Srednjoškolci + Poduzetništvo = Ideja godine 2018.
Srednja.hr

Srednjoškolci poduzetnici? Pet godina izvrsnih projekata, a slijedi ih još – je li vaš među njima?

U tijeku je novo izdanje poslovnog natjecanja za učenike srednjih škola. Ideja godine, u organizaciji portala Srednja.hr, već šest godina potiče srednjoškolce diljem Hrvatske da postanu sposobni i konkuretni u poslu i poduzetništvu.

Sredinom ožujka otvorene su prijave za Ideju godine – srednjoškolsko poslovno natjecanje u organizaciji Srednja.hr portala koje je do sada nagradilo desetke srednjoškolaca, a stotinjak njih iz cijele Hrvatske prvi put upoznalo s razvojem poslovne ideje.

Već pet godina ovo natjecanje omogućuje srednjoškolcima da iskušaju svoje prezentacijske vještine, grade poduzetnički duh i uče o poslovanju kroz razvoj vlasititog projekta. Osim što razvijaju kreativnost i inovativnost razradom projekta, srednjoškolci prezentiraju svoju poslovnu ideju pred publikom i potencijalnim investitorima te imaju priliku osvojiti studijsko putovanje u Europi i besplatno jednogodišnje korištenje prostorija Tehnološkog parka Zagreb uz stručnu pomoć u finaliziranju projekta.

Veliko finale za 10 najboljih projekata iz cijele zemlje rezervirano je za 3. svibnja u prostorijama glavnog partnera Effecust učilišta. Prijave traju do 23. travnja tako da još imate vremena proslijediti ovo srednjoškolcima koji bi mogli imati dobrih ideja ili se i sami prijaviti – ako spadate u naše mlađe čitatelje! 🙂

Poduzetnički duh od malih nogu…

Kada nam se povjere za svoje neispunjene želje i motive, svojima bližnjima, ali i sebi, volimo tu i tamo spomenuti kako nikada nije kasno – no trebalo bi početi govoriti i kako nikada nije rano. Indirektno to prakticiramo, pa zašto se i ne držati toga i u drugim sferama. Dok nisu upisali ni prvi razred osnovne, klince se vodi na nogomet, košarku, gimnastike, klavire i violine – a zaboravljamo koliko im poslije može biti važno i znanje o poslovanju, financijama i novim tehnologijama. Ipak, nećemo sada ulaziti u kurikulume i osobne preferencije, no želim istaknuti koliko bitan mora biti poticaj mladima da se opskrbe konkretnim vještinama i znanjima za budućnost. Tako se stvaraju stvaratelji.

Ovogodišnji moto natjecanja ‘Novim tehnologijama do poslovnog uspjeha’ još je jedna dobra ideja koja to potvrđuje. Osim što usvajaju nova znanja, srednjoškolci na praktičnim primjerima oblikuju svoju maštovitost, inovativnost i prezentacijske vještine.

Srednja.hr

Recikliranje znanja za održivi razvoj?

Mnogi mladi imaju ideje, volje i osnovnih znanja da pokrenu nešto svoje – no put do ostvarenja je posebno izazovan. S poslovnim svijetom srednjoškolci se nemaju priliku inače susresti pa su tako i naši mladi poduzetnici Ivan Mrvoš i Albert Gajšak uvijek spominjali koliko je bilo teško prvu godinu pohvatati sve te poslovne stvari. Srećom, na svom putu su naišli na potrebnu pomoć i dobre prilike, a danas imaju svoje prve tvrtke koje su pokrenuli sa samo 19 godina.

Ipak, osim primjera koji pokazuju kako se ambicioznost i rizik nekada isplati, možda je upravo to i razlog zašto kao primjer možemo navesti samo Ivana i Alberta. Preuzimanje rizika nije uvijek rješenje ni opcija i mnogima je potrebno mentorstvo kako bi predbrodili te početničke probleme. Prijenos znanja i primjena znanja trebaju i mladima i starijima biti sve više u fokusu, pogotovo onima koji su već prošli taj izazovan put pokretanja vlastitog poslovanja.

Dominik Cvetkovski, trenutni brucoš, o kojem sam pisala nedavno, primjer je tog prijenosa znanja koje je njemu za vrijeme srednje škole bilo manjkavo. Nova znanja je sam usvojio na druge načine, ali je odlučio naučeno vratiti zajednici. Postao je vanjski suradnik na nastavi iz game developmenta u svojoj osnovnoj školi!

Projekt poput Ideje godine zato zaslužuje naći svoj put do svakog srednjoškolca koji se brine što bi i kako bi. Ovo im je prava prilika da iskuse svijet poslovanja prije nego što su zbilja zakoračili u njega. Osim što su sposobni za takav pothvat, dokazali su već i da ga itekako mogu savladati uz odlične ideje s prošlih godina natjecanja.

Evo što mogu – projekti prijašnjih pobjednika!

Kako navode iz Srednje.hr, u proteklih pet godina imali su zbilja fenomenalne ideje, a konkurencija je iz godine u godinu sve jača.

Prošlogodišnji pobjednik Ideje godine, Ante Toni Debelić, učenik Salezijanske klasične gimnazije s pravom javnosti iz Rijeke odličnom prezentacijom predstavio je svoj ambiciozni projekt GrowCity. Uz pomoć mentorice Alenke Šuljić Petrc, Ante Toni osmislio je automatizirani sustav uzgoja hrane u brodskom kontejneru. Takav je sustav potpuno prijenosan što bi dugoročno moglo riješiti problem gladi i nemogućnosti uzgoja hrane u raznim dijelovima svijeta.

Još jedno inovativno rješenje obilježilo je i prvu Ideju godine, a pobjedu su odnijele tada učenice Prve gimnazije Varaždin – Eva Perković, Dora Dubravec i Mirna Lazar, pod mentorstvom Kristine Oršić – Manojlović. Varaždinke su osmislile aplikaciju Croatian Beaches putem koje bi korisnik pronalazio hrvatske plaže prema njihovim karakteristikama.

Ostale projekte prošlih izdanja možete provjeriti na Srednja.hr.

Srednja.hr

Kako se prijaviti?

Učenici se mogu prijaviti pojedinačno ili u timovima (do tri člana) te pod vodstvom mentora ili mentorice koji su srednjoškolski profesor ili profesorica, a koji ne moraju nužno biti iz iste škole. Za natjecanje je ključna dobra ideja, a zatim i dobar poslovni plan te prezentacija.

Učenici u timovima prijavljuju svoje inovativne ideje putem maila idejagodine@srednja.hr. Uvjet prijave je da se ispuni poslovni plan koji se može pronaći u često postavljanim pitanjima. Za svaki segment poslovnog plana postoji pojašnjenje na što se odnosi, a ako bude problema, iz Srednje.hr poručuju da im se slobodno javite!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Tvrtke i poslovanje

Kontroling iliti kako urediti proces naplate prije nego pritok novca presuši

Ako niste ekonomske struke i ako se u svojoj karijeri niste susretali s podacima, izvještajima, projekcijama gotovo je sigurno kako ćete odmah kontroling povezati s kontrolom. I upravo ste upali u prvu veliku zabludu, jer kontroling je prvenstveno usmjeren na otkrivanje „bugova“ u komunikaciji i procesima.

Što ste propustili

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Startupi

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Karijere

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Intervju

Kako je tvrtka osnovana u socijalizmu došla na prag komercijalizacije svog prvog AI rješenja u medicini

TIS grupa do sada se gradila daleko od pozornosti šire javnosti. U međuvremenu, radili su na uvođenju SEPA-e, eura, Instant Paymentsa, surađuju s fintechima, prisutni su u velikim bankama, i s vlastitim rješenjima… Ali nijedan njihov projekt nije toliko odjeknuo kao prvi koji su napravili uz pomoć umjetne inteligencije.