Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Razgovor dvojice njegovih kolega, od kojih je jedan FER-ovac i direktor IT tvrtke, a drugi doktor znanosti iz sociologije, ostavio je snažan dojam na Lovru de Grisogona, interdisciplinarnog znanstvenika, profesora i nekadašnjeg menadžera u IT-ju. I na kraju bio jedan od razloga koji su ga inspirirali da na Fakultetu hrvatskih studija pokrene kolegij Sociologija informatičke profesije.

Lovre prepričava:

Kolega sociolog je pitao FER-ovca bi li zaposlio sociologa u svom poduzeću, na što je on rekao da ne bi. Ali razlog nije bio što misli da su sociolozi beskorisni ili slično, već to što moj kolega i prijatelj FER-ovac nikad nije dobio informaciju što sve sociolozi znaju raditi.

“Društvenjaci mogu biti presudni element u tehnološkoj industriji”

Taj se razgovor nadovezao na niz osobnih i profesionalnih razloga zbog kojih je Lovre htio približiti sociologe IT-ju i IT industriju sociolozima. Uvjeren je da su sociolozi, a i društvenjaci općenito, izuzetno zanemareni na tržištu rada, a da bi, uz minimalne intervencije u formalno obrazovanje, mogli biti presudni element u tehnološkoj industriji.

Kao primjer navodi svoje iskustvo – kad je s PMF-a prešao raditi kao COO u jednu manju zagrebačku IT tvrtku, Lovre je shvatio koliko mu na toj poziciji pomažu znanja koja je stekao na studiju sociologije. Kad je došlo vrijeme za osnivanje odjela ljudskih resursa u toj tvrtki, nastavlja, tražio je sociologe jer je bio uvjeren da prirodno pripadaju u taj dio posla.

Kandidati, nažalost, uglavnom nisu ispunili očekivanja jer – nisu znali kako funkcionira IT tvrtka, niti su znali dovoljno o toj industriji (svi smo čuli za regrutere koji ganjaju developere, a ne razlikuju frontend od backend developera ili Javu od JavaScripta!).

I, na kraju, iz projekta intervjuiranja developera na kojem je Lovre surađivao s kolegom, prof. dr. sc. Renatom Matićem, nastao je kolegij čiji je cilj naučiti sociologe sve što trebaju znati o IT-ju:

Profesor Matić je bio voljan nositi kolegij, a moj zadatak je bio, kao osoba iz IT-ja, osmisliti silabus i sve dodatne aktivnosti.

Smatrao sam da nema smisla da se odmah bavimo domenom ljudskih resursa, već da prije toga svladamo osnove privatnog poslovanja, terminologiju IT-a, osnove pravnog okvira i svega ostalog.

Osnove poslovanja, upoznavanje s tehnologijama, agilne metode…

Program je koncipiran u 15 jedinica, od kojih je prva upoznavanje studenata, a zadnja studentsko izlaganje seminarskih radova. U međuvremenu, studenti uče osnove poslovanja IT poduzeća, što su agencijski poslovi, a što razvoj proizvoda, kako se dijeli tehničko osoblje i što rade frontendaši, a što bekendaši, što devopsi, a što QA inženjeri…

Tu su još i osnove upravljanja ljudski resursima, administracija, upoznavanje s tržištem rada, etikom poslovanja, timovima i timskim radom, konceptom SCRUMa i agilnim metodologijama.

Kolegij je koncipiran kako bi studenti imali cjelokupni uvid u funkcioniranje IT poduzeća, s naglaskom na elemente gdje su njihova znanja najprirodnije potrebna poput HR-a i marketinga.

Dodatno, u ovaj izazov, uvjetno rečeno moderniziranja obrazovanja sociologa, upustio sam se i jer im želim potaknuti poduzetničku radoznalost, izložiti im potrebne informacije i možda ih potaknuti na pokretanje vlastitog biznisa u kojemu mogu, kao prirodni organizatori ljudskih vještina, okupiti kolege i prijatelje iz STEM područja te im osigurati dobro organiziran sustav.

Ne moramo prekvalificirati filozofe u developere, već…

Inače, gotovo da nema osobe koja bi bila bolja za osmišljavanje i realizaciju ovakvog kolegija od Lovre – u Italiji i Hrvatskoj je studirao fiziku, filozofiju i sociologiju, doktorirao je interdisciplinarno filozofiju fizike i logiku kvantne mehanike preko Odsjeka za filozofiju FF-a i Zavoda za primijenjenu fiziku FER-a. Predavao je na Fakultetu hrvatskih studija, fizičkom odjelu PMF-a i Veleučilištu Algebra, a 7 godina je proveo radeći u IT sektoru na upravljačkim pozicijama.

Zbog svega toga uvjeren je da društvenjaci itekako mogu doprinijeti IT industriji, posebno s obzirom na trenutni momentum brzog rasta i uspjeha domaćih tech tvrtki i kroničnog nedostatka radne snage koji ih muči. A za što ne moramo nužno prekvalificirati filozofe u developere jer tehnološke tvrtke ne mogu uspjeti zapošljavajući samo inženjere:

Zašto treba intenzivnije angažirati humaniste i društvenjake u IT industriji? Za početak, osnova HR-a i marketinga su vještine sociologa, psihologa i filozofa. Bez poznavanja pravnog okvira nema sigurnog provođenja poslovnih obaveza, a filolozi su presudni za kvalitetno komuniciranje s klijentima.

Mogao bih nabrojati još puno toga, ali svakom poslodavcu bi bilo u interesu doznati više o humanističkoj i društvenjačkoj edukaciji i tim studentima kako bi mogao stvarno bolje popuniti bitna radna mjesta u svom poduzeću.

Dobro za poslodavce, dobro za studente

I, na kraju, ali ne najmanje važno, pitam Lovru što kažu studenti, koliko su sociolozi zainteresiranu za tehnološku industriju:

Studenti su izuzetno zainteresirani. Dio kolegija čine gostovanja i predstavljanja eminentnih hrvatskih IT poduzeća, slušali smo ekipe iz Microblinka, Nanobita, Infraneta, Gamechucka i Leapbita.

Jedno od izlaganja je bilo otvoreno svim studentima sociologije i odaziv je bio vrhunski, praktički cijela godina studenata se odazvala te su vrlo zainteresirano, aktivno pratili i sudjelovali u nastupu naših gostiju.

Interes i reakcije studenata toliko su dobri da se od sljedeće akademske uvodi spinoff kolegij Sociologa upravljanja ljudskim potencijalima, a u planu je i kolegij o sociološkim aspektima digitalnog marketinga.

Što ne čudi, jer upravo primjer ovog kolegija najbolje pokazuje koliko jedna mala intervencija u obrazovni sustav može pomoći velikom broju studenata da uhvate korak s potrebama na tržištu rada i s fakulteta izađu spremniji za njega. S druge strane, industriji koja je u uzletu i kronično joj nedostaje radne snage približava pomalo zanemareni izvor kvalitetnih zaposlenika. U konačnici su na dobitku – svi.