjere.

Još prije 8 godina sam pisao o tome kako se definicija startupa na ‘Balkanu’ razlikuje od šire definicije koja vrijedi na zapadnim tržištima poput kolijevke tehnoloških startupa, Silicijske doline.

Ukratko, u Hrvatskoj i regiji pojam “startup” opisuje vrlo uzak dio skalabilnih, tehnoloških tvrtki kakvi su nekad bili Infobip i Lemax kad su tražili svoj poslovni model. Dapače, kod nas je “startup” postao pojam za tehnološku inovaciju pa mnoge korporacije svoje digitalne proizvode definiraju kao startupe… što nisu?

Upravo je rasprava o tome je li, primjerice, Keks Pay startup ili ne – unutar Netokracijinog tima rezultirala novom epizodom Netokracija Podcasta u kojem se Miji i meni priključuje Netokracijina izvršna urednica Ana Marija Kostanić. Proći ćemo teoriju, ali i praksu startupa u Silicijskoj dolini – i Hrvatskoj i regiji temeljeno na šest vrsti startupa koje je definirao autor The Startup Owner’s Manuala, Steve Blank:

  • Small business startupi;
  • Skalabilni startupi;
  • Startupi za prodaju;
  • Društvenoodgovorni startupi;
  • Lifestyle startupi;
  • Korporativni startupi.

Slušajte Netokracijin podcast i dalje putem bilo koje aplikacije za podcaste, poput Apple ili Google Podcasta te Spotifya, a ako želite, gledajte nas na YouTubeu – i javite nam svoje komentare na ovu temu, kao i prijedloge za buduće epizode.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    16. 06. 2020. u 9:34 am Odgovori

    Uz dužno poštovanje prema iskazanim mišljenjima ja mislim da je podjela puno jednostavnija. Postoji samo startup koji je dobio kvalitetnu investiciju i startup koji će (vrlo vjerojatno ) propasti. Danas su startupi koji su uspjeli samofinanciranjem ili bez financiranja, tj bez investicije gotovo nepostojeći zbog zaoštrenog konkurentskog okruženja koje takvima više ne daje šanse. Iako su možda na pravom mjestu u pravo vrijeme njihov napredak biti će spor i vjerojatno će ih prešišati neki kasniji startup koji je dobio investiciju zahvaljujući kojoj ubrzano osvaja tržište. Sve su važne niše zauzete tako da ne postoji šansa da će ‘ubosti’ neko veliko i lukratvino područje koje nije već zauzeto, što je prije bilo moguće. Danas je uspjeti moguće samo brutalnim financiranjem.

    Startup u okolini bez investicija kao što je naša gotovo je unaprijed osuđen na propast što pokazuje i naša porazna statistika. Jako ih je malo nešto napravilo a oni koji jesu dobili su novac izdaleka a ne iz našeg okruženja. Takve startupe pokreću većinom klinci sa puno slobodnog vremena sa ciljem da će ih neki dobar poslodavac vidjeti i lakše ih zaposliti ‘kao inovativne’ a ne da naprave neki međunarodni startup uspjeh. Dosta je takvih primjera kod nas. To zapravo i nisu startupi već pokušaj lovljenja prečaca u karijeri.

    Dok je kod nas to nekada bilo moguće danas prosječni startup bez novaca ne može dospjeti čak niti u medije (pa niti u ovaj uvaženi medij) jer sve je komercijalizirano. Znači ostaje mu da tavori u anonimnosti i nešto pokušava preko već krajnje zasićenih socijalnih medija tipa FB.

    Dakle jedini startup koji ima šanse je onaj koji dobije značajnu rundu financiranja, to su uostalom u intervjuima potvrdili mnogi uspješni startupaši od Bezosa nadalje. Tada tek počinje njegova kalvarija ali barem ima šanse. Startup u domaćem okruženju, bez investicija i pristupa medijima je čisto gubljenje vremena koje se može pametnije utrošiti. Osim naravno ako vam nije cilj da vas spazi neki poslodavac i ponudi vam neko fancy radno mjesto kojem naravno niste dorasli jer se niste dokazali na tržištu. U tom slučaju pokušaj nazovimo to uhljebljivanja nema nikakve veze sa industrijom startupa koju karakterizira suprotno, tj prihvaćanje rizika.

    Nadam se da nikome ne smeta mala doza realnosti:)

  2. Marko2

    Marko2

    19. 06. 2020. u 5:16 pm Odgovori

    Imenjace fulao si ceo fudbal sa pricom o izjednacavanju sansi za uspjeh s kolicinom investicija. Da je bas tako onda bi pets.com bio danas najveca prodavaonica hrane za ljubimce a ne spomenik neuspjesnog megalomanskog projekta u koji su utuceni milijuni bez uspjeha.

    Iako se slazem da bez extra love nece biti startupa koji rjesava veliki svjetski problem kao amazon(prodaja) netflix (videoteka) youtube (televizija) to ne znaci da nece biti rjesenja manjih problema tipa ucenje violine koje koliko god trivijalno zvucalo u odnosu na prethodno nabrojano, vlasniku ce donijeti ogroman novac kojeg normalan covjek moze samo sanjati ako se prosiri na veliki dio zajednice.

    Kad si spomenuo da su zasiceni tv radio i digitalni mediji normalno da jesu ako se npr fitness starup oglasava u dobro jutro hrvatska koji gledaju umirovljenici, ali ako bi se takva ideja promovirala preko hr sportasa i rekreativaca kojih ne manjka brzo bi se vidio ROI. Kljucna stvar je marketing, ali ne onaj na startup meetinzima gdje se pokusava zavesti investitora nego prema krajnjem korisniku bilo da je b2b ili b2c proizvod u pitanju.

    Drugo najvaznije za statup je TRAKCIJA, koliko su oni koji te slijede odani i privuceni idejom, a sto se ne moze kupiti bilo kakvim novcem investitora. Pricam iz iskustva, i moze se uspjeti bilo gdje (iz hr malo teze doduse) ako se prate neki principi koji su univerzalni.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Porezna zahtijeva da i fizičke osobe prijave svaki zakup Facebook oglasa ili Upwork angažman!

Bez obzira jeste li fizička ili pravna osoba - ako poslujete s tvrtkama iz inozemstva, možda biste trebali naći računovođu već danas.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kladarić, Šarić i Blagonić: Kako napredovati, biti inovativan i kreativan – dok radite na daljinu!

Iako je rad na daljinu mnogima nametnut, ne znači da je drugima odlično sjeo. Dapače, s Lukom Kladarićem, Marinom Šarićem i Lucijanom Blagonićem otkrivamo dobre prakse temeljene na godinama iskustva!

Mobilno

Ljuti smo na Apple… ali treba li nam još punjača?

Zašto su svi tako ljuti jer neće imati još jednu kocku za punjenje viška i kabel koji će ionako puknuti?

Startupi i poslovanje

Croatia osiguranje prepoznalo je potrebe korisnika u 2020. i u deset mjeseci je nastao LAQO

Usred krize i pandemije Croatia osiguranje napravila je ozbiljan iskorak prema digitalizaciji svojih usluga - okupili su vrhunski tim domaćih stručnjaka s kojima su razvili digitalni proizvod na razini punokrvnog insurtecha. Kako je nastalo LAQO, otkrivamo.

Digitalni marketing

#jedvačekam: Kad se industrija udruži, a javnost postane kreativac – kampanja osvaja medije i nagrade

Kafići, teretane, kazališta, tržnice i još mnogo drugih poslovanja i brendova u vrijeme društvene izolacije nisu mogli doći do svojih kupaca. Kako su 3 hrvatske agencije uz HURA-u pripremile projekt koji je u korist svih njih ostvario milijun kuna medijske vrijednosti?

Intervju

Najčešći mentori u IT-u su Google, StackOverflow… A 4 naše entuzijastice žele tome dodati Mentoring Byte

Iako mnoge tehnološke tvrtke imaju organiziran sustav mentoriranja, najčešće se on fokusira na tehničke vještine. Nataša Kapov, Andrea Knez Karačić, Marina Grljušić i Lora Pleško žele to promijeniti i uvesti kulturu mentoriranja – i tehničkih, ali i mekih vještina u ponekad poprilično “tvrdu” IT zajednicu.

Mobilno

Krajnje je vrijeme da konačno bacimo naljepnice i papire: Stiže era aplikacija za vjernost

Točite gorivo, dobijete naljepnice na papirić pa onda popuste. I onda izgubite papirić pa naljepnice... A kartice vjernosti redovito nemate uza sebe. I onda nikakve koristi. Česta je to praksa u Hrvatskoj već niz godina, ali se polako mijenja. Vrijeme je digitalizirati i takvo iskustvo, a Inina loyalty aplikacija je sjajan primjer.