Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Od srijede stiže Spotify? Što će sad Deezer, ali i oglašivači, telekomi i podcasteri

Ako Spotify ovaj tjedan dođe u Hrvatsku u 'paketu' s drugim zemljama regije i Rusijom, mogao bi dobro doći hrvatskim glazbenicima i izvođačima koji su u doba koronavirusa morali otkazati koncerte. Oglašivači i podcasteri bi također mogli okrenuti glave...

Više od 15 godina nakon pokretanja i 8 godina nakon što su se na hrvatskom tržištu pojavile platforme za streaming glazbe, u Hrvatsku navodno stiže najveća globalna platforma te vrste – Spotify. Ujedno i jedna od najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki, čiji se dolazak najavljuje još od 2014. godine. Glasine o konačnom dolasku Spotifya proširile su se regionalnim medijima nakon što su mnogi glazbeni agregatori dobili najavu izravno od švedskog glazbenog diva.

Koga briga? Nije da već godinama ne možemo koristiti slične servise.

Deezer možemo koristiti od 2012. samostalno ili uz vezanu ponudu u Hrvatskom Telekomu i sestrinskom Bonbonu, YouTube Music je stigao prošle, a Apple Music u travnju ove godine. A1 je krajem prošle godine potiho pokrenuo A1 Xplore Musicstreaming platformu temeljenu na tehnologiji vlasnika A1 telekom grupacije iz Austrije, meksičkog America Movila.

Uostalom, ako ste baš htjeli koristiti Spotify, mogli ste makar ilegalno putem VPN-a ili nekih drugih sličnih trikova.

Spotify definitivno ima jedan od najvećih kataloga glazbe s kojim mu je lako konkurirati spomenutima, kao i daleko najkvalitetnije korisničko sučelje s kojim se jedino može uspoređivati Apple Music.

Na internetu ćete naći dovoljno usporednih testova Spotifyeve aplikacije i konkurenata tako da se time ne trebamo baviti. Dapače, najzanimljiviji utjecaj Spotifyevog dolaska bi mogao biti na lokalnu konkurenciju, prvenstveno telekome, kao i oglašivačko tržište.

Hoće li Spotify ugroziti Deezerovu (i HT-ovu) dominaciju, i kako će utjecati na A1 i Tele2?

Pokretanje Deezera u Hrvatskoj 2012. bio je jako bitan korak kako za Deezerovu agresivnu međunarodnu ekspanziju, tako i za Hrvatski Telekom. Kako bi prestigao Spotify, koji je odlučio 2011. napasti veliko (i skupo) američko tržište, na drugim tržištima Deezer je suradnjom s Hrvatskim Telekomom dobio lokalnog partnera koji je mogao preuzeti marketinške i prodajne aktivnosti.

Deezer je već tad naišao na pozitivnu reakciju korisnika koji su htjeli servis za streaming glazbe, a ovaj francuski proizvod je većini bio dovoljno dobar – posebno ako nisu ni znali da Spotify postoji. Hrvatski Telekom je istovremeno dobio proizvod za novu, digitalnu publiku kojom je mogao pozicionirati brend. Dapače, bonbon, HT-ov brend za mlade, kao i tvrtka kćer Iskon kasnije će uključiti Deezer u svoje ponude kao benefit koji korisnici očito vole.

Za razliku od drugih platformi poput YouTube Musica i Apple Musica koje su samo “postale dostupne” u Hrvatskoj, Spotify bi mogao slijediti svoj agresivan pristup lokalnom marketingu što će sigurno potaknuti Hrvatski Telekom na reakciju kroz nove oglašivačke kampanje i bundlanje Deezera u paketima.

Kvalitetnom marketinškom kampanjom i pozicioniranjem, Deezer bi se dovoljno kvalitetnim proizvodom mogao održati kao vodeći glazbeni streaming servis u Hrvatskoj. Hrvatski Telekom se već godinama ne bavi proaktivno Deezerom, već uživa u njegovoj tržišnoj poziciji, osim kad su ih 2015. hrvatski izvođači tužili za ilegalno distribuiranje glazbe.

Za A1 – koji je svojevremeno htio kroz vlastitu ponudu uvesti Spotify na tržište – dolazak švedskog diva neće značiti ništa dobro za njihov vlastiti glazbeni servis. A1 Xplore Music je i dalje nepoznat na tržištu, a s manjim katalogom glazbe i od Spotifya značajno lošijim mobilnim aplikacijama – neće moći konkurirati.

Deezer je možda bio prvi i agresivniji što se tiče partnerstava s telekomima, ali ne znači da je jedini. Od telekoma na hrvatskom tržištu nam ostaje Tele2, čije je preuzimanje od strane United grupe – ujedno vlasnika Nove TV, odobreno početkom godine. Dapače, “novi” Tele2 bi se kroz uključenje Spotifya mogao istaknuti na tržištu kao tehnološki napredniji od konkurencije.

Spotify neće potaknuti razvoj hrvatske podcasting scene

Već sam pisao kako Spotify želi preuzeti ulogu najveće podcast platforme na svijetu.

Spotify agresivno ulaže u podcastove kroz akvizicije ne samo podcasta Joea Rogana kojeg je navodno licencirao za 100 milijuna dolara već i mreža poput The Ringera kako bi se istaknuo pred tehnološkim konkurentima poput Applea, Googlea pa i Amazona koji imaju dovoljno kapitala da mu konkuriraju godinama.

Zanimljivo je kako je od sredine prošle godine Spotify zaista postao najpopularnija platforma za podcaste u susjednim zemljama poput Austrije, Rumunjske i Češke.

No, podcastovi u Hrvatskoj i regiji nisu što su i u svijetu: audio emisije dostupne putem podcast platformi, već prvenstveno video emisije na YouTubeu! Čak i pravi podcastovi koji imaju audio verziju preferiraju Apple Music, Google Podcasts i druge platforme pred Spotifyem.

Glazba (koja ionako nije ekskluzivna) ne smije biti jedina Spotifyeva prednost, to znaju i sami te zato žele dominirati rastućom medijskom vrstom – podcastovima – i kroz nekoliko formata postati dominantna audio platforma (ili bilo što najbliže moguće monopolistu).

No, osim mogućnosti da ponude eskluzivan sadržaj poput Roganovog podcasta, podcastovi otvaraju novi prostor za oglašavanje:

Spotify kao oglašivačka platforma

Spotify kao oglašivačka platforma vam se možda čini kao popratna aktivnost najveće svjetske glazbene platforme, ali Spotify želi za podcastove biti što je Google kao tražilica i agregator bio za web stranice – i profitirati se po putu.

Za razliku od, primjerice, Apple Musica koji nudi prvih šest mjeseci korištenja besplatno, Spotify nudi potpuno besplatnu verziju koja uključuje oglašavanje.

Jedan od načina je razvoj novih oglašivačkih formata poput ponuda unutar aplikacija s integriranim linkovima prema oglašivačima koje je Spotify počeo testirati prošli mjesec.

Spotify za razliku od mnogih američkih tvrtki ne ograničava svoje testiranje na SAD, već novi proizvod testira i na svom matičnom tržištu, primjerice s oglašivačem HelloFresh u njemačkom podcastu Herrengedeck.

Bez ulaganja u pozicioniranje prema oglašivačima, izravno ili kroz partnerske agencije, Spotify će se teško pozicionirati kao popularan oglašivački format. Od direktorice agencije HTTpool, Ivanke Mabić Gagić, poznatoj po modelu poslovanja kroz koje zastupa platforme poput LinkedIna i Snapchata, dobili smo odgovor da iako su uzbuđeni oko potencijalnog dolaska Spotifya, nemaju nikakvu novu informaciju o potencijalnom partnerstvu.

Iako će biti korisnika koji će se za glazbu sigurno okrenuti Spotifyu, kao ključna podcasterska platforma Spotify će biti koristan samo onima koji slušaju strane podcastove kao i rijetke domaće podcastove poput Netokracija Podcasta koji su dostupni na Spotifyu.

Glazbenicima će, što se tiče oglašavanja, Spotify sigurno biti primamljiviji nego većini oglašivača, posebno zbog tzv. Fans First email ponuda putem kojih mogu slati ponude za kupnju karata za koncerte ili merchandisea.

Digitalna distribucija glazbe u doba otkazanih koncerata je bitnija nego ikada

Predsjednik Udruge nezavisnih diskografa Runda i izvršni direktor Dallas Recordsa Dario Draštata, koji nam je već bio sugovornik kad smo govorili o izmjenama Zakona o autorskim pravima, izjavio je za Airplay Radio Chart kako će Spotify biti game changer:

Na nekim teritorijima kao što je Njemačka, čak 64 posto prihoda dolazi od streaminga, a sve drugo od fizičke prodaje, sinkronizacijskih prava i susjednih prava koja su vezana za glazbenu industriju. Do sada u regiji nismo formirali digitalno tržište, ali dolaskom  vjerujem da će se, dolaskom Spotifya, to drastično promijeniti. To će biti ono što se u poslu zove game changer i siguran sam da će i te kako utjecati. I to ne samo na glazbenu industriju, nego na cijelu sliku zabavne industrije uopće. Kao što je, uostalom, učinio dolazak HBO-a ili Netflixa na teritoriju video formata.

Spotifyev dolazak možda inače ne bi zaista toliko utjecao na domaće glazbeno tržište, s obzirom na to da su katalozi većine hrvatskih glazbenika već dostupni putem digitalnih platformi pa tako i Spotifya, da ne živimo u doba koronavirusa.

Koncerti širom Hrvatske, regije i svijeta – jedan od najvećih izvora prihoda glazbenika i posebno izvođača, otkazani su zbog potencijalnog širenja koronavirusa. Popularizacija distribucije glazbe putem Spotifya i sličnih platformi mogla bi im pomoći – ako se donese  zakon koji će konačno definirati kako se njihove naknade za izvođenje prikupljaju, tko ih prikuplja i u kojem omjeru se dijele, o čemu smo pisali na Netokraciji.

Spotify stoga, ako zaista dođe u srijedu, ne dolazi ni mjesec prekasno.

Želi li hrvatska glazbena scena preživjeti turbulentno vrijeme u kojem je nemoguće organizirati koncerte bez posljedica za javno zdravstvo, digitalizacija je neizbježna. Dapače, dostupnošću Deezera, YouTube Musica, Apple Musica i Spotifya, platforme više nisu prepreka – već prilika za novu generaciju glazbenika i podcastera!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Micko

    Micko

    13. 07. 2020. u 9:43 pm Odgovori

    Zanimljivost da je ona korejska teen pop grupa BTS održala online koncert za koji je prodala 700.000 karata po 25 dolara. Izgleda daleko isplativije nego pravi koncerti.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".