Provjerili smo tko ‘čuči’ iza Slavoruma i pronašli Zagrepčanina Marka Bašića

Tko od vas nije zavirio na Facebook ili web stranicu Slavorum, jednu od onih koja slavi slavensku kulturu i običaje, ali i izdvaja poznate situacije i specifičnosti ovog naroda koje će nas lako nasmijati? No, vjerojatno niste znali da iza svega stoji, da ne kažem ‘čuči’, Zagrepčanin Marko Bašić, koji ima misiju - napraviti od Slavena brend, a od Slavoruma slavenski BuzzFeed.

Priča o tome koga su sve blagoslovili poljski svećenici, uključujući trgovinu hardvera, bitcoin ambasadu (?) i jedno pravo stado ovaca, potom kako u Bugarskoj postoji mnoštvo kioska pred kojima morate čučnuti ako želite kupovati, zatim o Twitter ratu između Ukrajine i Rusije… Sve je to samo djelić fenomena koji se mnogu naći na stranici Slavorum koja je na Facebooku do sada okupila više od 340.000 fanova.

No, jeste li znali da iza projekta koji popularizira Slavene stoji Zagrepčanin Marko Bašić, koji će za sebe reći da je “skromni webmaster i web entrepreneur iz Zagreba”, geek i zaljubljenik u internet na kojemu radi i do 14 sati na dan? Sve je krenulo prije nekoliko godina kada je odlučio pokrenuti vlastiti internetski projekt, za koji je tražio prikladnu temu. Iznenadio se kad nije pronašao ništa slično Slavorumu u bespućima interneta – iako postoje lokalnije verzije, ništa nije obuhvaćalo baš sve slavenske narode.

Uvijek sam se pitao kako je moguće da skupina od preko 360 milijuna ljudi ne postoji na svjetskoj mapi i u modernoj kulturi u jednakoj mjeri kao neke druge nacije ili grupe.

Uzmimo Skandinavce koji su se profilirali kroz Vikinge i metal glazbu ili Irce koji su se profilirali kao veseljaci koji vole popiti pa se danas cijeli svijet zeleni na St Patricks Day. A kad razmislite o 360 milijuna Slavena, jedino su se Rusi probili u mainstream kulturu i to samo zahvaljujući američkim filmovima o Sovjetima. Ta vremena su iza nas i danas su Slaveni jedna ogromna masa ljudi s velikim potencijalima, ali marketinški su nevidljivi, nisu u stanju kreirati brendove ili nametnuti trendove kao što to mudri Zapad radi kroz popularnu kulturu već dugi niz godina.

Nedostaje nam dobar storytelling, nastavlja, posebice u turističke svrhe, a upravo tu vidi ulogu Slavoruma koji želi pričati zanimljive, poučne, a nerijetko i komične priče o slavenskim narodima.

A gdje pronalazi inspiraciju?

Automated Lada Parking System ®

Geplaatst door Slavorum op Dinsdag 6 juni 2017

Dosta humora koji se ovdje nalazi prisutan je u svim slavenskim zemljama i često je nostalgične naravi. Moderni lifestyle koji svaki dan gledamo na TV-u ili YouTubeu mnoge je urbane građane lobotomizirao do te mjere da su zaboravili kako se stvarno živjelo u našim ruralnim krajevima. Često zato postoje objave koje pokazuju kontrast onog čime nas mediji hrane i onoga što je realno i kako su naše bake i djedovi živjeli do samo par desetaka godina unazad. A i nije sve moja zasluga, puno sadržaja ljudi sami šalju i rade.

I tako se Marko svakog dana, nakon “pravog” posla, posvećuje Slavorumu – svake večeri potroši i do 4–5 sati ne bi li pripremio sadržaj za sljedeći dan, obavio tehnikaliju oko servera, skripti, kontrolirao dio posla koji outsourcea drugima, osmislio daljnje strategije, optimizirao marketinške kampanje, odgovorio na mailove i upite na društvenim mrežama…

Ako uzmemo u obzir da je website na engleskom jeziku i pokraj svih velikih medija s velikim sredstvima, onda shvaćate da to postaje stvarno velik izazov, ali oni nemaju ono što Slavorum ima, a to je priču – i zato ih polagano prestižem.

