Tko su osobe koje mogu (pred)voditi digitalnu i poslovnu transformaciju u današnje vrijeme te kako bi ona trebala izgledati, neka su od pitanja o kojima se jučer razgovaralo u Kinu Europa na događaju Smart Day - Leadership za digitalnu transformaciju, održanom u organizaciji Mreže i Visokog učilišta Algebra.

Jučer održan Smart Day posvećen temi lidera za digitalnu transformaciju bio je namijenjen prvenstveno onim tvrtkama i pojedincima koji rade u uvjetima dinamičnih transformacija i inovacija ili razmišljaju o edukaciji odgovarajućeg kadra za svoje organizacije. O svojim iskustvima i razmišljanjima o digitalnoj transformaciji razgovarali su Katarina Šiber Makar (IN2 Grupa), Sven Marušić (InfoCumulus), Zoran Šimunić (PBZ Grupa), Ivan Maglić (Gartner) i Mladen Pejković (Atlantic Grupa), uz moderatore Gorana Radmana (Algebra) i Arona Paulića (Mreža).
Digitalno poslovanje je stvaranje novih poslovnih mogućnosti omogućeno nestajanjem granica između fizičkog i digitalnog svijeta, zahvaljujući napretku tehnologije, rekao je na samom početku Ivan Maglić iz analitičke kuće Gartner. Također, naveo je kako su, prema njihovom istraživanju, glavni problemi u transformaciji tvrtki vještine zaposlenika te da ćemo se morati suočiti sa situacijom u kojoj će nedostajati ljudi koji će nuditi neka nova, kreativna rješenja za digitalnu transformaciju, ali i pravi lideri. Dodao je da u budućnosti možemo očekivati još brži tempo digitalne transformacije.
Promijenjena korisnička očekivanja
Katarina Šiber Mlakar istaknula je kako u Hrvatskoj osnovne aktivnosti u području digitalne transformacije možemo podijeliti na digitalizaciju i automatizaciju procesa, primjerice u području ERP-a, a s ciljem postizanja veće učinkovitosti kompanija. Drugi skup aktivnosti odnosi se na promijenjena korisnička očekivanja, jer su korisnicima digitalne usluge toliko bliske da to formira njihova očekivanja. Također, tu je i napredna te prediktivna analitika kako bi se što bolje prepoznalo što korisnici žele, a istaknula je i rad IN2 na projektima precizne poljoprivrede, odnosno nadzora usjeva dronovima.
Digitalna transformacija uvijek je u fokusu onoga što radimo, rekao je Zoran Šimunić iz PBZ-a. Ključno je, osim bazične infrastrukture, hardverske i softverske, osigurati da usluga radi pri čemu je najveći izazov otvoriti utrobu svojih procesa i staviti se u cipele – klijenata.
Digitalne transformacije nema bez interne promjene kako bismo klijentima mogli ponuditi nešto novo. Jedan novi izazov je odlučivanje u stvarnom vremenu, praćenje toga što klijent traži i treba te da mu se to odmah i ponudi.
Također, rekao je kako su se interno uspjeli riješiti papirologije u svim situacijama, osim kod putnih naloga, što su obavezni prema zakonu, dok za sve ostalo nema papira koje treba potpisati.
Tek obilježavanje prisutnih trendova
Kad govorimo o digitalnoj transformaciji, ne mijenja se ništa s tehnološke strane, već smo samo dali ime nekoj pojavi koja postoji već neko vrijeme, rekao je Sven Marušić i dodao da je riječ o trendovima koji su već prisutni.
Mi, kao i svijet, moramo se odmaknuti od infrastrukture rasprave. Sad je vrijeme da se bavimo dodatnom vrijednošću i našom ulogom u nekim novim poslovnim modelima. Digitalna transformacija je poslovna strategija.
Mladen Pejković iz Atlantic Grupe istaknuo je kako se u velikim korporacijama digitalna transformacija može raditi centralizirano, no da je u stvarnosti potrebno demokratizirati cijeli proces i proširiti ga na sve odjele.
Nema dogmatskih rješenja
Na panelu se postavilo i pitanje tko više zagovara digitalne promjene u tvrtkama, jesu li to IT-jevci ili marketingaši. Sudionici su bili složni oko toga da često ljudi iz marketinga imaju napredni uvid kako se obratiti korisnicima te da upravo marketingaši prednjače u spoznaji što treba tvrtkama kako bi odgovorile na očekivanja korisnika.
U digitalnom dobu nema dogmatskih rješenja, nijedno rješenje nije univerzalno, istaknuo je Pejković, a kao zaključak rečeno je da s digitalnom transformacijom ne treba žuriti pod svaku cijenu, ali niti čekati pasivno i postati objekt u svijetu koji se rapidno mijenja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari