Netokracija

Smart hearing aid: Upoznajte hrvatski projekt koji poboljšava učinak slušnih aparatića

Tehnologija sve češće asistira u obavljanju svakodnevnih poslova i može biti pri ruci u situacijama kada je pomoć osobito dobrodošla. Priča o malim pametnim pomagačima ne nedostaje, a jedna takva upravo se probija iz Hrvatske, sa sve većim zamahom projekta na koji će se moći osloniti osobe slabijeg sluha.

Vienna group predstavljanje
Hrvatska ekipa među polufinalistima natjecanja u Beču

Što napraviti ako ste zapazili da čujete slabije i nabavili slušni aparatić, ali niste najsretniji načinom kako funkcionira? Za takve situacije, uskoro bi pri ruci mogao biti Smart hearing aid, koji će pomoći osobama slabijeg sluha da bolje kontroliraju ono što čuju i sami određuju koliko mogu dobiti od svojeg slušnog aparatića.

Umjesto da se ljudi kojima treba slušno pomagalo muče u potrazi za rješenjem, pokušavajući naći čarobni gumb na aparatiću kojim će otkloniti problem, u pripremi je novitet koji će im ponuditi naprednije opcije. Na raspolaganju će biti nešto drugačije – i pametno.

Hrvatska ekipa krenula u akciju

Smart hearing aid je proizvod na kojemu unatrag godinu dana radi hrvatski dvojac, Jelena Herceg i Tomislav Fabeta, a cilj im je tijekom naredna tri mjeseca dovršiti prototip i potom pokrenuti kampanju za grupno financiranje. U razvoju i proizvodnji opreme pomaže riječka tehnološka tvrtka E-glas, poznata po sustavu za kontroliranje vlastitoga doma glasovnim naredbama, trenutno s nazivom Servus.

Poput toga sustava, i pametni slušni pomagač bit će pri ruci ljudima koji traže pomoć. Uređaj će funkcionirati spajanjem slušnog aparatića, ‘bluetootha’ i pametnog telefona, s mogućnošću da korisnik na telefonu kontrolira opcije i pronađe postavke kakve mu trebaju. S obzirom na to da će za napredniji slušni aparatić trebati više opcija, hrvatska ekipa bavi se i softverskim rješenjem koje će dati bolju mogućnost kontrole.

Kako je opisao Tomislav Fabeta, želja je omogućiti da se na slušnom aparatiću filtriraju različiti šumovi ili bolje čuje glas sugovornika, a pripremaju se i druge napredne opcije:

Ovo možete zamisliti kao korištenje photoshopa na slikama. Imate razne filtere, opcije koje su već prethodno gotove te se jednim klikom primjenjuju na sliku. Na taj način planiramo olakšati prilagođavanje slušnog aparatića samoj okolini te dajemo korisniku puno bolje mogućnosti, a samim time i kvalitetu. Današnji slušni aparatići nemaju previše opcija te za svako kalibriranje trebamo otići kod doktora, što nam uzrokuje i troškove.

Nakon što prototip bude dovršen, prilika za financiranje tražit će se u ‘crowdfunding’ kampanji, ali to nije sve.

Nastup u Beču i priprema za Bruxelles

Kako bi proširili glas o projektu kojim se bave, hrvatska ekipa se s pametnim slušnim pomagačem prijavila za natjecanje EU Social Innovation Competition, na kojemu su se našli u krugu polufinalista, među odabranih 30 od više od 1400 projekata. Nadaju se ulasku u krug 10 finalista koji će se u studenom u Bruxellesu boriti za prva tri mjesta, od kojih svako donosi novčanu nagradu od 50.000 eura.

Hrvatska ekipa u međuvremenu je prošla mentorsku akademiju u Beču, na kojoj su, prisjetio se Fabeta, imali puno posla, ali i iskoristili priliku koja im se pružila:

Samo mentoriranje u Beču bilo je veliko i veoma poučno iskustvo za nas. Organizacija je bila puno bolja nego što smo očekivali, po cijele dane bili smo okupirani radionicama i prezentacijama koje su nas pripremale za sve što kasnije slijedi pa tako i sam pitch koji je trajao 90 sekundi.

Poslije bečkog predstavljanja, slijedi odabir 10 finalista koji još nisu objavljeni, a bez obzira na to prođe li u završnu rundu, hrvatski projekt bit će u Belgiji. Na završnicu natjecanja pozvani su svi polufinalisti, koji će imati priliku za još jedno predstavljanje na međunarodnoj sceni.

Nastavljajući svoj put, hrvatska ekipa ondje će tražiti nove kontakte i moguće ulagače u projekt kojim se bave.