Meni se isplati to sve raditi jer mi je to hobi i zabavlja me interakcija s toliko ljudi, a i samo po sebi činjenica da gradim već sad dosta velik website je zadovoljavajuća – i to uvijek ispade isplativo na kraju dana. 🙂

Što kažete na mobitel marke Kompot? 🙂

Zbog svog tog truda, ali i zabavnog sadržaja, Slavorum bilježi sve veću posjećenost – u posljednjih 30 dana web je zabilježio više od milijun pregleda stranica, Facebook ima više od 340.000 fanova i doseg od 13 milijuna ljudi u istom periodu, a Marko očekuje samo rast. Najviše posjeta dolazi iz Hrvatske i Srbije, ali i SAD-a, Poljske i Bugarske. Izdvaja i najviralniji sadržaj, koji je zapravo vrlo očekivan – od 15 slavnih osoba za koje niste znali da su Slaveni, preko 25 činjenica koje niste znali o Poljskoj do popularnih 30 stvari koje pokazuju da ste Slaven. No, kako to sve monetizirati? Marko objašnjava:

Google Adsense, Facebook Ads (Instant Articles), Native Ads (Taboola), promotivni članci, traffic arbitrage, membership subskripcije, donacije itd. U budućnosti, kad se dosegne kritična masa posjeta na websiteu, možda krenem i s jednim zanimljivim proizvodom. 🙂

Stvar je u tome što je ovo jedna nova niša koja otvara vrata mnogim glazbenicima, umjetnicima, filmografima, video igrama, proizvodima i turističkim destinacijama, tako da navala sa “slav” sadržajima tek kreće – vidimo to kao novu internetsku zlatnu groznicu i priliku za mnoge da se etabliraju. Tako da se ne brinem za monetizaciju, bit će je napretek, kako za Slavorum, tako i za druge. Recimo, biste li radije kupili mobitel marke Apple ili marke Kompot? Ja znam što bih ja i mnogi naši pratitelji. 🙂

Važnost ulaganja u zajednicu

A Marko upravo dosta ulaže u razvoj pratitelja, odnosno publike. Između ostalog, kao mnogi portali, opciju komentiranja ispod članaka koristi kao forum – smatra da to dobro funkcionira jer je portal nišni.

Također, forum tretiram i kao question/answer platformu, a sve to zajedno se zove community building. Imam još neke ideje u vezi foruma i njegove uloge na web stranici koje tek treba provesti, ali sve u svoje vrijeme.

Community building i tjeranje ljudi na interakciju najteži je dio i zahtijeva dosta truda i mudrolija zanata, dok su popularni članci oni s kojima pogodimo čitatelje right in the feels, što bi se reklo.

Dodatno naglašavanje stereotipa ili izgradnja brenda od Slavena?

Superstition among Slavs

Geplaatst door Slavorum op Maandag 5 juni 2017

Brine li se ipak da takvim sadržajem stvara dodatne stereotipe o Slavenima? Smatra da, kao i kod svakog kreiranja brenda i trenda, storytelling mora odnekuda krenuti, a najbolje je od onog što nam je poznato i zajedničko.

Zajedničke značajke svim Slavenima nisu stereotipi, nego su naša kultura, mentalitet i nasljedstvo iz naše povijesti, a tu ima i pozitivnih i negativnih stvari. Stereotipi ne moraju biti negativni, već sam gore spomenuo Irce kao primjer gdje ih se tretira kao veseljake sklone alkoholu i zbog takvih sitnica danas kao relativno mala nacija uživaju status svjetske celebrity nacije koju se ne doživljava kao alkoholičare, već kao veseljake, a ta Irska pozitiva se vidi kroz njihovu glazbu, filmove i drugi sadržaj. Sigurno je to jedan od razloga zbog čega je danas Dublin sinonim za dobru zabavu, veselje, mladost i posao.

Danas na Wikipediji, sutra…

Slavorum je čak završio na Wikipediji, kao primjer modernog panslavizma, što je Marka i nasmijalo i učinilo ponosnim jer osjeća da projekt sudjeluje u kreiranju svjetske povijesti, a i da je pokazao koliko jedan medij ili influencer može pozitivnoga ili negativnoga napraviti. Sad mu je cilj jačati brend, ne bi li postao nešto poput slavenskog BuzzFeeda za centralnu i istočnu Europu u sklopu kojeg će i dalje promovirati Slavene, njihove proizvode, brendove, umjetnike, glazbenike, filmove, turizam i prenositi vijesti s naših prostora kroz drukčiji pogled na ono što se događa.

Možda pomognemo nekom sljedećem Nikoli Tesli ili Dostojevskom na način ga se otkrije na vrijeme ili podignemo prihod nekom turističkom mjestu zbog njihove fora ideje. 😉 Za sad sve ovo vodim kao one-man show i to mi je dosta ponekad naporno, ali u svakom slučaju cilj je nastaviti rast websitea, zarade i dosega. Da imam cijeli tim, tko zna gdje bi Slavorumu bio kraj, ali vjerujem da sve ide u tom smjeru!

Komentari

  1. Stjepan

    Stjepan

    10. 06. 2017. u 9:19 am Odgovori

    I sad da krene s jednom rubrikom u kojem bi tekstovi bili na nekom panslavenskom jeziku (pandan esperantu)? Ako ništa drugo bio bio dobar PR. 🙂

  2. Mirko Nakić

    Mirko Nakić

    10. 06. 2017. u 3:59 pm Odgovori

    On stavlja Irce s jedne strane uspoređujući ih sa svim slavenskim narodima…svašta. Slaveni nisu jedan narod, Slaveni su više naroda koje u osnovi spajaju slični jezici. Mislim, grupirati/bratimiti narode na osnovu različitih jezika ali istog korijena i isticati razlike istih u odnosu na druge europske narode je u najmanju ruku komično. Panslavističke budalaštine.

    • Damir Trpimir

      Damir Trpimir

      10. 06. 2017. u 10:04 pm Odgovori

      To je usporedba Keltskih naroda (Irci) i Slavenskih, gdje ova prva grupa puno bolje stoji u svijetu. + Slavene osim što spajaja zajedničko stablo jezika, tu je i zajednički gen R1A i kultura/običaji. Izađi iz 4 zida u kojima su te odgojili, čak i posjet na wikipediju te možda nauči nešto.

      • Mirko Nakić

        Mirko Nakić

        15. 08. 2017. u 12:24 pm Odgovori

        Wikipedia? Ajme…Ja da izađem iz 4 zida a ti si taj koji iznosi zatucane komentare. Svaka čast. Bolje ti je da se malo obrazuješ mimo interneta i wikipedije i pročitaš koju knjigu. Zar su keltski narodi (koji su inače btw živjeli i na ovom području) samo Irci? To ti je kao da kažeš Talijani i Slaveni, što također nema smisla. Zajedničko stablo jezika spaja i sve Germane i sve Romane pa? Ovo za genetiku neću ni komentirati jer je preglupo (taj R1A navodno postoji i u tipa Indiji), jer genetika nema veze s kulturom i običajima. Svi smo mi europski narodi specifični miksevi svega i svačega (kulturološki svakako), niti smo mi Hrvati striktno Slaveni (osim po jeziku), niti Iliri niti Goti niti stari Perzijanci itd. Distancirati se te raditi nekakve grupacije i bratske asocijacije na osnovu jezičnih sličnosti i na taj način se izdvajati od drugih Europljana je krajnje zaostalo. Iako individualno varira, al tvrditi da ovaj narod (pri tome mislim na današnje stanovništvo, ne na povijesne Hrvate s kojima većina nas ima malo veze), onako u globalu, ima više sličnosti s Rusima, Bjelorusima, Ukrajincima ili Bugarima nego s Mađarima, Austrijancima, Talijanima, pa i Albancima je i više nego komično.

        • Damir Trpimir

          Damir Trpimir

          23. 08. 2017. u 12:09 am Odgovori

          Nakiću, super logika. Onda ćemu se uopće nazivat i Hrvatima kad eto Zagorci imaju više zajedničkoga sa Slovencima nego sa Dubrovčanima? Zašto da se ograničavamo? Zato jer očito postoje veze koje se baziraju na zajedničkom jeziku, kulturi, povijesti i populaciji; pa tako na manjim nacionalnim razinama zbog istih vrijednosti grupe formiraju “nacije”, tako i na većim razinama postoje (jezično, povijesno i kulturno) kreirane etničke skupine (Slaveni, Kelti, Latini, Germani itd.), pa onda možemo nastavit niz na regionalno tipa Europljani, pa univerzalno ljudi itd.

          Tko govori o bratskim asocijacijama? To je činjenična situacija bazirana na jeziku, kulturi i genetici a što se među-Slavenskih odnosta tiče, to se može analizirat do mile volje kroz povijest. Dok je “bratska asocijacija” više tvoja želja da se bliže osječaš Talijanima i Austrijancima na temelju nekih segmenta povijesti i tvojeg možda političkog svjetonazora i želja. Npr. news-flash, po razvoju i mentaliteu u EU smo bliži opet “Slavenskim” susjedima nego onima koje si ti naveo, slučajnost ili ne? Ako se ne varam u EU smo na dnu zajedno sa Bugarima hehe 🙂 Tako da vodu može gurat svako na svoj mlin, ali treba razlikovat činjenice od osječaja/želja.

          P.S. – Tvoja želja da se što bliže osječaš navedenima je ok ako tako želiš, tko ti brani jer danas se ljudi pokušavaju grupirat na sve i svašta: liberale, komuniste, nacionaliste, anarhiste, pan-iste, globaliste, Islamiste, Križare ili možda tebi najdraže Austro-Ugarske unioniste (wild guess). Chose your pick and play the game.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Svoj novčanik od sada i u Hrvatskoj možete zamijeniti – aplikacijom!

Za Google Pay ste vjerojatno već čuli, ali ako nemate račun u nekoj stranoj banci, niste ga mogli niti koristiti u Hrvatskoj. To se sada mijenja - ali samo za neke.

Kultura 2.0

Zašto je HRT ukinuo HD čim je završilo Svjetsko prvenstvo (i tek onda predstavio novi HRTi app?!)

Nova HRTi aplikacija stigla je tek nakon završetka Svjetskog prvenstva u nogometu, a nakon prvenstva se čini kako trebamo i zaboraviti da ćemo zemaljskim signalom dobiti HD programe u skorije vrijeme. Zašto?

Startupi i poslovanje

Good Gameov žiri odlučit će kojem hrvatskom startupu ide 100 tisuća kuna!

Nakon uspješnog trećeg izdanja Good Gamea ove godine, od kotizacija timova prikupljeno je 100 tisuća kuna, a taj novac će se investirati u jednu poslovnu ideju. Koja će to biti saznat ćemo na Good Game Liftoffu u rujnu ove godine, ali za sada znamo imena članova žirija koji će tu odluku i donijeti.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Zakon o doprinosima: Uključite se u javnu raspravu za spas malih tvrtki!

Jedno od rijetkih povećanja plaća kojima se mnogi neće veseliti. Tisuće malih i mikro poduzeća, a među njima brojna iz IT industrije, mogli bi se naći na rubu propasti ako prođe nova Vladina izmjena i dopuna Zakona o doprinosima.

Kultura 2.0

Živjeti od glazbe u Hrvatskoj: Svirali su u garažama, a sada produciraju za video igre

Donosimo priču četiri glazbenika, producenta i kompozitora kroz put nekonvencionalne glazbene karijere: kako se sklada za gaming blockbustere?

Digitalni mediji

Infowars dokazuje da su društveni mediji – mediji bez odgovornosti (čak i kod nas)

Društveni mediji ne žele imati odgovornost kakvu imaju mediji, njihovi novinari, urednici. A opet, imaju je.

Društvene mreže

Trebamo li ‘out of office’ za Facebook, LinkedIn i Instagram (i kako ga postaviti)

Je li vrijeme da postavimo 'out of office' i na društvene mreže, ne samo službeni email?

Internet marketing

Kako Poreznoj upravi dokazati da doista obavljate digitalne, a ne fiktivne usluge?

Kako dokazati da je digitalna usluga koju ste prodali klijentu zapravo digitalna usluga, a ne samo nešto fiktivno osmišljeno samo kako biste zgrabili te pare, pitanje je koje postaje sve aktualnije u vremenu kada sve više tvrtki posluje isključivo ovim putem, a posebice kad ovakvi slučajevi postaju predmet istrage USKOK-a.

Društvene mreže

Sad kad znate koliko trošite Facebook i Instagram, blokirajte ih (znamo da ne-će-te)

Godinama nakon što smo se počeli time opterećivati, Facebook nam je predstavio (pre)jednostavan alat koji nam otkriva koliko točno godi… minuta trošimo, ne samo na njemu, nego i Instagramu. Je li ovo znak da konačno blokiramo društvene mreže - ili možemo biti iskreni sami sa sobom kako ih koristimo?